Hrvatska kultura je u 2013. godini usprkos krizi – preživjela, a naši sugovornici tvrde i kako je najživlja sastavnica hrvatskog društva. Ovogodišnju filmsku produkciju karakteriziraju dobri, komercijalni, ali i politički angažirani filmovi.
Po ocjeni urednika u izdavačkoj kući „Fraktura“ Seida Serdarevića, kultura je najživlja sastavnica duboko podijeljenog i frustriranog hrvatskog društva, a njezin najživlji dio je publika, koja je vjerno posjećivala kulturna i književna događanja – od ovogodišnjeg prvog Festivala svjetske književnosti u Zagrebu, preko Festivala europske kratke priče do već etabliranih Interlibera i Sajma knjige u Puli. A evo kako Serdarević za naš radio ocjenjuje položaj knjige i izdavaštva.
„Godina koja je na izmaku bila je još jedna krizna, recesijska godina. To se u izdavaštvu osjetilo na nekoliko razina – broj novoobjavljenih naslova je nešto manji i tu smo zapravo daleko od prosjeka. Također, broj ljudi koji čitaju je konstantno oko 50 posto, i tu se ne postižu dovoljni rezultati.“
„Izvedbene umjetnosti će 2013. godinu pamtiti samo po lošem“, kaže za naš radio urednica nezavisnog portala teatar.hr Nora Krstulović. Po njenoj ocjeni, način kako je do jučer komunalni varaždinski teatar proglašen nacionalnim, a pogotovo procedura donošenja izmjena i dopuna Zakona o kazalištima bili su apsolutno van pameti i apsolutno van zakona, bez ikakvih dokumenata na kojima bi bili utemeljeni.
„Klasične žalopojke kazalištaraca kako nema novaca pokazale su se i ove godine pogrešnima, jer je revizijom Ministarstva financija ustanovljeno da se samo u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu gomila novca troši na autorske honorare tamo gdje ne bi smjela, da se zapošljava izuzetno veliki broj vanjskih suradnika i da se velika količina sredstava troši nenamjenski. Ono što je jako očito je da našem sustavu jako brzo treba jedna potpuna reforma i da je način financiranja i funkcioniranja javnih ustanova u kulturi - pa tako i kazališta – pred samim slomom i da neće moći još dugo ovako funkcionirati", ocjenjuje Nora Krstulović.
Inače, Nagradu publike portala teatar.hr dobila je ove godina predstava „Tartuffe“ Zagrebačkog kazališta mladih, izvođači godine su Jadranka Đokić i Goran Bogdan, a skandal godine je zabrana plakata za predstavu „Fine mrtve djevojke“ zagrebačkog „Gradskog dramskog kazališta Gavella“.
Filmski kritičar „Jutarnjeg lista“ Nenad Polimac u izjavi za naš radio zadovoljan je filmom ove godine u Hrvatskoj:
„Super je što smo sa 'Svećenikovom djecom' Vinka Brešana i Mate Matišića imali provokativan komercijalni film, koji ne samo da je ovdje postigao fenomenalnu gledanost, nego ta priča dobro funkcionira i na međunarodnoj razini. Po meni, to je bilo najugodnije iznenađenje, ali još obavezno valja izdvojiti pulskog pobjednika, film Bobe Jelčića 'Obrana i zaštita', kojim smo dobili također pametan, politički nabijen umjetnički film. Kada se sve to sabere, godina je bila jako OK.“
Polimac dodaje da valja izdvojiti i i „Kauboje“, filmsku adaptaciju istoimene predstave režisera Tomislava Mršića i najgledaniji domaći dječji film unazad 20 godina - „Šegrta Hlapića“ režisera Silvija Petranovića, iako – tvrdi Polimac – recentna hrvatska produkcija za djecu još nije dosegla razinu postignutu pred četrdesetak godina sa „Družbom Pere Kvržice“ i „Vukom samotnjakom“.
Likovne umjetnosti su zasebna tema, ali izdvojimo zagrebačku izložbu „Remek-djela iz Muzeja Picasso“ sa 56 djela najslavnijeg umjetnika 20.stoljeća, koju je vidjelo 150.000 posjetitelja, i reprezentativne retrospektive Miroslava Kraljevića i Vojina Bakića.
Po ocjeni urednika u izdavačkoj kući „Fraktura“ Seida Serdarevića, kultura je najživlja sastavnica duboko podijeljenog i frustriranog hrvatskog društva, a njezin najživlji dio je publika, koja je vjerno posjećivala kulturna i književna događanja – od ovogodišnjeg prvog Festivala svjetske književnosti u Zagrebu, preko Festivala europske kratke priče do već etabliranih Interlibera i Sajma knjige u Puli. A evo kako Serdarević za naš radio ocjenjuje položaj knjige i izdavaštva.
„Godina koja je na izmaku bila je još jedna krizna, recesijska godina. To se u izdavaštvu osjetilo na nekoliko razina – broj novoobjavljenih naslova je nešto manji i tu smo zapravo daleko od prosjeka. Također, broj ljudi koji čitaju je konstantno oko 50 posto, i tu se ne postižu dovoljni rezultati.“
„Izvedbene umjetnosti će 2013. godinu pamtiti samo po lošem“, kaže za naš radio urednica nezavisnog portala teatar.hr Nora Krstulović. Po njenoj ocjeni, način kako je do jučer komunalni varaždinski teatar proglašen nacionalnim, a pogotovo procedura donošenja izmjena i dopuna Zakona o kazalištima bili su apsolutno van pameti i apsolutno van zakona, bez ikakvih dokumenata na kojima bi bili utemeljeni.
„Klasične žalopojke kazalištaraca kako nema novaca pokazale su se i ove godine pogrešnima, jer je revizijom Ministarstva financija ustanovljeno da se samo u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu gomila novca troši na autorske honorare tamo gdje ne bi smjela, da se zapošljava izuzetno veliki broj vanjskih suradnika i da se velika količina sredstava troši nenamjenski. Ono što je jako očito je da našem sustavu jako brzo treba jedna potpuna reforma i da je način financiranja i funkcioniranja javnih ustanova u kulturi - pa tako i kazališta – pred samim slomom i da neće moći još dugo ovako funkcionirati", ocjenjuje Nora Krstulović.
Inače, Nagradu publike portala teatar.hr dobila je ove godina predstava „Tartuffe“ Zagrebačkog kazališta mladih, izvođači godine su Jadranka Đokić i Goran Bogdan, a skandal godine je zabrana plakata za predstavu „Fine mrtve djevojke“ zagrebačkog „Gradskog dramskog kazališta Gavella“.
Filmski kritičar „Jutarnjeg lista“ Nenad Polimac u izjavi za naš radio zadovoljan je filmom ove godine u Hrvatskoj:
„Super je što smo sa 'Svećenikovom djecom' Vinka Brešana i Mate Matišića imali provokativan komercijalni film, koji ne samo da je ovdje postigao fenomenalnu gledanost, nego ta priča dobro funkcionira i na međunarodnoj razini. Po meni, to je bilo najugodnije iznenađenje, ali još obavezno valja izdvojiti pulskog pobjednika, film Bobe Jelčića 'Obrana i zaštita', kojim smo dobili također pametan, politički nabijen umjetnički film. Kada se sve to sabere, godina je bila jako OK.“
Polimac dodaje da valja izdvojiti i i „Kauboje“, filmsku adaptaciju istoimene predstave režisera Tomislava Mršića i najgledaniji domaći dječji film unazad 20 godina - „Šegrta Hlapića“ režisera Silvija Petranovića, iako – tvrdi Polimac – recentna hrvatska produkcija za djecu još nije dosegla razinu postignutu pred četrdesetak godina sa „Družbom Pere Kvržice“ i „Vukom samotnjakom“.
Likovne umjetnosti su zasebna tema, ali izdvojimo zagrebačku izložbu „Remek-djela iz Muzeja Picasso“ sa 56 djela najslavnijeg umjetnika 20.stoljeća, koju je vidjelo 150.000 posjetitelja, i reprezentativne retrospektive Miroslava Kraljevića i Vojina Bakića.
