Dostupni linkovi

Dva lica Malte od abortusa do LGBT prava


Članovi LGBT zajednice na Malti tokom Prajda u Valeti, juni 2013. (arhivska fotografija)

Malta je najbolja zamlja u Evropi za prava LGBTQ+ zajednice. To je zaključak godišnjeg izvještaja ILGA-Europe, asocijacije više od 600 grupa koja zagovaraju prava LGBTQ+ zajednice. Izvještaj se odnosi na 49 države Evrope. Iz udruženja su rekli da je Malta održala najbolje politike, zakone i praksu koja najmanje diskriminiše LGBT+ zajednice. Zašto?

Malta se na vrhu liste "Rainbow Europe" od 2016. godine. Suprotno, Azerbejdžan, Turska, Rusija i Jermenija rangirane su kao najlošije evropske zemlje po pitanju zaštite LGBT prava. Poljska, Bugarska i Rumunija su među državama članicama Evropske unije (EU) sa najgorim stanjem po pitanju LGBT prava.

S druge strane, pitanje zakonitog prekida trudnoće na Malti je najkonzervativnije pitanje jer je to jedina evropska zemlja koja potpuno zabranjuje abortus čak i u slučaju u kojem je život žene doveden u pitanje.

Brzi put Maltežana ka boljim pravima

Malta je do 2011. bila jedna od dvije država svijeta, pored Filipina, gdje razvod nije bio legalan, a već 2016. postala je prva evropska zemlja koja je zabranila "terapije konverzije" koje se odnose na homoseksualnu populaciju.

U prvoj polovini 2010-ih Malta, kao tvrdo katolička zemlja, legalizovala je razvod, zagarantovala jednaka bračna prava za istopolne brakove uključujući mogućnost za usvajanje djeteta i postala jedna od tek pet država koja LGBT zajednicama daju jednaka prava zagarantovana ustavom.

Malta je usvojila zakon o rodnom identitetu, rodnom izražavanju i članu o rodnim karakteristikama, zabanila je invazivne hirurške zahvate "normalizacije" za interrodne ljude, zabranila njihovu sterilizaciju i dozvolila ljudima da zakonski sami odrede svoj rod i bez medicinskog pregleda.

Pored svega toga Malta je najbolja država u Evropi za LGBTQ+ prava prema analizama ILGA-Europe asocijacije.

"Život se mnogo promijenio za gej populaciju na Malti", rekao je Russell Sammut, Maltežanin koji vodi udruženja koje je dio asocijacije ILGA-Europe, za magazin Times 2016. godine kada je zabranjena "terapija konverzije".

"Do 2014. ovdje nismo imali nikakva prava, ali (…) ljudi su promijenili svoje stavove preko noći. Svako se plaši nepoznatog, ali sada su vidjeli da nema prijetnje društvu, nemaju ništa protiv istopolnih brakova", rekao je Sammut.

Aktivisti za LGBT prava vjeruju da je ulazak Malte u EU 2004. godine odigrao veliku ulogu i napravio razliku u stavovima. Otvorniji turizam je donio promjene kao i odlazak u inostrantvo na studije za mlađe generacije koje su više putovale i studirale u Evropi.

Prema podacima iz aprila 2022. više od 87 posto Maltežana koristi internet, a 85 posto društvene mreže što Maltu uvrštava među zemlje sa najvišom stopom korišćenja društvenih medija u Evropi.

Kada je došlo do legalizacije razvoda 2011. na referendumu promjene su se desile i u pogledau prava LGBT zajednica.

"Referendum je sve promijenio, a rezultati su bili poprilično iznanađujući u zemlji kojom dominira Crkva", rekao je za BBC Herman Grech iz lista Times of Malta, dodajući da su ljudi shvatili da se mogu promijeniti i druga socijalna pitanja.

U Evropskoj uniji zakoni protiv diskriminacije na osnovu, između ostalog, seksualne orijentacije kod zapošljavanja iz 2000. godine znače:

  • Zaštićeni ste zakonom ako, na primjer, mislite da se sa vama postupa nepravedeno kod prijave za posao zbog vaše seksualne prijentacije;
  • Zaštićeni ste zakonom ako, na primjer, imate posao na kojem se kolege loše odnose prema vama;
  • Zaštićeni ste zakonom ako, na primjer, vaš šef odbije da vas promoviše ili obučava zbog seksualne orijentacije.

Prva u Evropi ukinula 'terapiju konverzije'

Pod zakonom koji ukida "terapiju konverzije" na Malti oni koji praktikuju ovu terapiju suočavaju se sa kaznama izmeđi 1.000 i 5.000 eura i potencijalno pet mjeseci zatvora.

U ovom zakonu takođe stoji da ni seksualna orijentacija niti rodna identifikacija ne mogu biti klasifikovani kao "bolest, poremećaj" ili bilo kakva vrsta nedostatka ili mane. Dodatno, starosna dob u kojoj ljudi mogu nezavisno da zatraže promjenu pola u dokumentima spuštena je sa 18 na 16 godina.

"Reparativna" ili terapija "konverzije" je opasna praksa koja cilja na mlade LGBT osobe kako bi se promijenila njihova seksualna orijentacija ili rodni identitet.

Takozvana "terapija konverzije" uključije niz opasnih i diskreditovanih praksi koje već decenijama odbacuju etablirane medicinske prakse ili organizacije za mentalno zdravlje, ali zbog kontinuirane diskriminacije i društvene pristrasnosti protiv LGBT osoba neki nastavljaju da izvode ovu terapiju.

Maloljetnici su naročito ranjivi, a ovi postupci mogu da dovedu do depresije, anksioznosti, korišćenja droga, beskućništva i samoubistva.

Međutim, problem "terapije konverzije" još uvijek je prisutan u evropskim državama jer ova kontroverzna praksa nije zakonom zabranjena, a neke države tek rade na procedurama kojima bi se zabranila metoda prevaspitavanja gej osoba.

"Terapija konverzije" još se naziva i "reparativna terapija" ili "terapija liječenja gej osoba". Belgija je jedna od država koja je nedavno najavila planove da ukine "terapiju konverzije" do kraja ove godine.

Nekih 16 država je uvelo djelimične ili potpune zabrane "terapije konverzije" među kojima su Brazil, Kanada, Njemačka i Francuska.

U Francuskoj, na primjer, ovaj zakon je jednoglasno izglasan 26. januara 2022. i otvorio je vrata za ulaganje tužbi u ime žrtava. Kako piše France24, potez je pozdravljen u francuskom parlamentu kao iskorak za ljude koji oklijevaju ili nisu u stanju da sami odu u policiju i prijave.

U Sjedinjenim Američkim Državama 20 saveznih država je zabranilo ovu praksu na maloljetnicima, iako mnoge od njih u to ne ubrajaju vjerske savjetnike i organizacije.

Druge države, kao što su Irska, Danska i Izrael trenutno su na početku procesa kojim se započinje ukidanje "terapija konverzije" ili pokreću konsultacije po tom pitanju.

Abortus: Drugo lice Malte

Ipak, i pored progresivnih politika po pitanju prava LGBT zajednica, Malta ima najstrožiji zakon o abortusu na svijetu i jedina je država u Evropi koja zabranjuje potpuno ovu proceduru. Zakon u važećoj formi datira od 1800-tih godina. Abortus je zabranjen u slučajevima incesta i silovanja a ponekad čak i u slučajevima kada je zdravlje žene dovedeno u pitanje.

Protesti "Za život" u Velti na Malti kojima se traži da abortus i dalje ostane izvan zakona, decembar 2016.
Protesti "Za život" u Velti na Malti kojima se traži da abortus i dalje ostane izvan zakona, decembar 2016.

Zakon kriminalizuje i trudnicu i onoga ko obavlja abortus s potencijalnom zatvorskom kaznom do četiri godine. Kritikovalo ga je niz tijela za ljudska prava zbog potpunog ograničenja lične autonomije tijela.

Širi spektar usluga u vezi seksualnog i reproduktivnog zdravlja takođe ozbiljno nedostaje na Malti. Hitna kontracepcija uvedena je tek 2016. (farmaceuti još uvijek mogu da ulože "prigovor savjesti" kod izdavanja ovih medikamenata), a ne postoje državne klinike za planiranje porodice.

Žene koje traže medicinski tretman prekida trudoće prisiljene su ili da naruče tablete preko interneta ili da odu u inostranstvo. Kako je pandemija izazvana korona virusom zakomplikovala te mogućnosti, žene su se okrenule drugim rješenjima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG