Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ispunjeni uslovi za ukidanje viza, na potezu je Brisel


Sjedište Delegacije Evropske komisije u BiH, Foto: Midhat Poturović
U BiH su usvojene izmjene Krivičnog zakona na koji se čekalo godinama. Iako su iz Zakona izbačeni pojedini članovi, njegovo usvajanje dočekano je kao dobra vijest jer je ispunjen i posljednji od postavljenih uslova za ukidanje viza bh. građanima.

Ovim zakonom predviđeno je, između ostalog, oduzimanje nelegalno stečene imovine, rigorozno kažnjavanje korupcije, a za one koji raspiruju nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina biće kažnjeni i oni koji oštete ili sruše vjerski objekat.

Ovo je moderan zakon i u skladu sa evropskim standardima, kaže predsjednik Ustavnopravne komisije Parlameneta BiH Ivo Miro Jović:

„Možda bi u ovom trenutku moglo da izgleda da je to jedan rigorozan zakon kad je u pitanju osuda korupcije. Za utaju poreza od 10.000 konvertibilnih maraka, predviđena je kazna najmanje pet godina. Imamo od kazni koje su novčane, do onoga da je kazna minimum mjesec dana, pa do izdržavanja kazne do 40 godina.“


Parlamentarci poručuju da će delagaciju Evropske komisije iz Brisela spremno dočekati polovinom narednog mjeseca jer je ispunjen i posljednji uslov za liberalizaciju viznog režima BiH, kaže Halid Genjac poslanik SDA u državnom Parlamentu:

„Zakon osigurava ispunjavanje tri od ključnih uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima – uvođenje institucije oduzimanja imovine za koju se sumnja da je nelegalno stečena i iz oblasti trgovine ljudima.“

SLIJEDI TEŽI DIO POSLA

Ipak treba imati na umu da su pojedine odredbe Krivičnog zakona BiH, a koje je preporučila Evropska komisija, ipak ublažene, a odnose se na oduzimanje nelegalno stečene imovine, upozoravaju u Transparency Internationalu BiH. Portparol Ivana Korajlić:

Sudnica 6 Suda BiH
„Ove odredbe, recimo, u prvobitnoj varijanti su podrazumijevale da bi optuženi trebao da dokazuje porijeklo imovine, dok u ovoj novoj verziji Krivičnog zakona koja je usvojena podrazumijeva se da Sud može oduzeti imovinu samo ako tužilac pribavi dovoljno dokaza da se radi o imovini koja je stečena na nezakonit način. Također treba napomenuti da nije dovoljno samo da se usvoje određeni zakoni i da time kažemo da su naše obaveze i uslovi ispunjeni. Mnogo je sada važnije sama primjena tih zakona. Ustvari, sada slijedi taj teži period.“

Mladen Ivanić, lider PDP-a, ipak vjeruje da će i BiH, poput susjednih država, smoći snage i dosljedno provoditi ovaj zakon, ključan u borbi protiv kriminala svih oblika i korupcije:

„Jer zaista mislim da je to nužno, da je to uslov svih uslova za normalno funkcionisanje pravne države. Dobro je što smo uveli te norme, dobro je što je Evropska unija ocijenila ovaj nacrt zakona kao nešto što je korisno za BiH, a to stvarno i jeste. Mislim da je u moru negativnih događaja, ovo jedan pozitivan i dobar događaj.“

Iz zakona je ipak izbačen član koji je predviđao da se kao krivično djelo sankcioniše negiranje genocida i holokausta, te drugih zločina protiv čovječnosti. Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH najavio je da će u narednom periodu insistirati da se negiranje genocida i holokausta ipak uvrsti u izmjene Krivičnog zakona ili da se donese poseban zakon koji će biti u skladu sa međunarodnim konvencijama, kaže Alma Čolo, delegat Doma naroda Parlamenta BiH:
Evropska unija treba da odigra jednu vrlo bitnu ulogu i da pokaže građanima da BiH kroz donošenje zakona i nakon toga kroz implementaciju zakona može da krene dalje u pristup Evropskoj uniji.


„Iz same Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, proizilazi iz same preambule, proizilazi da civilizirani svijet osuđuje zločin genocida. Ta Konvencija je donesena neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Negiranje tog zločina treba da predstavlja krivično djelo, a mi mislimo, kao zemlja u kojoj se desio genocid i gdje je to potvrđeno presudom Međunarodnog suda, da pogotovo mi moramo to djelo predvidjeti u svom krivičnom zakonodavastvu.“

Iako ima manjkavosti, Krivični zakon je usvojen u gotovo posljednjem trenutku da bi se ipak uspjeli ispuniti uslovi koje je pred bh. lidere postavila Evropska komisija, a koje su naši susjedi već odavno ispunili. Na potezu je sada međunarodna zajednica, ističe analitičar međunarodne krizne grupe, Srećko Latal:

„Mislim da su u vrijeme jedne ozbiljne političke, ekonomske i socijalne krize u BiH ovi uspjesi neophodni da malo povrate i povjerenje građana u samu zemlju i mislim da tu međunarodna zajednica, odnosno Evropska unija treba da odigra jednu vrlo bitnu ulogu i da pokaže građanima da BiH kroz donošenje zakona i nakon toga kroz implementaciju zakona može da krene dalje u pristup Evropskoj uniji.“


Ono što u budućnosti ostaje jeste usklađivanje ovog sa još tri krivična zakona koja su trenutno, na različitim nivoima vlasti, u upotrebi u BiH.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG