Dostupni linkovi

Lukšić predložio "crne liste" za preduzeća


Igor Lukšić
Nedostatak novca, odnosno, nemogućnost izvršavanja finansijskih obaveza, već duže vrijeme, predstavlja ključni problem crnogorske privrede.

U prilog ocjeni da je problem eskalirao, govori i činjenica da je premijer Igor Lukšić pokrenuo inicijativu za ustanovljavanje svojevrsnog stuba srama, odnosno, liste preduzeća kompanija koje su u "velikoj blokadi".

"Surova stvarnost je da je blokirano oko 15 hiljada preduzeća", kaže predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović, koji je tokom sastanka sa premijerom Igorom Lukšićem u ponedjeljak govorio o dimenzijama i strukturi problema nelikvidnosti velikog broja crnogorskih preduzeća, istučući tako, nesposobnost domaćih firmi da izvršavaju kratkoročne finansijske obaveze.
Mitrović: Unutrašnji dugovi nas mnogo opterećuju, prave nam velike probleme.

"Unutrašnji dugovi nas mnogo opterećuju, prave nam velike probleme. To su unutrašnji dugovi iz dva nivoa. Jedan je preduzeće – preduzeće, a drugi je država – preduzeće, koji je isto tako jako problematičan i opterećujući za privredu, čak i vrlo nelogičan. Država na neki način pravi probleme preduzećima i dovodi ih u nelikvidnost", zaključuje Mitrović.

Odbacivši ocjene o Vladinoj odgovornosti, premijer Igor Lukšić je rekao da je trend rasta blokiranih računa i obima novca koji je zbog toga nedostupan zabrinjavajuć, te da sami poslodavci nijesu dovoljno doprinijeli rješavanju tog problema.

Lukšić je, tokom susreta sa predstavnicima Unije poslodavaca u ponedjeljak rekao da treba objaviti imena pedeset ili sto kompanija koje su u velikoj blokadi. Premijer se osvrnuo i na prethodna objašnjenja da bi objavljivanje tih podataka bilo protivzakonito.

"Ono što mi se čini potpuno nelogičnim objašnjenjem jeste nemogućnost da se to učini dostupnim javnosti. Ja mislim da ona preduzeća koja imaju blokirane račune treba da budu neka vrsta publikacije zato što će na taj način pomoći dobrim preduzećima da vode računa o obezbjeđivanju poslovnog aranžmana kada ulaze u poslove sa takvim preduzećima", kazao je Lukšić.

Slažu se i pojedini privrednici

Visoka nelikvidnost koja brojne kompanije vodi u stečaj, jedan je od najvećih problema crnogorske privrede - glasi ocjena sa kojom se slažu mnogi stručnjaci i privrednici. U toku 2011., 14.700 preduzeća se suočilo sa sudskom blokadom računa. Prosječno kašnjenje u plaćanju obaveza je dvije i po godine, a dug ovih firmi je 300 miliona eura.

Darko Konjević
Ukupan dug domaćih firmi je, medjutim, značajno veći, jer ovom cifrom nijesu obuhvaćena dugovanja preduzeća kojima Privredni sud još uvijek nije blokrao račun.

"Prije svakog objavljivanja spiska najvećih dužnika, treba ustanoviti da li bi se time ugrozila tajnost podataka i napraviti analiza da li bi se time ugrozilo poslovanje preduzeća", kaže za RSE izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević, koji pozdravlja premijerovu inicijativu za objavljivanje spiska firmi koje najviše duguju.

"Kada otkrijemo liste tih preduzeća napravićemo prvi korak. Drugi korak je redovnije finansijsko izvještavanje i ne samo ono obavezno koje nalaže zakon već svako preduzeće koje želi da unaprijedi svoje poslovanje i želi da privuče što više partnera treba da im ponudi i nešto dodatno i nešto više da bi dokazalo da to preduzeće jeste likvidno i da radi", navodi on,

Inicijativu za ustanovljavanje "crne liste", odnosno, spiska crnogorskih preduzeća koja najviše duguju i time najviše utiču na opštu nelikvidnost domaće privrede, pozdravljaju i sami privrednici.

Đorđije Goranović, vlasnik i direktor mesne industrije Goranović za RSE kaže da treba razdvojiti kompanije koja imaju kreditna zaduženja ali uredno servisiraju obaveze od preduzeća koja imaju velike obaveze prema bankama i dobavljačima koje ne izmiruju.

"Naravno za one kompanije koje su u blokadi duže od tri mjeseca smatram da bi bilo jako poželjno da se upozna javnost, privrednici i privredni subjekti koje su to kompanije koje su blokirane i na koje iznose da se u narednom periodu ne bi dešavalo da se te kompanije dodatno zadužuju, recimo povlačenjem roba i usluga koje ne mogu platiti dobavljačima i tako dovode i zdrave kompanije u situaciju, jer one ne mogu onda da naplate svoja potraživanja od tih kompanija", smatra Goranović.
XS
SM
MD
LG