Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Lobiranje u Crnoj Gori: brana ili izvor korupcije


Crnogorska zastava - ilustrativna fotografija
Ukoliko bude usvojen zakon o lobiranju u crnogorskoj skupštini, Crna Gora će biti prva zemlja regiona u kojoj će zakonski biti uređeno djelovanje lobističkih grupa i djelatnost kojom se vrši uticaj na organe izvršne i zakonodavne vlasti na državnom nivou. Jedno od pitanja koje se opravdano postavlja je gdje je granica između lobiranja i korupcije.

Lobiranje predstavlja vršenje uticaja na donosioce odluka radi ostvarenja interesa naručioca lobiranja. Obično je interes naručioca lobiranja da se izvrši uticaj na organe zakonodavne i izvršne vlasti.

Prema predloženom zakonu ostvarivanjem uticaja na vlast i donosioce odluka ne smiju nastati štetne posljedice za druge subjekte. Lobiranje mogu da obavljaju fizička i pravna lica, a lobiranje se sprovodi na osnovu pisanog ugovora, zaključenog između lobiste i naručioca lobiranja kao ugovornih strana.

Kako je saopštio Milorad Katnić ministar finansija utvrdiće se u kojim je oblastima dozvoljeno lobiranje a u kojima nije te da će spriječiti korupciju.

"Posljednjih nekoliko godina zakonsko regulisanje lobiranja prihvata i sve veći broj evropskih država budući da je lobiranje prepoznato i kao instrument koji doprinosi sprječavanju korupcije u procesu donošenja zakona i drugih odluka", kaže Katnić.

Lobistička djelatnost u Crnoj Gori do sada nije bila regulisana, a lobiranje je u široj javnosti tretirano kao korišćenje ličnih veza ili korupcija za donošenje odluka koje bi išle u prilog zainteresovanom subjektu.

"Kada se kod nas pomene riječ lobiranje prva asocijacija je na nešto loše i štetno, na mito i na korupciju. To je kod nas doživljavano kao guranje i podmazivanje od ljudi koji primaju honorare od privrednika ili pojedinaca", kazao je Radosav Nišavić iz Socijalističke narodne partije.

Lobiranje se može vršiti na razne načine i raznim sredstvima čulo tokom skupštinske rasprave.

Tako je Ervin Spahić iz Socijaldemokratske partije pronašao vezu između skupštinske odluke o povećanju plata poslanicima i protestne akcije nevladine organizacije MANS nakon koje je povećanje plata ukinuto

"Najnoviji primjer koji smo imali je onaj gdje je jedna ovca poslužila kao sredstvo pritiska jer se i lobiranje može izvršiti pritiskom na donosioce odluka, u ovom slučaju na kolegijum da ne donese odluku o povećanju plata poslanika. Tako da to nije bio veliki izdatak za kupovinu te ovce kojim bi se izvršio pritisak na poslanike da se odluka o povećanju plata ne donese", kazao je Spahić.

Gdje nastaje korupcija prestaje lobiranje

Vrlo je tanka linija koja razdvaja zakonito lobiranje i korupciju, konstatovao je Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije. On je ocjenio da upravo zbog toga u mnogim evropskim državama ne postoji zakon o lobiranju već samo u postkomunističkim zemljama.
Skupština Crne Gore
Skupština Crne Gore

"Radi se o Mađarskoj, Sloveniji i možda još jednoj državi, a pripremaju ga još Srbija i Hrvatska. U drugim državama je to urađeno na nivou nekih uredbi i nekih propisa nižeg ranga iz prostog razloga što se tamo neke stvari podrazumijevaju. Kod nas, na žalost sve to mora da se razdovi zakonom. Ja sam saglasan da nam je potreban ovaj zakon. Jednostavno, da bi protiv nečeg mogli da se borimo i da kažemo da je nezakonito prije toga moramo da znamo šta je zakonito", smatra Radunović.

Kao poslanik opozicije Radunović je upozorio buduće lobiste da će ostati bez rezultata, ali i da bi mogli biti uspješniji od aktuelne opozicije koja do sada nije uspjevala da ubijedi parlamentarnu većinu u svoje zakonske predloge.

"Mi, gospodo lobisti nijesmo do sada uspjeli da gospodu iz većine u ovom parlamentu ubijedimo u bilo šta ako nijesmo imali ozbiljno oružje u rukama, tipa dvije trećine. Znate da nam niti jedan amandman ne prolazi a ni da je mlijeko bijelo ne može da prođe, ukoliko neki poslanici DPSa misle da to nije u interesu Mila Đukanovića. Baš bih volio da vidim te lobiste koji će uspjeti da ih ubijede na ne koruptivan način da je mlijeko bijelo i kada gospodinu Đukanoviću to ne odgovara", kaže on.

Kako razdvojiti zakonito lobiranje i korupciju? Na ovo pitanje pokušao je da da odgovor poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić.

"Ne stoje apsolutno nikakvi argumenti koji lobiranje vide samo kao jedan vid korupcije. Tamo gdje nastaje korupcija prestaje lobiranje. Ako se lobiranje shvati kao legalan i pravno utemeljen proces tada se ne može prihvatiti činjenica da korupcija koja se nikada i nigdje ne smatra legalnom predstavlja jednu od faza postupka lobiranja. U suprotnom ovakvo shvatanje imalo bi rezultat da korupcija kao nelagalan element čitavu cjelinu lobiranja čini neleglanom", ocjenjuje Mustafić.

Recidiv prošlosti

Predsjednik udruženja crnogorskih lobista, ekspert prava i međunarodnih poslovnih finansija, univerzitetski profesor Kostadin Pušara, prijedlog Zakona o lobiranju ocjenjuje kao pravno-tehnički dobar, ali ima ozbiljnu primjedbu s obzirom na to ko će sve na osnovu njega moći da se bavi lobiranjem.

"Prema nacrtu zakona regulisano je da se lobiranjem praktično mogu baviti svi građani Crne Gore, bez posebnih uslova. To nije u redu po mom mišljenju jer ja sam međunarodni profesor, predajem lobiranje po cijelom svijetu i znam da je u cijelom svijetu, gdje je lobiranje prisutno više od 50 godina uvedeno da se lobiranjem mogu baviti samo ljudi koji završe specijalističke škole jer je lobiranje u svijetu profesija i zanimanje. Prema tome ne može se neko baviti nekim poslom ako prethodno za taj posao nije osposobljen u nekoj školi. Lobiranje podrazumijeva poznavanje nekih tehnika i metoda i vještina u pregovorima i razgovorima. Eto, to je suština šta bi trebalo da ima jedan lobista da bi mogao da se bavi tim poslom. Drugo, lobiranje je jedan posao koji je potpuno transparentan u svijetu gdje se ništa ne može uraditi bez ugovora. Ugovorom se dakle reguliše između lobiste i onoga ko se lobira šta je predmet njihovog razgovora i šta će biti ishod njihovog razgovora i koliko to košta i koliko će se platiti poreza na tu uslugu i tako dalje", kaže Pušara.

RSE: Ako je tako da zakon široko definiše tu oblast, odnosno taj institut, koliko je jasno i precizno definisanje, odnosno zakonsko regulisanje lobiranja bitno u zaokruživanju anti korupcijskog zakonodavstva i u daljem napredovanju u procesu evropskih integracija, s tim u vezi?
Pušara: Ako ćemo da budemo evropska država mi moramo da imamo našu kancelariju lobista u Briselu i kancelariju u Vašingtonu.

Pušara: Naravno da je veoma bitno jer bez preciznog određenja ko može i kako i koja su to lica, koji su ljudi mi ne možemo ući u EU. Ako ćemo da budemo evropska država mi moramo da imamo našu kancelariju lobista u Briselu i kancelariju u Vašingtonu. To su danas dva najveća lobistička centra na planeti. Mi tamo ne možemo da pošaljemo ljude koji to ne znaju da rade. Prvo, nemaju lični ugled, nemaju obrazovanje, ne poznaju te vještine i tehnike pregovora. Uzmite jedan najobičniji primjer. Recimo međunarodne direktne investicije koje dolaze u Crnu Goru. Mi znamo da s ekroz te investicije u sve zemlje uvlači prljav kapital, odnosno novac sa raznih računa iz of šor zona. Da se to ne bi dešavalo lobista je taj koji će da učestvuje u razgovorima i da kaže ne, ne taj prljavi kapital ne može da dođe u našu državu nego samo legalni kapital, legalnim tokovima i onda tu neće biti nikakvih mešetara niti posrednika koji će uticati, nagovarati ovoga ili onoga i niko tu neće uticati na nekoga da iskaže veću cijenu da bi on imao veću proviziju.

RSE: Kako gledate na percepciju dijela građana kada je riječ o samom Zakonu o lobiranju kako će to zapravo značiti da se sami mito uvodi u zakonski okvir i legalne tokove ? Širi doživljaj lobiranja je da se tretira kao nekakv ne dozvoljeni posao, kao nekakva vrsta korupcije. Kako to komentarišete i da li je tome doprinijel anaša balkanska praksa i, kako ste i sami primijetili nedovoljna transparentnost te aktivnosti ?

Pušara: Naravno da je to recidiv prošlosti. Kod nas je odavno postojalo u svijesti naših građana i javnosti uvriježeno mišljenje kada se kaže da lobira znači da radi nešto što nije potpuno legalno i nešto ispod žita. To je dakle nešto što je ostalo u svijesti naših ljudi. Međutim danas na ovom nivou razvoja međunarodnih odnosa i na ovom nivou razvoja kulture i nauke lobiranje je jedna potpuno druga disciplina i potpuno drugi nov. Mi smo se borili preko godinu u crnogorskim medijima da široj javnosti kažemo i objasnimo da je lobiranje zanat, posao, profesija i da to nije nikakvo nedozvoljeno muljanje i slično. Lobiranje je u izvornom smislu borba protiv nezakonitih poslova i protiv korupcije a korupcija je nedozvoljen posao u koji se uvlače brojni ljudi koji hoće da imaju korist na račun nekoga, ilegalno. Mi to sprječavamo time što kažemo – lobiranje je posao u kojem se sve putem ugovora transparentno radi i ne može jedan cent da ode negdje sa strane ako nema dokaz kome, zašto i zbog čega.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo Radija Slobodna Evropa. Angažovan je kao urednik i voditelj centralnog dnevnika.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG