Objavljivanje imena izabranih dobitnika najvećeg državnog priznanja Trinaestojulske nagrade, izazvala je negativne reakcije dijela javnosti s obzirom da među laureatima nalaze imena ljudi koji prepoznati kao negatori crnogorske samostalnosti i autentične crnogorske nacionalne kulture u najširem smislu. Dio javnosti u Crnoj Gori je oštro negodovao zbog ovogodišnjih dobitnika najvećeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade.
Žiri je dodijelio nagrade politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku i kritičaru Gojku Čelebiću.
Podsjetimo, Trinaestoljulska nagrada dodjeljuje se u čast Dana državnosti za djela ili ostvarenja u svim oblastima stvaralaštva u prethodne dvije godine, a koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru.
Za dio javnosti je sporno dodjeljivanje nagrade Lakušiću i Čelebiću za koje se tvrdi da su višedecenijski borci protiv crnogorske samostalnosti i negatori autientične crnogorske kulture u najširem smislu.
Naime, književnik Ilija Lakušić godinama je jedan od najglasnijih zagovornika teze o ugroženosti Srba i srpskih pisaca u Crnoj Gori. Prošle godine je beogradskoj „Politici“ između ostalog rekao:
"Lako je znati da samo ležeći Srbin može dobiti Trinaestojulsku nagradu, Miroslavljevo jevanđelje, Njegoševu nagradu ili, nedaj Bože, ući u Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti.“
Gojko Čelebić koji je, između ostalog, bio ministar kulture devedesetih godina, oštro se protivio radu institucija koje u nazivu imaju crnogorski nacionalni predznak. Treći dobitnik nagrade Radule Knežević je ovdašnjoj javnosti gotovo nepoznat s obzirom da je radio i stvarao u Hrvatskoj.
Paradoksi
U Crnoj Gori nije bilo opšteg nacionalnog pomirenja, nije bilo ni lustracije, te sve što se događa na kulturnoj sceni i u dijelu nacionalnih simbola Crne Gore uvjek je bilo i sada je prostor za beskrajne manipulacije i političke profite, kaže profesorica Božena Jelušić. koja u aktuelnom izboru laureata vidi i dijagnozu stanja društva koje razbuktava podjele:
"Naše su literarne vrijednosti, problemi vezani za jezik, sve što mi radimo je toliko politički funkiconalizovano da mi zapravo pravimo ogromne štete. Ja ne bih ulazila u pojedinačne literarne vrijednosti ni jednog od laureata, ali potpuno razumijem stavove kritičke javnosti i oni za mene nisu uopšte dijagnoza pojedinačnih slučajeva nego dijagnoza ukupnog stanja. Dakle, kada bi dodjela ovih nagrada bila korak ka jednom nacionalnom pomirenju i kada bi bila jedan zaista iskorak, ja bih to pozdravila. Ovako čini mi se samo da se lje razbuktavaju podjele, da se zapravo jaše na tom, uslovno rečeno nacionalnom pitanju, a ono nikada ne donosi dobro crnogorskom građaninu, nego samo određenim političkim strukturama“, kaže prof. Jelušić.
Profesorica Jelušić ukazuje na paradoks da je država najprije poništila crnogorsku književnost novom kodifikacijom jezika, a istovremeno dodjeljuje nagradu onima koji su eksplicitno protiv naziva vlastitog jezika:
"Šta to radimo? Na jednoj strani kodifikujemo arhaični govor, nacionalno prepoznatljiv do karikaturalnosti, a na drugoj strani nagrađujemo autore koji, razumije se, neće tako da govore i pišu nego su i eksplicitno protiv toga čak i drugačije nazivaju vlastiti jezik. Prema tome, mislim da su to dovoljni primjeri da se svi ti i kulturni događaji i nacionalni simboli ustvari koriste u manipulativne svrhe, a na kraju krajeva uvijek se manipulacija okreće protiv onih koji je sprovode. Tako da na kraju nisu na dobitku ni manipulatori, a ono što je za mene najtragičnije što nije na dobitku crnogorski građanin i crnogorska kultura“, konstatuje prof. Jelušić.
U medijima se oglasilo nekoliko istoričara i književnika koji su protestovali zbog odluke žirija da se ovogodišnja Trinaestojulska nagrada dodijeli književnicima Iliji Lakušiću i Gojku Čelebiću, karakterišući ih kao borce protiv Crne Gore.
Pokušaj da od nekog od članova žirija dobijemo izjavu bio je bezuspješan s obzirom na njihov međusobni dogovor da se ovim povodom pojedinačno ne oglašavaju u medijima.
Sagovonika nismo uspjeli naći ni među čelnicima Matice crnogorske institucije koja po definiciji treba da štiti i razvija crnogorski nacionalni i kulturni identitet.
Ni iz kabineta predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića nismo dobili ni odgovor na pitanje da li će biti problema oko svečane dodjele nagrada s obzirom na negodovanje dijela javnosti. Naime, Trinaestojulsku nagradu uručuje na Dan državnosti predsejdnik parlamenta.
Žiri je dodijelio nagrade politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku i kritičaru Gojku Čelebiću.
Podsjetimo, Trinaestoljulska nagrada dodjeljuje se u čast Dana državnosti za djela ili ostvarenja u svim oblastima stvaralaštva u prethodne dvije godine, a koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru.
Za dio javnosti je sporno dodjeljivanje nagrade Lakušiću i Čelebiću za koje se tvrdi da su višedecenijski borci protiv crnogorske samostalnosti i negatori autientične crnogorske kulture u najširem smislu.
Naime, književnik Ilija Lakušić godinama je jedan od najglasnijih zagovornika teze o ugroženosti Srba i srpskih pisaca u Crnoj Gori. Prošle godine je beogradskoj „Politici“ između ostalog rekao:
"Lako je znati da samo ležeći Srbin može dobiti Trinaestojulsku nagradu, Miroslavljevo jevanđelje, Njegoševu nagradu ili, nedaj Bože, ući u Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti.“
Gojko Čelebić koji je, između ostalog, bio ministar kulture devedesetih godina, oštro se protivio radu institucija koje u nazivu imaju crnogorski nacionalni predznak. Treći dobitnik nagrade Radule Knežević je ovdašnjoj javnosti gotovo nepoznat s obzirom da je radio i stvarao u Hrvatskoj.
Paradoksi
U Crnoj Gori nije bilo opšteg nacionalnog pomirenja, nije bilo ni lustracije, te sve što se događa na kulturnoj sceni i u dijelu nacionalnih simbola Crne Gore uvjek je bilo i sada je prostor za beskrajne manipulacije i političke profite, kaže profesorica Božena Jelušić. koja u aktuelnom izboru laureata vidi i dijagnozu stanja društva koje razbuktava podjele:
"Naše su literarne vrijednosti, problemi vezani za jezik, sve što mi radimo je toliko politički funkiconalizovano da mi zapravo pravimo ogromne štete. Ja ne bih ulazila u pojedinačne literarne vrijednosti ni jednog od laureata, ali potpuno razumijem stavove kritičke javnosti i oni za mene nisu uopšte dijagnoza pojedinačnih slučajeva nego dijagnoza ukupnog stanja. Dakle, kada bi dodjela ovih nagrada bila korak ka jednom nacionalnom pomirenju i kada bi bila jedan zaista iskorak, ja bih to pozdravila. Ovako čini mi se samo da se lje razbuktavaju podjele, da se zapravo jaše na tom, uslovno rečeno nacionalnom pitanju, a ono nikada ne donosi dobro crnogorskom građaninu, nego samo određenim političkim strukturama“, kaže prof. Jelušić.
Profesorica Jelušić ukazuje na paradoks da je država najprije poništila crnogorsku književnost novom kodifikacijom jezika, a istovremeno dodjeljuje nagradu onima koji su eksplicitno protiv naziva vlastitog jezika:
"Šta to radimo? Na jednoj strani kodifikujemo arhaični govor, nacionalno prepoznatljiv do karikaturalnosti, a na drugoj strani nagrađujemo autore koji, razumije se, neće tako da govore i pišu nego su i eksplicitno protiv toga čak i drugačije nazivaju vlastiti jezik. Prema tome, mislim da su to dovoljni primjeri da se svi ti i kulturni događaji i nacionalni simboli ustvari koriste u manipulativne svrhe, a na kraju krajeva uvijek se manipulacija okreće protiv onih koji je sprovode. Tako da na kraju nisu na dobitku ni manipulatori, a ono što je za mene najtragičnije što nije na dobitku crnogorski građanin i crnogorska kultura“, konstatuje prof. Jelušić.
U medijima se oglasilo nekoliko istoričara i književnika koji su protestovali zbog odluke žirija da se ovogodišnja Trinaestojulska nagrada dodijeli književnicima Iliji Lakušiću i Gojku Čelebiću, karakterišući ih kao borce protiv Crne Gore.
Pokušaj da od nekog od članova žirija dobijemo izjavu bio je bezuspješan s obzirom na njihov međusobni dogovor da se ovim povodom pojedinačno ne oglašavaju u medijima.
Sagovonika nismo uspjeli naći ni među čelnicima Matice crnogorske institucije koja po definiciji treba da štiti i razvija crnogorski nacionalni i kulturni identitet.
Ni iz kabineta predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića nismo dobili ni odgovor na pitanje da li će biti problema oko svečane dodjele nagrada s obzirom na negodovanje dijela javnosti. Naime, Trinaestojulsku nagradu uručuje na Dan državnosti predsejdnik parlamenta.
