Dostupni linkovi

Malo vjerovatna istraga po prijavi logoraša iz BiH


Sud i Tužilaštvo BiH, foto: Midhat Poturović
Savez logoraša BiH dostavio je u petak državnom Tužilaštvu informaciju o udruženom zločinačkom poduhvatu protiv članova Vrhovnog savjeta odbrane SRJ Dobrice Ćosića, Zorana Lilića i Momira Bulatovića. Dostavljena dokumentacija, kako navode u Savezu, dokazuje direktnu umiješanost SRJ u rat u BiH.

U informaciji Savez logoraša BiH tvrdi kako su Čosić, Lilić i Bulatović, članovi nekadašnjeg Vrhovnog savjeta odbrane SRJ, bili umiješani u udruženi zločinački poduhvat u BiH.

„Kroz transkripte razgovora Ćosića i Karadžića vrlo jasno se vidi da su oni imali zajednički cilj stvaranja velike Srbije. Očekujem u kratkom roku da će prije svega Tužilaštvo izanalizirati sve ovo, prikupiti ako bude neophodno dodatnu dokumentaciju i u što kraćem roku pokrenuti proceduru potjernica, prije svega međunarodnih“
, kaže predsjednik Saveza Murat Tahirović.

Pokretanje istrage i raspisivanje međunarodnih potjernica za Ćosićem i Lilićem, od državnog je Tužilaštva još prije dvije godine tražio član i Predsjedništva BiH Željko Komšić, jer ih kao tadašnje vrhovne komandante oružanih snaga Vojske Jugoslavije smatra odgovornima za brojne zločine počinjene u BiH.

Ispostavilo se da je ovaj zahtjev odgovor na raspisivanje potjernica protiv građana BiH osumnjičenih za zločin nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, tako da potjernice nisu nikada ni raspisane.

Dokumenti


Suđenje Momčilu Perišiću, mart 2011
Ipak, okosnica informacije jesu ponajprije dokumenti sa kojih će biti skinuta oznaka tajnosti nakon presude bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću. U jednom od dokumenata dostavljenih Tužilaštvu BiH nalazi se i zapisnici sa 17. i 19. sjednice Vrhovnog savjeta odbrane (VSO), održanih 1994. godine.

Prema ovim dokumentima, VSO donio je zaključak o tome da njihovu odluku o upućivanju vojnih obveznika u Republiku Srpsku i u Republiku Srpsku krajinu treba realizovati na osnovu pismenog zahtjeva vlada ovih republika.

Njihovo pronalaženje i upućivanje, ukoliko se ne odazovu pozivu, pocvjereno je MUP-u Srbije i Crne Gore na zahtjev policije ovih republika. U navedenim dokumentima se zadužuje Ministarstvo odbrane SRJ da uradi jedinstven program naoružanja i vojne opreme u kojem je navedeno da treba planirati i potrebe RS i RSK.

U Tužilaštvu BiH navode kako ne mogu davati ocjenu prije no što pregledaju dokumentaciju, ali šanse da se pokrene postupak su male, kaže portparol Boris Grubešić.

„Vjerojatno teško da se može naći nešto novo u odnosu na ono što je već godinama istraživao Haški tribunal u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u okviru kojeg je i optužio nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i druge optužene. Ako se radi o tim nekim detaljima, teško da Tužiteljstvo BiH doista može tu pronaći nešto novo“
, navodi Grubešić.

Bivši tužilac Haškog tribunala Džefri Najs, pak, kaže kako dokumenti pružaju potpuniji uvid u ono što se događalo tokom rata u BiH. O ulozi članova VSO kaže:

„Ti dokumenti su bili važni jer se radi o zapisnicima sa sje
"Dokumenti pokazuju kako je Srbija podržavala ono što se dešavalo u Bosni, kako je pružana podrška vojsci bosanskih Srba i kakvu su ulogu u tome imale paravojne formacije“, kaže bivši haški tužilac Džefri Najs.
dnica Vrhovnog savjeta odbrane, na kojima je najčešće bio Milošević, potom Lilić i Bulatović, kao i komandant vojske i drugi visoki zvaničnici. Oni tačno pokazuju kako je Srbija podržavala ono što se dešavalo u Bosni, kako je pružana podrška vojsci bosanskih Srba i kakvu su ulogu u tome imale paravojne formacije.“


Savez logoraša BiH, uz navedenu informaciju, Tužilaštvu BiH podnio je i krivičnu prijavu protiv 36 osoba koje smatraju odgovornima za zločine počinjene u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje, koji su se nalazili na teritoriju SR Jugoslavije.

Iako su prije tri godine izgubili tužbu za nadoknadu štete osobama koje su bile u tim logorima, tokom postupka su se pojavile i izjave policajaca koji su učestvovali u čuvanju logora i privođenju zarobljenika, od jula 1995. do aprila 1996. godine.

Sjećanja preživjelih


Barake u Šljivovici, arhiv, foto;: Novka Ilić
Amir Omerspahić uhapšen je od strane pripadnika vojske Savezne Republike Jugoslavije na prevoju Karaula kod sela Jagoštice jula 1995, nakon pada zaštićene enklave Žepa i odveden u logor Šljivovica kraj Užica, gdje su ih preuzeli policajci MUP-a Srbije. Doživio je teške povrede i ostao bez jednog prsta. O zlostavljanjima kaže:

„Danonoćno su nas tukli, po tri dana nismo jeli. I ponižavanja ta da smo se morali krstiti, mokriti kao žene. Kad nas je ta vojska Jugoslavije uhvatila, tada su ubili pred mojim očima Muju Hodžića iz Žepe.“

Senad Jusufbegović
u vrijeme hapšenja na Karauli bio je maloljetan. Proveo je osam mjeseci u Šljivovici, a potom je prebačen u Mitrovo Polje, gdje je razmijenjen. Smatra da je dio zataškavanja uloge SR Jugoslavije u ratu u BiH i tvrdnja kako su ovi logori bili prihvatni centri.

„Klasični logor, bez obzira što oni to kvalifikuju taj logor kao prihvatni centar. Vidovi torture koje vi ne možete ni zamisliti - ljudi su ubijani, izgladnjivani, tokom transporta su umirali od nedostatka zraka“
, priča Jusufbegović.

Kako su tokom isljeđivanja od zarobljenika tražili potpisivanje raznih izjava, osobe koje su bile zatočene plaše se da bi po osnovu njih mogli imati probleme s kakvima se nedavno susreo i vukovarski branitelj Tihomir Purda.

Pogledajte komentare (8)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG