Arayik Harutyunian, lider Nagorno-Karabaha, septembar 2020.
Lider otcijepljene regije Nagorno-Karabah podnio je ostavku usred krize sa nestašicom hrane i goriva koja je rezultat gotovo jednogodišnje blokade teritorija koju sprovodi Azerbajdžan.
"Sutra ću predstaviti narodu Republike Artsakh i nacionalnoj skupštini Artsakha svoju ostavku na mjesto predsjednika republike," rekao je ranije Arayik Harutyunyan, etnički Armenac.
Artsak je armenski naziv za otcijepljenu regiju Nagorno-Karabah.
Sugerirao je da je njegovo predsjedavanje prepreka pregovorima s Azerbajdžanom i da su "poteškoće u zemlji značajno smanjile povjerenje u vlasti", prenosi Reuters.
Haratyunyan se suočava sa pozivima za ostavkom, koji su se povećali od decembra kada je Azerbajdžan započeo blokadu koridora Lachin, jedine ceste koja povezuje Karabah s Armenijom, o kojoj regija ovisi.
Azerbajdžan poriče da su uveli blokadu koridora Lachin i kaže da su dostupni alternativni pravci za opskrbu Karabaha preko teritorija Azerbajdžana.
Blokada je dovela do nestašice hrane, goriva i medicinskih potrepština u Nagorno-Karabahu.
Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali naseljen prvenstveno etničkim Armenima, bio je izvor sukoba između dva susjeda sa Kavkaza od prije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Armenija i Azerbejdžan sukobili su se i 2020. oko kontrole područja Nagorno-Karabaha. Sukob je okončan mirovnim sporazumom kojim je priznata pobjeda azerbejdžanskih snaga. Dogovor je postignut uz pomoć Rusije.
Od tada su ruski vojnici stacionirani u Nagorno-Karabahu, ali se Armenija već nekoliko mjeseci žali na njihovu neefikasnost.
Ruska izolacija na međunarodnoj sceni, zbog invazije na Ukrajinu, takođe ograničava manevarski prostor Moskve.
Nagorno-Karabah, teritorija na kojoj uglavnom žive Armeni, otcjepio se od Azerbejdžana, što je dovelo do rata koji je tokom 90-ih godina odneo 30.000 života.
Blokada Nagorno-Karabaha: Armenci gomilaju hranu ispred UN-a
1/7Marš demonstranata kod sjedišta UN-a u Erevanu, Armenija, 24. juli.
Jedna žena drži natpis koji poziva UN da "odmah pošalju humanitarnu pomoć" u Nagorno-Karabah.
Više sadržajaPrikaži manje
2/7Ograda ispred sjedišta UN-a u Erevanu prekrivena je 24. jula plakatima, uključujući nedavne slike iz unutrašnjosti Nagorno-Karabaha, gdje je dvoje djece nedavno umrlo nakon što ih je samohrana majka ostavila da sami dođu do hrane. Armenci Nagorno-Karabah nazivaju Artsahom.
Više sadržajaPrikaži manje
3/7Prazane police supermarketa u Stepanakertu, najvećem gradu Nagorno-Karabaha, 18. juli.
Nagorno-Karabah, otcijepljena regija Azerbejdžana koju uglavnom čine Armenci, od decembra 2022. je pod blokadom Bakua. Azerbejdžan je od sredine juna spriječio ulazak robe iz Armenije.
Više sadržajaPrikaži manje
4/7Demonstranti u Erevanu postavili su kutije s hranom ispred sjedišta UN-a. Na protestu 24. jula pozvali su međunarodnu organizaciju da pomogne u transportu zaliha u Nagorno-Karabah.
Jedan od demonstranata Aram Vardanian rekao je Radiju Slobodna Evropa da se svjetska organizacija izdvaja jer "gdje god je nestašica hrane, UN uvijek pokušava dostaviti humanitarnu pomoć".
Više sadržajaPrikaži manje
5/7Kutije s hranom ispred zgrade UN-a u Erevanu.
"Političke rasprave o ovom specifičnom teritoriju nisu bitne ako imamo ljudi u stanju potrebe, kojima nedostaju osnovne namirnice poput šećera ili soli. UN je već decenijama u odgovornosti da omogući sistem isporuke", kaže Vardanian.
Više sadržajaPrikaži manje
6/7Protest u centru Erevana 21. jula na kojem se pozvalo na prekid blokade Nagorno-Karabaha.
Nekoliko masovnih protesta održano je u Armeniji proteklih dana jer su se uvjeti unutar Nagorno-Karabaha uveliko pogoršali. Marut Vanian, novinar iz Stepenakerta, rekao je za Radio Slobodna Evropa 23. jula da se situacija "iz dana u dan pogoršava".
Više sadržajaPrikaži manje
7/7Žena gleda u smjeru Nagorno-Karabaha s kontrolne tačke u blizini južnog armenskog sela Kornidzor, 23. juli.
Armenski premijer Nikol Pašinian je u nedavnom intervjuu usporedio blokadu Nagorno-Karabaha s etničkim "getom" kakve su stvorile nacističke snage u Drugom svjetskom ratu.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev nedavno je javno rekao da će, ako Armenija "u potpunosti odustane od bilo kakvog zadiranja u teritorij Azerbejdžana", mirovni sporazum biti moguć prije kraja 2023. godine.
