Sastanak najviših diplomata Ukrajine i Rusije završen je u Turskoj bez napretka o prekidu vatre.
Ukrajnski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je sastanak sa Sergejom Lavrovom bio istovremeno "i težak i lagan."
"Lagan jer je Lavrov pratio svoju tradicionalnu retoriku, težak jer sam ja dao najbolje od sebe."
Kuleba je rekao i da je situacija najteža u Mariupolju, te da se Lavrov nije obavezao na humanitarni koridor.
"Dao sam jednostavan prijedlog ministru Lavrovu: mogu sada pozvati svoje ukrajinske ministre, vlasti, predsjednika i dati vam 100 posto jamstvo o sigurnosnim garancijama za humanitarne koridore", rekao je.
"Upitao sam ga 'možeš li i ti isto uraditi?' ali nije odgovorio", dodao je Kuleba.
Rusija više nikada ne želi da ovisi o zapadnim zemljama ili kompanijama, rekao je Lavrov. On je dodao da Zapad koristi Ukrajinu da potkopa Rusiju.
Lavrov je također rekao da se Zapad ponaša opasno po pitanju Ukrajine i da ruska vojna operacija, kako oni nazivaju invaziju na Ukrajinu, teče po planu.
On je također rekao da Zapad stvara opasnost u regionu koja će trajati dugi niz godina i da oni koji su isporučivali oružje Ukrajini i "tamnošnjim plaćenicima" treba da shvate opasnost onoga što rade.
Odgovarajući na osudu Kijeva zbog bombardovanja porodilišta u Mariupolju, Lavrov je rekao da se zgrada više ne koristi kao bolnica i da su je zauzele ukrajinske snage. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su tri osobe, uključujuči i jedno dijete ubijeni u bombardovanju bolnice.
Ovo su bili prvi razgovori na visokom nivou između dvije zemlje otkako je Moskva izvršila invaziju na svog susjeda.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba ublažio je i prije sastanka očekivanja o sporazumu o prekidu vatre ili drugim rezultatima sastanka sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom.
Ruska invazija dovela više od dva miliona ljudi da pobjegne iz Ukrajine, a Ujedinjene nacije kažu da se radi o najbržoj humanitarnoj krizi u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Uoči razgovora, Kuleba je pozvao Lavrova da im pristupi "u dobroj vjeri, a ne iz propagandne perspektive".
"Iskreno ću reći da su moja očekivanja od razgovora mala," rekao je Kuleba u video izjavi u srijedu. „Zainteresovani smo za prekid vatre, oslobađanje naših teritorija i treća tačka je da se riješe sva humanitarna pitanja.
Moskva je rekla da svi njihovi zahtjevi, uključujući da Kijev zauzme neutralnu poziciju i odustane od težnji za pridruživanjem NATO savezu, moraju biti ispunjeni kako bi se okončao napad.
Delegacije dvije zemlje prethodno su održale tri runde razgovora, dvije u Bjelorusiji i jednu u Ukrajini. Uprkos nekim pozitivnim znacima o humanitarnim aranžmanima, ti pregovori su imali mali uticaj.
Moskva svoj upad naziva "specijalnom vojnom operacijom" za razoružavanje Ukrajine i smjenjivanje lidera koje naziva "neonacistima". Kijev i njegovi zapadni saveznici to odbacuju kao neosnovan izgovor za ničim izazvan rat protiv demokratske zemlje od 44 miliona ljudi.
Turska, koja dijeli pomorsku granicu s Rusijom i Ukrajinom u Crnom moru i ima dobre veze sa objema, nazvala je rusku invaziju neprihvatljivom i apelirala na hitan prekid vatre, ali se usprotivila sankcijama Moskvi.
Iako uspostavlja bliske veze sa Rusijom u oblasti energetike, odbrane i trgovine, i u velikoj meri se oslanja na ruske turiste, Turska je takođe prodala dronove Ukrajini, što je naljutilo Moskvu.
Cavusoglu je rekao da su i Lavrov i Kuleba zatražili da on prisustvuje razgovorima u četvrtak, dodajući da bi volio da sastanak može biti "prekretnica".
