Dostupni linkovi

Kurspahić: 'Politizacija terorizma' u svijetu i kod nas


Privođenje ekstremista u okviru policijske akcije "Damask", Sarajevo, 2014.

(Komentar *)

Ovonedjeljni teroristički napad u srcu Londona, u kojem je britanski musliman "inspirisan islamskim ekstremizmom" kolima i nožem ubio za sada petoro i ranio 40 osoba, mogao bi poslužiti i kao praktična građa za studiju o tome koliko su različiti odgovori savremenih društava na terorističku prijetnju i njene manifestacije širom svijeta.

Jedna zapaljiva epizoda odigrala se pred milionskom publikom društvenih mreža. Sin američkog predsjednika, Donald Tramp Jr (Trump), dok su hitne službe u Londonu još pomagale ranjenima, po uzoru na oca je izazvao skandal objavljujući reagovanje putem Twittera: "Mora da se šalite?! Teroristički napadi su dio života u velikim gradovima, kaže gradonačelnik Londona – Sadiq Khan".


Uzvratili su odgovori i iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država u kojima se mlađi Tramp optužuje za "politizaciju zločina u opravdavanju vlastite politike". Sam gradonačelnik Londona Sadik Kan (Sadiq Khan) prvim reagovanjima je rekao da mu ne pada na pamet da odgovara na twitter-napad u danu u kojem ima "mnogo važnijeg posla".

Kan je u reagovanju na zločin poručio kako se građani Londona nikad neće povući pred terorizmom i dozvoliti da on promijeni "naš način života".

Na taj način samo je vjerno odslikao prevlađujuća osjećanja svojih sugrađana, od ljudi sa ulice do onih u vrhovima političkog i javnog života, među kojima je prevladala briga za žrtve i želja da se što skorije obnovi život na mjestu zločina, uključujući i nastavak redovnog zasjedanja Parlamenta oko čije zgrade se događao napad u srijedu. Do četvrtka uveče život Londona je normalizovan.

Tom utisku o savršenoj harmoniji u razumnim reagovanjima na nerazuman čin pečat je dao i katolički nadbiskup od Westminstera Vincent Nichols (Vinsent Nikols), koji je u izjavi za BBC rekao kako je najvažnije da se u odgovoru na zločinački čin ne ostavi prostora za mržnju i da se ne prave neprijatelji od onih koji su nam prijatelji jer je to upravo ono što bi nasilnici i željeli.

"Nema mjesta za mržnju prema muslimanskom stanovništvu ni pozivima na osvetu protiv bilo koga osim onih koji su ovo počinili", rekao je nadbiskup za BBC.

On je, sa moralnim autoritetom katoličkog vjerskog poglavara za Englesku i Wels (Vels), poziv na takav odnos prema sljedbenicima islama uputio i američkom predsjedniku kad je – povodom njegove zabrane ulaska u Ameriku državljana više muslimanskih država – rekao kako zabrana putovanja neće povećati bezbjednost u Americi a mogla bi izložiti rizicima hrišćane na Bliskom Istoku. Prema njemu – zabrana podržava "lažnu pretpostavku" da su islam i hrišćanstvo u sukobu.

Duboki kontrast između impulsivnog reagovanja ("mora da se šalite") Trampovog sina i pravovremene moralne pouke nadbiskupa od Westminstera vjerno odslikava krajnosti u načinima kojima se savremeni svijet nosi sa prijetnjom u ovom slučaju islamskog ekstremizma.

Proučavanje i razumijevanje tih krajnosti moglo bi doprinijeti da se i u našim podnebljima dođe do zajedničkog imenitelja – i zajedničkog odgovora – na tu prijetnju: i na unutardržavnom, recimo – bosanskohercegovačkom, i na regionalnom – zapadnobalkanskom planu.

"Politizacija terorističke prijetnje" široko je rasprostranjena i na jednom i na drugom planu.

U Bosni i Hercegovini predugo smo bili svjedoci automatskog mrzovoljnog odbijanja da se i razgovara o terorizmu i pripisivanja "zlih namjera" svakome ko bi upozoravao na to. Nekoliko terorističkih incidenata u samoj Bosni i Hercegovini – od Bugojna preko Zvornika do Rajlovca – potaklo je učinkovitiju saradnju bezbjednosnih službi i agencija. Uspostavljena je kontrola i uvid u regrutovanje i odlazak iz Bosne i Hercegovine na "ratišta džihada", povratnici sa tih ratišta su registrovani a neki i krivično gonjeni i kažnjeni, bezbjednosne službe – uz saradnju i koordinaciju na međudržavnom i širem međunarodnom planu – u značajnoj mjeri su stavile jednu realnu i aktuelnu prijetnju "pod kontrolu".

Tom napretku je značajnu dimenziju moralne osude terorizma donijela i smjena na čelu Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Njen novi reis, Husein efendija Kavazović, javno je odbacio ekstremna učenja i posvetio se afirmaciji tradicionalnog bosanskog praktikovanja islamske vjere.

Husein ef. Kavazović
Husein ef. Kavazović


Nasuprot tom napretku, "politizacija terorističke prijetnje" postala je sve raširenije sredstvo u nastojanjima da se Bosna i Hercegovine destabilizuje. Njeni susjedi, i na Istoku i na Zapadu, u praktikovanju svog već ostvarenog članstva u Evropskoj uniji (Hrvatska) ili pozicioniranja kao nosioca proevropskih inicijativa u regionu (Srbija) pred evropskim partnerima potcrtavaju svoj značaj ukazivanjem na terorističku opasnost u susjedstvu služeći se pri tome i višestruko uvećanim brojkama potencijalnih terorista u Bosni i Hercegovini.

Iz bosanske perspektive – najgori mogući odgovor bilo bi upuštanje u regionalne svađe. Jedino djelotvorno je dalje jačanje unutrašnje saradnje svih najodgovornijih za suzbijanje terorizma a pravi odgovor na političke zloupotrebe iz susjedstva je onaj koji je u javnim nastupima ponudio državni ministar bezbjednosti Dragan Mektić kad je rekao kako se 226 državljana Bosne i Hercegovine priključilo "Islamskoj državi (IDIL) u Siriji ili Iraku, da ih je 65 poginulo a 46 se vratilo". Naravno, pod uslovom da se ti podaci provjeravaju i uredno aktueliziraju.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG