Dostupni linkovi

Kriza izazvana pandemijom ubrzava širenje uticaja Pekinga u Centralnoj Aziji


Kineskog predsjednika Si Đinpinga dočekao je njegov kirgistanski kolega Soronbaj Ženbekov tokom prošlogodišnje državne posjete Biškeku.

Kako se kineska golema ekonomija ponovo pokreće s najgorom pandemijom iza sebe, zemlje Centralne Azije možda će svoju ekonomsku i političku budućnost naći u sve upornijem Pekingu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

S relativno malim brojem slučajeva korona virusa, Kina je prva velika ekonomija na svijetu koja se oporavila od pogubnih učinaka pandemije.

No, virus i dalje pustoši Centralnu Aziju, gdje je privreda pet zemalja već pretrpjela šokove velikih padova cijena robe, pad novčanih pošiljki radnika-migranata i gdje bi do kraja godine, prema Svjetskoj banci, globalno ekonomsko usporavanje moglo izazvati pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 5,4 odsto.

Takva situacija ostavlja Peking kao glavni izvor pomoći regiji.

"Nema znakova da je pandemija odvratila Kinu od njenih dugoročnih ciljeva", izjavila je za RFE/RL Nadež Rulon (Nadege Rolland), viša saradnica Nacionalnog biroa za azijska istraživanja i bivša savjetnica za kineska strateška pitanja francuskog ministarstva odbrane. "Peking još uvijek ima namjeru gledati kako Kina uspijeva u globalnim poslovima, a trenutni poremećaj koji je izazvao virus vidi kao način za postizanje tog cilja."

Ne propuštajući priliku, Kina je 16. jula putem videokonferencije održala svoj prvi sastanak s ministrima vanjskih poslova svih pet zemalja Centralne Azije.

Rasprava je bila usredotočena na saradnju u borbi protiv korona virusa i pokretanje posrnulih ekonomija regije.

Neviđeni izazov

Iako je Kina dugo bila jedan od glavnih dominantnih aktera u Centralnoj Aziji, uski format označio je novi ciljani pristup Pekinga toj regiji - koja ima tendenciju favorizovanja bilateralnih veza ili većih blokova poput Šangajske organizacije za saradnju (SCO) - budući da u pozadini pandemije otkriva veće mogućnosti za širenje svog uticaja.

Do sastanka je došlo jer nesmetano širenje COVID-19 predstavlja neviđeni izazov za Centralnu Aziju – regiju koja je pokazala veoma loše stanje zdravstvenog sistema i čije ekonomije zahtijevaju ogromno naprezanje dok su vanjskopolitički odnosi stavljeni na test.

Kina vodi prvi videokonferencijski sastanak s ministrima vanjskih poslova Cetralne Azije, 16. juli 2020.
Kina vodi prvi videokonferencijski sastanak s ministrima vanjskih poslova Cetralne Azije, 16. juli 2020.

Osim novih sredstava za saradnju sa zemljama Centralne Azije predstavljenim u julu, Peking je postigao napredak otkad je pandemija započela - značajnim humanitarnim i medicinskim misijama i promocijom svojih digitalnih tehnologija kao načina ograničavanja širenja virusa.

Kina je također koristila SCO za širenje narativa o njenom odgovoru na COVID-19, a izgleda da će dodatno zaokupiti Evroaziju u svojoj orbiti s inicijativom ‘Pojas i put’ (BRI), uopštenim izrazom za centralni vanjskopolitički projekat kineskog predsjednika Si Đinpinga, vrijedan milijarde dolara koji ima za cilj postizanje uticaja izgradnjom infrastrukture i upućivanja na ulaganja.

No pandemija je također nadjačala šire trendove - posebno produbljujuću konfrontaciju između Kine i Sjedinjenih Država - koji bi mogli dovesti do novih šokova za Centralnu Aziju.

Novi hladni rat?

Tokom posljednjih nekoliko mjeseci, napetosti su eskalirale u Hong Kongu, Južnom kineskom moru, kršenjima ljudskih prava u provinciji Sinđang i dugotrajnom trgovinskom ratu.

U međuvremenu, Vašington je također ostvario dobit u svojoj kampanji za poticanje zemalja da zabrane tehnologiju kineskog telekomunikacionog giganta Huaveja (Huawei) zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost. Ovog mjeseca Velika Britanija je najavila zabranu upotrebe Huaveja u svojim 5G komunikacionim mrežama sljedeće generacije, kao i Francuska koja je navela da će ozbiljno ograničiti upotrebu kineske tehnologije u vlastitim mrežama.

Eskalirajuća retorika i potezi zvaničnika i Pekinga i Vašingtona koji dovode do sve većih sukoba posmatraju se kao početak novog hladnog rata.

Zemlje Centralne Azije navikle su se da hodaju po užetu između velikih sila s pažnjom i oprezom u odnosu na Peking, Moskvu i Vašington. No, s promjenom stvarnosti koja je više naklonjena Kini, tu ravnotežu iz prošlosti je sve teže održavati.

"Oblikovanje kineske politike i dalje je usmjereno prema Sjedinjenim Državama, tako da se regija sve više posmatra kroz taj objektiv", rekao je za RFE/RL Rafaelo Pantuči (Rafaello Pantucci), viši saradnik u londonskom institutu Kraljevski ujedinjeni sevisi (Royal United Services Institute).

"Stanovnici Centralne Azije nikada neće htjeti da biraju strane, ali će biti teško ‘zagrliti se’ u svijetu podijeljenom na dvoje. To znači da će se oni uvijek više zalagati za kinesku perspektivu."

Ne tako sjajne igre

Kineski novi način saradnje s ministrima vanjskih poslova Centralne Azije koji je predstavljen 16. jula nije prvi takav aranžman u kojem se vanjska sila uključuje u poslove s pet zemalja.

Slični aranžmani već postoje s Japanom, Južnom Korejom i Evropskom unijom, kao i Sjedinjenim Državama, koje su taj oblik iskoristili u februaru, kada je regiju posjetio državni sekretar Majk Pompeo (Mike).

Tokom putovanja u Kazahstan i Uzbekistan Pompeo se fokusirao na prisustvo Kine u Centralnoj Aziji, izražavajući zabrinutost zbog korupcije, neodrživog duga i kršenja prava u Sinđangu, gdje je kineska vlada navodno zatvorila više od milion Ujgura i drugih muslimanskih manjina u logore.

Ali posjeta regiji – prva koju je američki državni sekretar obavio u pet godina - također je ukazala na ograničenja američkog angažmana u regiji.

Američki interes i uključenost u Centralnu Aziju su nakon raspada Sovjetskog Saveza sve više opadali i propadali. Intenzivirani su nakon invazije na Afganistan i s antiterorističkim vojnim kampanjama koje su uslijedile. Regija ponovo dobija više pažnje jer se Vašington sve više osvrće na Kinu i Rusiju kao na dva glavna suparnika na globalnoj sceni. Uprkos tome, Centralna Azija nije prioritet vašingtonske politike.

Radi poređenja, Si je, nekoliko puta posjećivao države regije od preuzimanja vlasti 2012. - posljednji put prošle godine i kada je najavio pokretanje BRI u Kazahstanu 2013. godine.

Od tada je Kina postala najveći finansijer razvoja u Centralnoj Aziji i svijetu dok su državne banke podržavale skupe građevne projekte na rizičnim tržištima - proširujući uticaj Pekinga i stvarajući nove mogućnosti za svoje kompanije.

Upravo ovim vozilom Kina želi iskoristiti haos koji je izazvala pandemija za postizanje svojih ciljeva i povećanje uticaja u Centralnoj Aziji i šire.

Kineski državni mediji već su se uključili u promociju, objavljivanjem brojnih članaka kojima se inicijativa BRI-a navodi kao sredstvo koje će ubrzati globalni ekonomski oporavak.

Inicijativa je uvijek bila zamišljena kao pokretač za Kinu radi poticanja njenih stavova i izgradnje njenog uticaja u zemljama koje se razvijaju, kaže Rulon dodajući kako pandemija predstavlja veliku priliku.

Pogled na prolaz Horgos, masivni projekat izgradnje "suhe luke" u udaljenom području na kinesko-kazahstanskoj granici koji je sastavni dio kineske Inicijative za pojas i puteve (BRI).
Pogled na prolaz Horgos, masivni projekat izgradnje "suhe luke" u udaljenom području na kinesko-kazahstanskoj granici koji je sastavni dio kineske Inicijative za pojas i puteve (BRI).

"Ovo nije hladni rat s jasno definisanim ideologijama i geografskim blokovima, to više djeluje kao vrlo rastezljive sfere uticaja", rekla je. "Kina još ne teži globalnoj hegemoniji već radije ka kreiranju podsistema u kojem bi Peking imao konstelaciju zemalja podložnih njegovim stavovima."

Kineski udio u Centralnoj Aziji također bi mogao rasti jer se Rusija - još jedan od velikih vanjskih igrača regije - suočila s padom privrede nakon usporavanja uzrokovanog pandemijom i padom cijena energenata.

Moskva i Peking zbližili su se posljednjih godina i nastojali su podijeliti svoje interese u Centralnoj Aziji, ali je Kina u jeku pandemije spremna za nove podloge odnosno za nastavak djelovanja na drugim područjima pored izgradnje velikih infrastrukturnih projekata.

"Dugi niz godina Kina je pokrivala više ekonomskih pitanja dok se Rusija više bavila sigurnošću, ali sve više primjećujemo da se te sfere mogu preklapati a granice zamagljivati", rekao je za RFE/RL Temur Umarov, stručnjak za odnose Kine i Centralne Azije u moskovskom Karnegi centru (Carnegie Moscow Center).

Kvrgavi put svile

Iako se kineska ekonomija počela oporavljati od pandemije, tempo oporavka još uvijek je nesiguran.

Ova pitanje se postavlja u vrijeme kada se Peking suočava sa sve češćim pozivima za odgodu zajmova za brodska čvorišta, električne centrale i saobraćajne veze koje izgledaju neodrživo jer se ekonomije širom svijeta - od Latinske Amerike, Afrike do Bliskog Istoka - bore a globalizacija usporava.

Istraživanje kineskog ministarstva vanjskih poslova od juna otkrilo je da je pandemija "ozbiljno pogodila" 20 odsto projekata BRI dok je 30 do 40 odsto "donekle pogođeno".

Strahovi od globalne recesije potaknuli su kineske partnere da preispitaju održivost tih projekata u svojim zemljama, što bi moglo dovesti do novnih pregovora ili čak otkazivanja projekata.

Do sada, međutim, nijedan glavni ugovor BRI nije otkazan zbog pandemije, a inicijativa je previše važna za Sija – i Kinu – da bi se od nje odustalo.

Međutim, kako će Peking upravljati projektima uslijed problema s pandemijom širom svijeta, bit će ključni test njegovih vještina međunarodne diplomatije.

"Čak i prije pandemije, zabrinutost se povećavala zbog duga i korupcije, a sada se fiskalno okruženje pogoršava", rekao je za RFE/RL Džonatan Hilman (Jonathan Hillman), direktor projekta "Ponovno povezivanje Azije" Centra za strateške i međunarodne studije čije sjedište je u Vašingtonu. "Mislim da gledamo budućnost u kojoj će kineski zvaničnici uglavnom pregovarati o sporazumima, a ne juriti nove."

Kineski državni mediji počeli su trubiti o manje skupim globalnim inicijativama koje su fokusirane na tehnologiju i zdravstvo, a ne na važne infrastrukturalne projekte.

Kina je također koristila pandemiju za fokusiranje na digitalne inicijative, poput e-medicine, e-trgovine, e-plaćanja i e-učenja, dok analitičari vjeruju da kineske kompanije imaju dovoljno prostora za širenje na tim frontovima u Centralnoj Aziji.

Štaviše, uprkos opreznijem pristupu BRI koji dolazi iz Pekinga, Kina ostaje kao jedno od rijetkih načina za osiguravanje finansiranja unaprijed, što bi moglo dovesti vlade Centralne Azije bliže Kini.

"Ovo je prilika za Kinu i oni će je iskoristiti", rekao je Hilman. "Ali ne bih očekivao da se velika gradnja širi kao prije. Ovo će biti nova faza za Peking."

XS
SM
MD
LG