Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Žrtve rata i torture BiH zajedno za svoja prava


Predstavnici žrtava rata i torture iz oba bh. entiteta, iz Višegrada, Sarajeva i Vareša pokrenuli su zajedničku zagovaračku kampanju prema svojim lokalnim zajednicama u vezi sa konačnim ostvarivanjem njihovih prava.

Kampanja je pokrenuta u okviru USAID-ovog projekta 'Pro budućnost', čiji je ključni dokument 'Platforma za mir'. Ovu Platformu, koja se zasniva na izgradnji mira i pomirenja u BiH, 2017. godine usvojilo je Vijeće ministara, naredne godine Parlament BiH, a podršku je dobila i u Predsjedništvu BiH.

Svoj potpis na taj dokument stavilo je više od 70 načelnika i gradonačelnika. Kako se navodi na web stranici projekta 'Pro budućnost', ovim se "šalje jasna i snažna poruka da narodi i građani u BiH žele dugoročan i stabilan mir, kako bi mogli izgraditi bolje društvo te da se rat, ratna stradanja i sukobi nikome i nikada više na ovim prostorima ne dogode".

Svoj doprinos tome daju i bivši logoraši koji već godinama razgovaraju s mladima, organizuju druženja i predavanja kako bi pokazali da se zajedničkim snagama i bez vještačkih podjela, može graditi bolji život.

Tokom predstavljanja kampanje u Sarajevu, 15. oktobra 2019. Amir Smječanin iz Udruženja logoraša Novi Grad Sarajevo '92.-'96 podsjetio je da na nivou BiH još uvijek ne postoji Zakon o žrtvama torture. Kako je rekao, ovakav zakon postoji u Republici Srpskoj, ali nije dostojan onoga što ti ljudi zaslužuju.

Bivši logoraši Amir Smječanin, Janko Samouković i Zlatko Prkić
Bivši logoraši Amir Smječanin, Janko Samouković i Zlatko Prkić

"Dolazim iz malog mjesta Trnovo kod Sarajeva. Te 1992. godine, krajem maja, kao i svakom djetetu rat je prekinuo mladost. Otišao sam u logor, doživio torture, izgubio oca u logoru. Nosim se s time i želim da pokažem i politici i lokalnoj zajednici da mi kao žrtve možemo živjeti zajedno. Nas je država izdala. Logoraši nemaju nikakva prava u BiH. Ova udruženja s vremenom nestaju, gase se. Mi zavisimo samo od pojedinaca i dobrih ljudi koji na neki način pomažu da se vidi naša uloga u mirovnom procesu", kaže Amir Smječanin.

Zlatko Prkić iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, ogranak Vareš, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) objašnjava da se zagovaračkom kampanjom želi osigurati psihološka pomoć, ali i finansijska podrška žrtvama torture rata. Ističe da logoraši trenutno nemaju nikakva prava u BiH, te da jedino zajedno mogu da se bore za što bolji, vlastiti status u društvu.

“Kada imamo jedni u druge povjerenja, sve se lako i lijepo rješava. Logoraši su prvo izdani od svoje države, iz prostog razloga što su ljudi koji su vični pravosuđu rekli: Mi ćemo tužiti državu da se namiri provedeno vrijeme u logorima. Ja sam u logoru izgubio 38 kilograma, proveo čitavu zimu bez grijanja, pod raznim torturama i nikom ništa. Opet niko nije kriv. Kriv je samo onaj ko je bio u logoru”, poručio je Prkić.

Janko Samouković iz Udruženja logoraša Višegrad ispričao je da je sa 23 godine odveden u logor Silos u Tarčinu, opština Hadžići u blizini Sarajeva, gdje je bio zatvoren par mjeseci. Njegov otac u istom logoru proveo je cijeli rat, dok je sestra jedno vrijeme tokom rata bila zatvorena u Konjicu. Nakon rata Janko osniva Udruženje logoraša i više od 15 godina sarađuje sa logorašima iz cijele zemlje.

"Ja sam svoje kolege upoznao prije desetak godina na seminarima i drugim skupovima namijenjenim logorašima. Dugo smo pričali i zaključili da su se slične stvari dešavale u brojnim logorima. Mnogi logoraši do danas nisu uspjeli da se snađu i da normalno žive. Ispada da smo mi kolateralna šteta, a smo uzalud izgubili godine života, a neki i dijelove tijela. Želim da uradim nešto da pomognem tim ljudima. Možda se država boji da usvoji zakon o logorašima. Možda nema toliko logoraša koji su u lošem stanju da to država osjeti. Međutim, ima ljudi na rubu egzistencije i njima treba pomoći”, zaključio je Janko Samouković.

Veterani zajedno na stratištima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:56 0:00

Zlatko Prkić je tokom predstavljanja zagovaračke kampanje za prava logoraša i žrtava torture prenio još jednu poruku.

"Neki govore da se moramo zatvoriti u torove i tu da živimo. To je vrlo teško za bosanskog čovjeka. Ko misli da može, široko mu polje. Ali neka nas ne zavađa. Kada komšiji gori kuća, pitamo li koje je nacionalnosti? Svi pomažemo, nosimo vodu da što prije ugasimo, svi želimo da čovjek ostane na svom. Takva solidarnost i razumijevanje treba da postoji u svim oblastima života", poručio je Prkić.

Još uvijek je nepoznat tačan broj osoba koje su od 1992.-95. godine u BiH doživjele razne oblike torture i bili prisilno zatvarani u logorima širom zemlje. Nije riješen njihov status i još uvijek čekaju usvajanje Zakona o pravima žrtava torture koji će utvrditi prava logoraša na identičan način.

Na usvajanje zakona Bosna i Hercegovina se obavezala potpisivanjem Konvencije UN-a protiv torture i drugih vrsta okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja kao i Evropske konvencije za sprečavanje torture, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.

Komitet UN-a protiv torture je prije više do deset godina pozvao bh. vlasti da usvoje zakon.

Predstavnici sva tri udruženja koji su govorili u Sarajevu smatraju da bivši logoraši danas najviše zavise od pojedinaca i dobrih ljudi koji im pomažu da prežive. Pored zakona za čije se usvajanje zajedno zalažu, poručuju da bez obzira na različitosti i probleme sa kojima se susreću, mogu i žele živjeti zajedno.

  • 16x9 Image

    Dragana Erjavec

    Dragana Erjavec je novinarka iz Beograda. Po dolasku u Sarajevu 2002, radi na TV OBN, Radiju MIR, televizijskoj produkciji XY FILMS, te Radiju Slobodna Evropa (RSE). Devet godina je bila član tima BIRN-a BiH, kao urednik televizijske emisije o ratnim zločinima u BiH, TV Justice. Dobitnica je ERASMUS MEDIA AWARD 2008. Od septembra 2018. ponovo je član kolektiva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG