Dostupni linkovi

Izbjeglička kriza: EU i Turska postigli dogovor


Izbjeglice u Preševu, Srbija, 16. mart 2016.
Izbjeglice u Preševu, Srbija, 16. mart 2016.

Evropski lideri postigli su privremeni dogovor sa Turskom o zaustavljanju ilegalnih migracija u Evropu. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk predložio je da svih 28 članica odobri tekst dogovora bez prethodnih izmjena, prenosi Rojters.

"Tusk je spreman da EU liderima predoči tekst sporazuma na usvajanje koji je postignut nakon dvodnevnih pregovora", rekao je neimenovani izvor iz Brisela za Rojters.

Dogovoreno je da će migranti koji ilegalno stignu u Grčku poslije 20. marta, biti vraćeni u Tursku. Takođe, od tog datuma turski zvaničnici boraviće na grčkom ostrvu, dok će u Turskoj biti raspoređeni grčki zvaničnici. U nacrtu teksta piše da dogovor obuhvata privremene mjere čija primjena će doprinjeti okončanju ljudske patnje.

Prema izjavi jednog visokog zvaničnika iz Brisela, premijer Turske je prethodno izjavio da će prihvatiti dogovor ukoliko on bude podržan od svih zemalja članica.

Prethodno je češki premijer Bohusalv Sobotka naveo da "postoji jaka volja da se postigne dogovor".

Dogovor podrazumijeva da će Ankara prihvatiti sve migrante koji su ilegalno prešli u Grčku, uključujući i državljanje Sirije, ukoliko zauzvrat EU preuzme hiljade sirijskih izbjeglica direktno iz Turske.

U međuvremenu, turske vlasti saopštile su da su u kopnenoj i vazdušnoj operaciji presrele na hiljade migranata koji su pokušali da se dokopaju grčkog ostrva Lezbos. Prema navodima zvaničnika u Ankari u toj namjeri spriječeno je više od 3.000 migranata.

Predviđena je i izvjesna novčana nadoknada kao i uspostavljanje bezviznog režima za državljanje Turske, kao i obezbijeđivanje uslova za napredak u pregovorima o pristupanju EU.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je ranije izjavila da preraspodjela sirijskih izbjeglica može da počne nekoliko dana nakon što se prva grupa vrati iz Grčke.

Merkelova je dodala da od Turske očekuje da ispuni međunarodne standarde o zaštiti izbjeglica.

Redžep Tajip Erdogan
Redžep Tajip Erdogan

Na ovu izjavu burno je reagovao turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan koji je naveo da "u vrijeme kada je Turska ugostila oko tri miliona izbjeglica, oni koji nisu u stanju da pronađu prostor za šaku izbjeglica i koji ih u sred Evrope drže u sramnim uslovima, moraju prvo sebe da pogledaju".

Ipak, premijer Turske Ahmet Davutoglu prije početka sastanka u Briselu izrazio je nadu da će sa EU liderima uspjeti da postigne zajednički dogovor, naglasivši da neće dozoviti da njegova zemlja postane neka vrsta "otvorenog zatvora" za migrante.

"Za Tursku problem sa migrantima nije stvar pregovaranja, nego pitanje humanosti i očuvanja evropskih vrijednosti. Turska je do sada primila više od 2,7 miliona izbjeglica, bez bilo kakve pomoći i to će nastaviti da radi. Siguran sam da ćemo postići zajednički cilj i da ćemo pomoći migrantima, ali i da ćemo ojačati odnose EU i Truske što je dobra vijest za sve", rekao je Davutoglu.

Planom je predviđeno i da Turska preduzeme sve neophodne mjere kako bi spriječila nove morske ili kopnene rute za ilegalne migrante koji sa njene teritorije dolaze u Evropu.

Lideri Zapada uvjeravaju da nacrt sporazuma neće rezultirati masovnim deportacijama.

Međutim, litvanska predsjednica Dalia Gribauskiate navela je da je plan o vraćanju migranata u Tursku na "ivici međunarodnog prava" zbog čega će biti teško provesti njegovu primjenu.

"Ne garantujem da će pregovori imati srećan ishod", izjavio je francuski predsjednik Fransoa Oland.

Ukoliko Turska prihvati prijedlog Evropske unije, zauzvrat će do kraja 2018. godine da dobije finansijsku pomoć od šest milijardi evra.

Proces vizne liberalizcaije biće ubrazan kao i pregovori o pristupanju zajednici evropskih država.

Od januara 2015. milion izbjeglica i migranata ušlo je u Evropsku uniju brodićima, putujući iz Turske u Grčku. Ove godine pristiglo ih je 132.000. Desetine hiljada trenutno ih je zaglavljeno u Grčkoj zbog blokade "balkanske rute".

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG