Posljednjih mjeseci protivnici islama u Švedskoj i Danskoj zapalili su i oštetili nekoliko kopija svete knjige Kuran što je izazvalo bijes među muslimanima širom svijeta koji traže da skandinavske zemlje zabrane ovakvo ponašanje.
Obje vlade su osudile spaljivanje i rekle da razmišljaju o novim zakonima kojim bi mogli to da zaustave. Ali, lokalni kritičari kažu da je sloboda govora i izražavanja zaštićena njihovim ustavima i da bi svaki potez koji bi značio promjenu potkopao visokocijenjene slobode. Zašto?
Ko spaljuje Kuran i zašto?
Najmanje tri akcije spaljivanja Kurana u Švedskoj predvodio je Salwan Momika, izbjeglica iz Iraka koji kaže da želi da protestuje protiv institucije islama i zabrani svetu knjigu Kuran.
U vrijeme njegovih protesta, ultradesničarska grupa koja se naziva Danske patriote organizovala je antimuslimanske demonstracije u susjednoj Danskoj, navodeći da se protive onome što su nazvali "islamizacija" nordijskih društava.
Najmanje deset knjiga Kurana je zapaljeno u Danskoj u proteklih nekoliko sedmica.
Dansko-švedski ultradesničarski aktivista Rasmus Paludan, koji stoji iza sporadičnih paljenja Kurana od 2017. tokom ove godine zapalio je svetu knjigu u obje države, a kao razlog je naveo da je ljut zbog toga što se Turska protivi pristupanju Švedske u NATO.
Zašto su spaljivanja izazvala toliki bijes?
Muslimani namjerno spaljivanje Kurana vide kao blasfemiju i uvredu jer smatraju da je islamska sveta knjiga bukvalno riječ Alaha.
Skrnavljenje Kurana smatra se teškim prestupom koji zaslužuje strogu kaznu.
Muslimani vjeruju da je Kuran Božja riječ koju je proroku Muhamedu prenio anđeo Džabrail na arapskom jeziku.
Muslimani se prema štampanom Kuranu odnose s velikim poštovanjem. U muslimanskoj tradiciji, vjernik bi trebao da bude u stanju ritualne čistoće prije nego što ga dodirne. Kuran se ne smije stavljati na pod i ništa se ne smije stavljati na njega.
Šta je suština problema u Švedskoj i Danskoj?
Danska i Švedska su među najsekularnim i najliberalnim državama svijeta i dozvoljavaju javno kritikovanje religije.
Političari iz cijelog spektra politika u Danskoj kažu da bi direktna zabrana kompromitovala pravo građana osigurano ustavom na slobodu izražavanja.
"Ja nikada ne bih palila knjige, ali ću se boriti za pravo drugih ljudi da to rade", rekla je za Reuters parlamentarka Susie Jessen iz desničarske partije Danski demokrati.
Šta trenutno rade Danska i Švedska?
Švedska i Danska navode da ispituju načine da na ograniče mogućnosti spaljivanja Kurana kako bi olabavile tenzije sa muslimanskim zemljama.
Oboje države su se već suočile sa značajnom odmazdom. U julu je bijesna masa ljudi upala u švedsku ambasadu u Bagdadu. Takođe, obje države navode da su suočene sa povećanim sigurnosnim rizicima.
Njihovi ambasadori širom Bliskog istoka bili su pozvani kako bi čuli kritike na račun svojih država i bili upozoreni zbog paljenja Kurana.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan je rekao da će raditi na tome da se odobri zahtjev Švedske da uđe u NATO savez, ali je takođe upozorio da do toga neće doći sve dok se u Švedskoj dešavaju spaljivanja Kurana.
Kako Danska i Švedska mogu zakonski da riješe problem?
Vlade Danske i Švedske navode da je sloboda govora već donekle ograničena jer je nelegalno vrijeđati nekoga na osnovu etničke ili vjerske pripadnosti.
Ali ni jedna od ove dvije države nema zakone koji bi zabranili spaljivanje Kurana. Švedska je ukinula zakon koji se odnosio na blasfemiju 1970. a Danska 2017. godine.
- Danska namerava da ograniči proteste koji uključuju skrnavljenje Kurana
- U Švedskoj novi protest uz spaljivanje Kur'ana
U Švedskoj se za demonstracije izdaje dozvola ali zahtjev se može odbiti samo u slučaju ako je ugrožena javna bezbjednost na predviđenoj lokaciji za održavanje protesta.
U Danskoj, demonstranti samo treba da informišu policiju da se protesti održavaju.
Švedska vlada pokušava da iznađe način da modifikuje zakone o javnom redu. Ali je odbacila da spaljivanje svetih spisa bude nezakonito.
Danska vlada je početkom avgusta rekla kako će tragati za "zakonskim sredstvima" koje će vlastima omogućiti da intervenišu na takvim protestima ako oni nose "značajne negativne posljedice za Dansku, a ne samo po pitanje sigurnosti".
Facebook Forum