Piše: Robert Coalson
Zvaničnici u Moskvi i na okupiranom Krimu požurili su sa izjavama da eksplozija 17. jula koja je oštetila jedini most koji povezuje Rusiju sa poluostrvom u Crnom moru, nije bila ozbiljna i da će željeznički i putni saobraćaj preko mosta brzo biti uspostavljen.
Ruski zamjenik premijera Marat Kusnulin je ustvrdio da nosivi stubovi konstrukcije nisu oštećeni i da će most biti saniran do 1. novembra.
Uprkos tome, pogođena je ključna logistička ruta za snabdijevanje ruskih vojnih snaga ne samo na Krimskom poluostrvu nego i širom Ukrajine, u trenutku kada Kijev izvodi kontraofanzivu kako bi povratio teritoriju koju je Rusija okupirala u prvim sedmicama invazije u februaru 2022., piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Krimski most je glavni logistički link", rekao je Pavlo Lakijčuk, vojni analitičar u organizaciji Strategy XXI lociranoj u Kijevu. "Čak i da je željeznički most zatvoren na, recimo, šest sati i da je transportni saobraćaj prekinut na isti vremenski period, to je šestosatni prekid za naše trupe koje bi imale pauzu od granatiranja. To je plus."
Lakijčuk odbacuje tvrdnje ruskog predsjednika Vladimira Putina od 17. jula da most "dugo nije bio korišten" za vojni transport.
"Most je bio i ostao jedna od glavnih ruta snabdijevanja za ruske snage širom Ukrajine, kao i Krim", rekao je. "Uključujući one koji se brane od napada naših snaga u Hersonu i Zaporožju."
Most, kako je rekao, se koristi za snabdijevanje opremom, municijom, artiljerijskim granatama, gorivom i drugim neophodnim stvarima za ruske snage u Ukrajini.
"Odgađanje (dostave) na jedan ili dva ili šest sati ili 12 sati je presudna stvar za naše trupe koje su uključene u teške borbe", rekao je Lakijčuk.
"Priliv vojno neophodnih stvari se smanjio za ruske trupe", zaključio je.
Andrij Jusov, portparol Ukrajinske obavještajne direkcije (HUR), ponudio je sličnu procjenu 17. jula, navodeći: "Bilo kakvi logistički problemi su jedna dodatna komplikacija za okupatora koja kreira potencijalnu prednost za ukrajinske odbrambene snage."
Kusnulin, ruski zamjenik premijera koji je zadužen za popravak mosta, napisao je na Telegramu 18. jula ujutro da je jedan putni pravac na mostu otvoren za saobraćaj.
Neposredni uticaj
Šteta na mostu imala je neposredni uticaj za civilno stanovništvo na Krimu. Snabdijevanje hranom i drugim osnovnim potrepštinama preko mosta je privremeno zaustavljeno, a ruske okupacione vlasti su upozorile da mogu proći dani prije nego što se saobraćaj ponovo otvori.
Kamioni se preusmjeravaju na trajekte, čije linije mogu biti nepredvidljive zbog jakih i čestih vjetrova na rutama. U julu, prije napada, vozači kamiona su već govorili da su im inspekcije i trajektni saobraćaj uzimali oko tri sata puta.
Kada su se čule eksplozije u gradu Kerču na Krimu 9. jula, lokalni de facto zvaničnici morali su da umiruju ljude izvještajima da most nije bio meta.
"Ljudi na Krimu imaju pravo zato što brinu za Kerčki most jer saobraćaj kroz ukrajinske teritorije koje je okupirala Rusije nije siguran", rekao je Lakijčuk.
Informativni list Kerch.fm u junu je izvjestio da vozači kamiona odbijaju da voze između Rusije i Krima preko okupiranih teritorija na jugu Ukrajine duž Azovskog mora iz sigurnosnih razloga i da su tražili veće plate jer moraju da čekaju na prevoz trajektima.
"Zbog dugih sati čekanja na trajektnim linijama oni traže 'honorare za čekanje'", navela je internet stranica citirajući radnika u klanici na Krimu kako kaže da "vozači ili ne žele da idu na Krim ili naplaćuju duplo ako idu".
Sve više, Krim izgleda kao ratna zona i poluostrvo je na udaru sve većeg broja bespilotnih letjelica i drugih napada tokom 2023.
Okupacione vlasti su poduzele programe velike izgradnje rovova i drugih utvrda. Međutim, ukrajinski vojni analitičar Mihail Pritula, pukovnik u penziji, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je strategija Kijeva da izoluje poluoostrvo što je više moguće.
"U jednom trenutku, Krim će jednostavno biti ostrvo bez ikakve veze s kopnom ili preko Kerčkog mosta", rekao je. "Zamislite Krim bez vode. Bez vojnih zaliha... Sve što će raditi biće aerodromi i luke. Automobilski saobraćaj će biti zatvoren, a ljudi neće moći evakuisati svoje stvari."
"U tom trenutku, jedini izbor će biti predaja ili bijeg", rekao je Pritula.
Krimski most dug 19 kilometara, koji opslužuje putni i željeznički saobraćaj, izgrađen je u maju 2018. Troškovi izgradnje bili su oko četiri milijarde dolara. Bio je to značajan i prestižan projekat koji je imao namjeru da ojača težnje Moskve za ukrajinskom regijom Krim koju je inaugurirao Putin lično.
Kijev nije preuzeo odgovornost za eksploziju, što je bio drugi napad u 10 mjeseci koji je znatno oštetio most, ali su ukrajinski mediji izvijestili da su sigurnosne službe angažovale dvije pomorske bespilotne letjelice da izvedu operaciju.
Lakijčuk je rekao da bi to moglo da signalizuje značajan tehnološki proboj za Kijev. Ukrajina, rekao je on, je tek počela sa razvojem dronova koji imaju fokus na djelovanje na moru nakon što je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. i taj rad se odvija "u ratnim uslovima".
"Ako je tako, onda ruska strana nije računala na vojnu spremnost Ukrajine da koristi takve dronove, tako daleko od vojnih baza", rekao je Lakijčuk.
Da li Krim postaje utvrđena zona?
Dodao je da takve operacije prikupljaju vrijedne informacije za ukrajinsku obavještajnu službu i povećavaju vjerovatnoću za uspjehom u budućnosti.
"Obavještajne službe će sada imati mnogo posla", rekao je Lakičjuk.
Eksplozija 17. jula došla je nakon velike eksplozije i požara u oktobru 2022. koja je mesecima spriječila saobraćaj preko mosta.
Lakičjuk je rekao da činjenica da su se srušili dijelovi mosta ukazuje na slabosti strukture.
"Ako dijelovi mosta padaju, to znači da se nosači ispod njih pomiču", rekao je.
Eksplozija, u kojoj prema navodima Rusije, poginuo bračni par u automobilu i ranjena njihova 14-godišnja kćerka, vjerovatno će pojačati sve veći utisak da je Krim "ratna zona", kako ga je nazvao Refat Čubarov, iz Kijeva predsjednik Svjetskog kongresa krimskih Tatara i predsjednik Medžlisa krimsko-tatarskog naroda, samoupravnog tijela koje je Rusija proglasila nezakonitim nakon što je okupirala poluostrvo 2014.
Nakon eksplozije na mostu iz oktobra 2022., Rusija je bila prisiljena da pojača sigurnosne provjere i da uvede druge mjere za saobraćaj u oba smjera, rekao je 30. juna Čubarov za RSE, prije najnovije eksplozije koja je izazvala uzbunu i donijela frustracije putnicima.
"Ove mjere će nastaviti da budu na snazi sve dok most stoji, dok ga ne unište ukrajinski projektili", rekao je. "Mislim da će se to uskoro desiti."
Facebook Forum