Čelnici EU postigli su sporazum o budžetu za period 2014.-2020. godina nakon maratonskih razgovora u Briselu.
Sporazum je objavio predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompej, koji je izjavio da je bio "vrijedan čekanja".
Dogovor sada ide u Evropski parlament na konačno odobravanje, a taj proces bi mogao potrajati nekoliko mjeseci.
Dogovoreno je da će maksimalni iznos budžeta biti 960 milijardi eura, što je za 65 milijardi manje od onoga što je tražila Evropska komisija, ali je poslije protivljenja, prije svega Velike Britanije budžet ipak smanjen.
Britanski premijer Dejvid Kameron je rekao da je rezultat pregovora "dobar sporazum za Britaniju".
"Mislim da britanska javnost može biti ponosna što smo prvi put srezali sedmogodišnji kreditni limit EU", rekao je Kameron, prenosi BBC.
Francuski predsjednik Fransoa Oland, koji je zajedno s italijanskim premijerom Mariom Montijem želio da zaštiti potrošnju, rekao je da je sporazum "dobar kompromis".
Njemačka kancelarka Merkel je rekla da se trud u pregovorima isplatio, te naglasila da je "sporazum dobar i važan".
Vođe četiri najveće grupe u Evropskom parlamentu su ocijenile da "sporazum neće ojačati konkuretnost evropske privrede već će je oslabiti", te da nije u interesu evropskih građana.
Dogovoreno je da članice uplate u budžet EU 908 milijardi evra, a prema neimenovanim izvorima koje citiraju agencije, smanjene su stavke za prekogranični saobraćaj i projekte u energetici i telekomunikacijama za više od 11 milijardi eura, a plate i druge privilegije zvaničnika EU za oko milijardu eura.
Evropska komisija je prvobitno predložila 1.030 milijardi eura za period od 2014. do 2020. godine, dok je prethodni sedmogodišnji budžet bio 993,6 milijardi eura.
Van Rompej je novinarima rekao da je budžet morao biti manji, jer se nije mogla "ignorisati krajnje teška ekonomska realnost širom Evrope".
Samit EU počeo je u četvrtak uveče oko devet sati sa šest sati zakašnjenja, odnosno poslije prethodnih sastanaka po grupama, čiji je cilj bio da približe stavove oni koji su za oštro "rezanje" budžeta i oni koji su za ambicioznije rashode.
Prvi sastanak o budžetu do 2020. godine održan je u novembru prošle godine.
Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija najviše doprinose budžetu.
Izmijenjeni budžet bi ublažio udarac na dvije glavne oblasti potrošnje: razvoj siromašnijih regiona u EU i poljoprivrede. Umjesto toga, značajnija smanjenja bila bi zabilježena u sektoru energetike, transporta, komunikacija...
Sporazum je objavio predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompej, koji je izjavio da je bio "vrijedan čekanja".
Dogovor sada ide u Evropski parlament na konačno odobravanje, a taj proces bi mogao potrajati nekoliko mjeseci.
Dogovoreno je da će maksimalni iznos budžeta biti 960 milijardi eura, što je za 65 milijardi manje od onoga što je tražila Evropska komisija, ali je poslije protivljenja, prije svega Velike Britanije budžet ipak smanjen.
Britanski premijer Dejvid Kameron je rekao da je rezultat pregovora "dobar sporazum za Britaniju".
"Mislim da britanska javnost može biti ponosna što smo prvi put srezali sedmogodišnji kreditni limit EU", rekao je Kameron, prenosi BBC.
Francuski predsjednik Fransoa Oland, koji je zajedno s italijanskim premijerom Mariom Montijem želio da zaštiti potrošnju, rekao je da je sporazum "dobar kompromis".
Njemačka kancelarka Merkel je rekla da se trud u pregovorima isplatio, te naglasila da je "sporazum dobar i važan".
Vođe četiri najveće grupe u Evropskom parlamentu su ocijenile da "sporazum neće ojačati konkuretnost evropske privrede već će je oslabiti", te da nije u interesu evropskih građana.
Dogovoreno je da članice uplate u budžet EU 908 milijardi evra, a prema neimenovanim izvorima koje citiraju agencije, smanjene su stavke za prekogranični saobraćaj i projekte u energetici i telekomunikacijama za više od 11 milijardi eura, a plate i druge privilegije zvaničnika EU za oko milijardu eura.
Evropska komisija je prvobitno predložila 1.030 milijardi eura za period od 2014. do 2020. godine, dok je prethodni sedmogodišnji budžet bio 993,6 milijardi eura.
Van Rompej je novinarima rekao da je budžet morao biti manji, jer se nije mogla "ignorisati krajnje teška ekonomska realnost širom Evrope".
Samit EU počeo je u četvrtak uveče oko devet sati sa šest sati zakašnjenja, odnosno poslije prethodnih sastanaka po grupama, čiji je cilj bio da približe stavove oni koji su za oštro "rezanje" budžeta i oni koji su za ambicioznije rashode.
Prvi sastanak o budžetu do 2020. godine održan je u novembru prošle godine.
Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija najviše doprinose budžetu.
Izmijenjeni budžet bi ublažio udarac na dvije glavne oblasti potrošnje: razvoj siromašnijih regiona u EU i poljoprivrede. Umjesto toga, značajnija smanjenja bila bi zabilježena u sektoru energetike, transporta, komunikacija...
