Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Posljednji dani pod starim imenom?


Protest podrške "Da za evropsku Makedoniju" u Skoplju, 16. septembar 2018.

Makedonci će 30. septembra izaći na referendum kako bi glasali o tome da li će dodati riječ "Sjeverna" zvaničnom imenu svoje zemlje. Svjetski mediji pišu kako je dogovor o promjeni imena konačni pokušaj prevazilaženja 27-godišnjeg spora sa susjednom Grčkom, koja je odbijala da prizna ime Makedonije od kada je balkanska zemlja proglasila nezavisnost od Jugoslavije 1991. godine.

Makedonija je u UN i drugim međunarodnim organizacijama od stjecanja samostalnosti morala koristiti ime Bivša jugoslovenska republika Makedonija (BJRM), dok bi novo ime bilo Republika Sjeverna Makedonija.

Najmanje 50 posto svih birača koji ispunjavaju uvjete u zemlji od 1,8 miliona stanovnika mora glasati kako bi referendum bio valjan.

Prijetnja novog hladnog rata nadvila se nad balkanskim glasanjem

Rasprava oko Brexita, porast nacionalizma i kako se baviti Rusijom iscrpljuju Evropu, ali postoji jedan spor koji se približava rješenju - i to je region u kome postoji puno pitanja vezanih za svjetski poredak, piše Blumberg (Bloomberg).

"Balkan je pozorište u kojem konopac potežu Zapad i Rusija, a rješavanje spora biće rijetka pobjeda u nestabilnom regionu gdje se nacije još uvijek bore da poprave veze koje sežu do krvavih sukoba devedesetih. Grčka je u okviru sporazuma sklopljenog u junu pristala da odblokirala pristupanje Republike Makedonije Evropskoj uniji i NATO-u. Rusija, oštar protivnik dalje ekspanzije NATO-a, želi da to spriječi i pokušava da se umiješa u unutrašnje poslove, tvrdi Vlada u Skoplju.“

"Kao podsticaj, državi je obećana mogućnost potpisivanja protokola o pridruživanju NATO-u već tokom zime, rekao je 6. septembra EU generalni sekretar Jens Stoltenberg. EU je u junu dala uslovni datum za početak pregovora o pridruživanju.“

"Vlada vidi članstvo u ovim organizacijama kao ključne za budući prosperitet i sigurnost zemlje", rekao je Stiven Mejer (Steven Meier), profesor na diplomskoj školi za nacionalnu sigurnost Daniel Morgan u Vašingtonu.

"Balkan je postao igralište za Rusiju i SAD, što je u suštini nastavak hladnog rata".

Zašto Makedonija glasa da promjeni ime?

Agencija AFP, čije pisanje prenosi France 24, objašnjava da će Makedonci 30. septembra krenuti na izbore da bi glasali o tome da li će dodati riječ "sjeverna" zvaničnom imenu svoje zemlje.

"Promjena imena je pokušaj prevazilaženja 27-godišnjeg spora sa susjednom Grčkom, koja odbija da prizna ime Makedonije od kada je balkanska zemlja proglasila nezavisnost od Jugoslavije 1991. godine... Neprijateljstvo se produbilo kada je bivši makedonski premijer Nikola Gruevski počeo gradnju u glavnom gradu Skoplju, podizanjem masivnih statua Aleksandra Velikog - heroja kojeg obje države svojataju - i gipsane Vladine zgrade čije su fasade inspirisane helenističkom kulturom,“ podsjeća agencija i dodaje da je propast Gruevskog i dolazak nove vlade pod vodstvom makedonskih socijaldemokrata omogućilo rješenje.

AFP navodi i da se sporazum ne odnosi samo na zvanični naziv zemlje, već uključuje istoriju, jezik i identitet.

U tekstu agencija postavlja i pitanje šta se dešava ako glasanje ne uspije? I podsjeća na intervju makedonskog premijera Zorana Zaeva datog njima u kojem je upozorio da bi propast referenduma izolovala zemlju i mogla bi da otvori novo "poglavlje nesigurnosti i nestabilnosti u čitavom regionu".

"Krhki Balkan je dom mnoštva složenih sporova, od kojih neki dolaze iz brutalnih ratova 1990-ih koji su doveli do raspada Jugoslavije i ostavili 130.000 mrtvih“.

Vrijeme je da Makedonija prihvati kompromis

Mala balkanska zemlja Makedonija, koja će uskoro biti proglašena za Sjevernu Makedoniju ako građani glasaju za promjenu imena na referendumu 30. septembra, konačno dobija šansu da se pridruži zajednici zapadnih naroda, piše Forin polisi (Foreign policy) i dodaje:

"Rješenje za glasanje ovog mjeseca, koje su utvrdili u junu makedonski i grčki premijer, u osnovi je razumno i unapređuje šire geopolitičke interese obje nacije, što će donijeti veću stabilnost i sigurnost na Balkanu.“

FP navodi i da iako mala integracija Makedonije u NATO ne predstavljala nikakvu vojnu prijetnju Moskvi, ona bi smanjila sposobnost Kremlja da proširi korumpirani utjecaj u regionu.

"Ovo je dovelo Moskvu do toga da koristi zastupnike - uključujući oligarhe, svećenike, špijune i diplomate - kako bi organizovala i finansirala protivljenje sporazumu. Uz pomoć jakih veza s članovima prethodne nacionalističke vlade premijera Nikole Gruevskog (koji izdržava kaznu zatvora zbog optužbi za korupciju), Kremlj aktivno podržava kampanju nacionalista protiv sporazuma o imenu...Širenjem propagande mržnje i finansiranjem nasilnih demonstracija, Rusija aktivno podstiče nacionalnu patnju koja nažalost ostaje snažna sila u politici Balkana.“

Glasanje "ZA" put ka stabilizaciji regiona

Rješavanje spora oko imena pomoglo bi stabilizaciji regiona još uvijek ispunjenog tenzijama nakon raspada Jugoslavije i približiti Europskoj uniji i Atlantskom savezu, proces koji Rusija nastoji potkopati, piše Fajnanšl tajms (Financial Times).

"Makedonska vlada na čelu sa socijaldemokratama, koja je preuzela vlast nakon dugotrajne političke krize prošle godine, učinila je povezanost sa susjedima glavnim prioritetom, tvrdeći kako je to ključ za obnavljanje osiromašene ekonomije.

Prema sporazumu s Grčkom u junu, dogovoreno je da promijene ime "za vanjsku upotrebu“, dok su građani priznati kao etnički Makedonci i jezik kao makedonski."

List objašnjava i da referendum, koji je obećavalo nekoliko vlada zaredom, je konsultativan, a da bio validan potreban je odziv od 50 posto registriranih birača, što je ogroman izazov u zemlji od 2,1 miliona ljudi u kojoj je došlo do masovne emigracije.

"No glasanje ZA bi moglo potaknuti dovoljno konzervativnih zastupnika da podrže promjene ustava u parlamentu, gdje je potrebna dvotrećinska većina. Oporbena stranka VMRO-DPMNE podupire članstvo u EU i NATO-u, ali je podijeljena o referendumu," stoji u tekstu.

Makedonski problem s lažnim vijestima

U rijetkim slučajevima kada ljudi u SAD-u razmišljaju o Makedoniji, zemlja je sinonim za lažne vijesti, smatra Njuzvik (Newsweek).

List podsjeća da su tokom 2016. godine mediji širom svijeta prenosili priču o skupini tinejdžera koji dnevno objavljuju stotine lažnih ili senzacionalističkih vijesti kako bi zaradili od oglašivača.

"Riječ je o stotinama uglavnom apolitičnih mladih ljudi, suočenih s rasprostranjenom nezaposlenošću i niskim plaćama u Makedoniji, koji su pronašli način iskorištavanja političkih podjela u SAD-u kako bi zaradili – uglavnom su se lažne vijesti odnosile na predsjedničke izbore u SAD-u – ali pokazalo se da priča nije tako jednostavna...

Newsweek prenosi i da je u julu zajednička istraga Mreže za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji, Buzzfeeda i laboratorije za istraživačko izvještavanje u Makedoniji, pokazala da je nagli porast lažnih vijesti iz Velesa orkestrirao makedonski medijski advokat uz pomoć nekoliko američkih političkih operativaca.

"U međuvremenu, Makedonija doživljava novi val lažnih vijesti i online propagande u povodu historijskog referenduma koji će se održati 30. septembra. Od građana će se tražiti da odluče hoće li promijeniti ime zemlje iz Bivša jugoslavenska republika Makedonija - kako je nazvana nakon osamostaljenja od Jugoslavije devedesetih godina - u Republika Sjeverna Makedonija...

Protivnici referenduma koriste lažne profile društvenih mreža kako bi potakli birače da ne podrže referendum. Neki su analitičari tvrdili da iza toga možda stoji Rusija, koja se žestoko protivi makedonskoj budućnosti u NATO savezu."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG