Uoči francuskih predsjedničkih izbora u aprilu, nastojeći da smiri nasilne proteste na Korzici, vlada u Parizu ponudila je mogućnost autonomije svojoj pokrajini na Sredozemnom moru. Dok su korzikanski lideri s oprezom pozdravili potez Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), njegovi rivali tvrde da je riječ o kapitulaciji i kršenju drevnog francuskog principa unitarne države, pišu svjetski mediji.
'Riječ je izgovorena'
Pariz bi mogao da ponudi "autonomiju" Korzici, saopštila je francuska vlada, sugerišući da bi država možda bila voljna da olabavi svoj istorijski, centralizovani stisak nad tim mediteranskim ostrvom gdje nastoji da smiri višednevne nasilne proteste, piše Gardijan (The Guardian).
"Spremni smo da idemo sve do autonomije – izvolite, riječ je izgovorena", rekao je ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanan (Gerald Darmanin) uoči ovosedmične posjete ostrvu, koja je uslijedila nakon nemira u kojima je povrijeđeno više od 100 ljudi, a javne zgrade i policija gađane eksplozivnim napravama domaće izrade.
Uz napomenu da su protesti na ostrvu stvorili veliku krizu vlade samo nekoliko nedjelja prije predsjedničkih izbora u aprilu, Gardijan ističe da je ovo prvi put da je ministar u francuskoj vladi predložio autonomiju Korzici, ostrvu sa 330.000 stanovnika koje se nalazi bliže Italiji nego kontinentalnoj Francuskoj.
Rodno mjesto Napoleona Bonaparte je dio Francuske od 18. vijeka i dok su njen status i pozivi na veću nezavisnost dugo uznemiravali Pariz, francuski predsjednici su, dodaje list, te pozive gurali pod tepih. Smatra se da ni Makron, tokom svog mandata od 2018., nije uspio da pomjeri pitanje reforme statusa ostrva, što je dodatno frustriralo autonomaše i korzikanske nacionaliste.
Pariz nije iznio detalje prijedloga o autonomiji ali bi, ukazuje Gardijan, rasprava mogla da ispita autonomni status u kojem Korzika preuzima određena zakonodavna ovlaštenja, kao što su oporezivanje, lokalni ekonomski razvoj i stambena pitanja na ostrvu, poznatom po velikom broju vikendica čiji vlasnici nisu Korzikanci.
Korzikanski lideri ostali su oprezni, napominjući da moraju postojati čvrsti prijedlozi za razgovore. Ostrvu će biti potrebni "snažni signali prije nego što povjeruje da će doći do promjene", rekla je predsjednica regionalnog parlamenta Marija-Antoaneta Mopertui (Marie-Antoinette Maupertuis).
"Nemamo mnogo nade. Ne razumijemo kako ministar može da dođe ovdje i daje prijedloge, iako ne zna da li će i dalje biti ministar za manje od mjesec dana", rekao je Luk Bernardini (Luc) iz korzikanske nacionalističke grupe Kor in fronte (Core in Fronte), ističe Rojters (Reuters).
Darmanan je tokom svoje dvodnevne posjete Korzici, u svom obraćanju 16. marta, kazao da će rješavanje statusa ostrva biti prioritet tokom potencijalnog drugog mandata predsjednika Makrona koji, dodaje Rojters, prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja ima najviše šanse da pobijedi na izborima sljedećeg mjeseca.
Sve manje strpljenje Korzikanaca
Posjeta ministra unutrašnjih poslova uslijedila je nakon izbijanja nasilja na protestima ovog mjeseca izazvanim premlaćivanjem korzikanskog zatvorenika Ivana Kolone (Yvan Colonna), koji je osuđen za ubistvo visokog ostrvskog zvaničnika Kloda Erinjaka (Claude Erignac) 1998., ističe francuski televizijski kanal Frans 24 (France 24).
Darmanan je rekao da je osuđenog ubicu napao jedan zatvorenik džihadista navodno zbog "blasfemičnih" komentara u njihovom zatvoru u Arlu, na jugu Francuske. On je napad, nakon kojeg je Kolona ostao u komi, opisao kao "očigledni teroristički čin".
Međutim, korzikanski nacionalisti su okrivili francusku državu za napad na Kolona, kojeg mnogi smatraju herojem borbe za nezavisnost nakon što je bio u bjekstvu 1.503 dana dok se krio u šikarama Korzike. Oni ukazuju na dugogodišnje odbijanje francuske države da prebaci Kolona i njegove saučesnike u zatvor na Korzici, bliže njihovim porodicama.
Tokom protekle dvije nedjelje, ističe Frans 24, demonstranti su gađali zgrade vlade i francuske simbole, uključujući nacionalnu zastavu. Tužioci su saopštili da su tokom sukoba u gradu Bastiji, samo u nedelju 13. marta, povrijeđene najmanje 102 osobe, od kojih 77 policajaca.
Vlada je pokušala da smiri gnjev ukidanjem statusa "posebnog zatvorenika" Koloni i dvojici njegovih saučesnika, koji im je zabranjivao da budu prebačeni u zatvor na Korzici. Međutim, ističe francuski televizijski kanal, taj potez nije uspio da umiri demonstrante koji su zakašnjelu odluku doživjeli kao dodatnu uvredu.
Osim povratka korzikanskih zatvorenika, nacionalisti dugo traže veća ovlaštenja za ostrvo i priznavanje korzikanskog kao službenog jezika. Takvi zahtjevi ostaju veoma osjetljivi u Francuskoj, gdje političari rutinski ističu potrebu da zaštite jedinstvo i nacionalni identitet zemlje, dok stručnjaci upozoravaju da je usred rastuće frustracije zbog nedostatka napretka, strpljenje Korzikanaca sve manje.
Osude Makronovih protivnika
Dok je potez Pariza kojim je Korzici ponuđena mogućnost autonomije s oprezom pozdravio predsjednik ostrvskog vijeća Žil Simeoni (Gilles Simeoni), rekavši da ustupak otvara "perspektive koje treba učvrstiti", rivali Makrona na izborima optužuju ga za kapitulaciju i kršenje drevnog francuskog principa unitarne države, ukazuje Tajms (The Times).
Marin Le Pen (Marine), predsjednička kandidatkinja ekstremne desnice, rekla je da Makron šalje "katastrofalnu poruku" popuštajući izgrednicima koji podržavaju ubicu jednog prefekta države. Valeri Pekres (Pecresse), kandidatkinja konzervativnih republikanaca, rekla je da predsjednik "popušta nasilju", dok je, ističe Tajms, na lijevoj strani, An Idalgo (Anne), kandidatkinja socijalista i gradonačelnica Pariza, kazala da je Makronova ponuda izborni trik da se pridobije naklonost Korzike.
Simeoni, koji je izabran za predsjednika ostrvskog vijeća 2015., jedan je iz nove generacije umjerenih nacionalističkih lidera na Korzici koji traže autonomiju kao realno rješenje za nevolje ekonomski problematičnog ostrva, koje u velikoj mjeri zavisi od finansija iz Pariza. Uoči sastanka sa Darmananom on je rekao da Korzika ne traži ništa više od autonomnog statusa koji je "obično pravo za mnoge evropske regione, a posebno za sva glavna ostrva u Sredozemnom moru".
Ipak, uzkazuje Tajms na ocjene analitičara, pokreti za davanje novih ovlaštenja mogli bi otvoriti put zahtjevima za poseban tretman Bretonaca, Baskijaca i nacionalistički orijentisanih građana iz drugih francuskih regiona.
Identitet Francuske kao nacije kroz vijekove je iskovan uspjehom vladara u forsiranju uniformnosti među provincijama i kneževinama dok su, dodaje londonski list, lokalni parlamenti ukinuti i nametnuta odanost Parizu.
Bivši predsjednik Fransoa Miteran (Francois Mitterrand) dao je skromna ovlaštenja regionalnim vijećima 1980-ih, kada je i Korzika dobila sopstvenu skupštinu i ograničenu izvršnu vlast. Uprkos tome, naglašava Tajms, Francuska ostaje jedna od najcentralizovanijih država na svijetu.
Facebook Forum