Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Latal: Izborni dogovor malo izgledan uprkos međunarodnom pritisku


Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skuoštine BiH, decembar 2015.

Srećko Latal, regionalni urednik Balkanske istraživačke mreže i politički analitičar, za ‘Zašto?’ objašnjava da li vladajuća koalicija u Parlamentu BiH može svojiti amandmane na Izborni i Krivični zakon -- što zahtjeva međunarodna zajednica kako bi se izbjegle blokade izvršne i pravosudne vlasti -- uprkos gubitku parlamantarne većine nakon što je nekolicina zastupnika napustila njihove stranke.

  • Sukobi

Ova zadnja dešavanja i zadnji izlasci nekih zvaničnika iz njihovih dosadašnjih političkih stranaka se može direktno dovesti u vezu sa dolazećim izborima kao i sve agresivnije i sve aktivnije predizborne kampanje u koju su apsolutno sve stranke uključene.

Međutim, to nema nikakvog bitnog uticaja na funkcionisanje vladajuće koalicije -- niti na državnom nivou, niti u Federaciji BiH -- jer nažalost te koalicije na oba nivoa nisu funkcionisale de facto od samih izbora jer manje-više jedina bitna stvar oko koje su se te koalicije mogle dogovoriti je bilo rasprodaja i raspoređivanje mandata i pozicija nakon izbora i odmah nakon toga su te stranke ušle u kako unutrašnje, tako i međusobne sukobe što je blokiralo u potpunosti proces donošenja odluka.

  • Pritisak

Kao rezultat toga, imamo situaciju da niti federalni parlament, niti državni parlament nisu bili u stanju da donesu gotovo nijedan bitniji zakon.

Jedino je na državnom nivou donesen novi zakon o akcizama ali to je bilo urađeno samo zahvaljujući izuzetno žestokom pritisku u međunarodnoj zajednici a veliko je pitanje da li se taj pritisak Evropskoj uniji i Americi uopšte isplatio.

  • Pitanje

Nas definitivno čeka jedan vrlo komplikovan i težak period i -- imajući u vidu sadašnje odnose unutar i između svih tih glavnih etno-političkih blokova -- teško se moze očekivati da će Parlament BiH usvojiti više bilo koji dokument a kamoli jedan tako politički kompleksan kao sto je reforma Izbornog zakona jer su tu sve političke stranke koje su uključene aktivno u to pitanje pokazale apsolutnu nespremnost za bilo koji kompromis.

Znači sve strsnke tu dolaze sa maksimalistickim zahtjevima i vrlo čvrstim pregovaračkim stavovima.

  • Kompromis

Međunarodna zajednica, znači prije svega Evropa i Amerika, su već pokušali i i dalje i dalje pokušavaju da dalje oranizuju pregovore ali sama činjenica da bez međunarodne inicijative lokalni zvaničinici gotovo o tome vise i ne pregovaraju jasno ukazuje da tu ne postoji gotovo nikakav niti interes, niti spremnost za neki kompromis jer u balkanskom stilu kompromisi se vide kao slabost

U takvoj situaciji, ovako blizu izbora, nijedna stranka očigledno nije spremna da pravi kompromise da se ne bi njihovo izborno tijelo slučajno pomislilo da slabe svoje pozicije što je apsolutno pogrešan pristup politici jer, kao špto znamo, politika se jedino može sprovoditi kroz kompromis a posebno u jednoj ovako kompleksnoj administrativnoj cjelini kao što je BiH.

  • Odnosi

Mislim da mi sada ulazimo u jedan period gdje će međunarodna zajednica pokušati da izvrši jos malo veći pritisak ali -- za razliku od situacije sa Zakonom o akcizama -- taj pritisak lokalnim političarima neće donositi nikakve pare i mislim da će vrlo teško doći do nekog rješenja.

Već je evidentno da neki od političara traze ili očekuju da to pitanje rijesi ili Centralna izborna komisija ili Visoki predstavnik (Valentin Inzko) tako da mislim da se mi polako bližimo situaciji kada nakon izbora u oktobru neće moći doći do formiranja vlasti niti u Federaciji a vjerovatno ni na državnom nivou, što zbog pravnih problem u Zakonu ili zbog opasno narušenih političkih, pa i ličnih odnosa između više manje svih ključnih političkih subjekata.

XS
SM
MD
LG