Hiljadu godina star sarkofag otkriven u južnom meksiku, mogao bi pružiti dokaze o razlozima propasti majanske civilizacije, izjavio je arheolog, pronalazač sarkofaga.
Grobnicu su u novembru otkrili stručnjaci Nacionalnog instituta za arheologiju i historiju – INAH, u majanskom gradu Tonina u južnoj meksičkoj državi na granici sa Gvatemalom Čiapas (Chiapas).
Kameni sarkofag i nadgrobna ploča ukazuju na period od 840 do 900 n.e. kada je majanska civilizacija počela da propada, izjavio je Juan Yadeum u četvrtak na konferenciji za novinare, prenosi AFP.
Vjeruje se da ostaci pronađeni u sarkofagu pripadaju ženi, u svakom slučaju odrasloj osobi na visokom položaju, izjavio je Yadeum.
Na sarkofagu, opisanom kao 'jedinstveni meksički antikvitet', autohtoni narodi Tzotziles su napravili izvjesne izmjene u periodu kada je majanska civilizacija bila u kolapsu, između 1490 i 1495.
Otkriće bi moglo pomoći u utvrđivanju razloga propasti majanske civilizacije u smislu da li je za tu propast odgovorno lokalno stanovništvo koje je bilo
pod uticajem stanovništva sa Anda ili narod koji je došao iz centralne Amerike i graničnih predjela današnjeg Meksika, izjavio je Yadeum.
Majanska civilizacija, koja je trajala od 2000 p.n.e. do 1546 n.e., dakle pola stoljeća nakon dolaska španskih osvajača, razvila je kalendar, gradove – države i napredno političko ustrojstvo.
Propast civilizacije je pokušavana objasniti kroz mnoge teorije, koje govore o međusobnim borbama, ratovima i ustancima seljaka, dok neki stručnjaci vjeruju da je loša eksploatacija prirodnih dobara prouzrokovala suše i glad.
Grobnicu su u novembru otkrili stručnjaci Nacionalnog instituta za arheologiju i historiju – INAH, u majanskom gradu Tonina u južnoj meksičkoj državi na granici sa Gvatemalom Čiapas (Chiapas).
Kameni sarkofag i nadgrobna ploča ukazuju na period od 840 do 900 n.e. kada je majanska civilizacija počela da propada, izjavio je Juan Yadeum u četvrtak na konferenciji za novinare, prenosi AFP.
Vjeruje se da ostaci pronađeni u sarkofagu pripadaju ženi, u svakom slučaju odrasloj osobi na visokom položaju, izjavio je Yadeum.
Na sarkofagu, opisanom kao 'jedinstveni meksički antikvitet', autohtoni narodi Tzotziles su napravili izvjesne izmjene u periodu kada je majanska civilizacija bila u kolapsu, između 1490 i 1495.
Otkriće bi moglo pomoći u utvrđivanju razloga propasti majanske civilizacije u smislu da li je za tu propast odgovorno lokalno stanovništvo koje je bilo
pod uticajem stanovništva sa Anda ili narod koji je došao iz centralne Amerike i graničnih predjela današnjeg Meksika, izjavio je Yadeum.
Majanska civilizacija, koja je trajala od 2000 p.n.e. do 1546 n.e., dakle pola stoljeća nakon dolaska španskih osvajača, razvila je kalendar, gradove – države i napredno političko ustrojstvo.
Propast civilizacije je pokušavana objasniti kroz mnoge teorije, koje govore o međusobnim borbama, ratovima i ustancima seljaka, dok neki stručnjaci vjeruju da je loša eksploatacija prirodnih dobara prouzrokovala suše i glad.
