Dostupni linkovi

Kremlj priznao greške u mobilizaciji, za sada nema plan za zatvaranje granica

Gužva na mongolsko-ruskoj granici 25. septembra, nakon što je Kremlj objavio odluku o djelomičnoj mobilizaciji za rat u Ukrajini.
Gužva na mongolsko-ruskoj granici 25. septembra, nakon što je Kremlj objavio odluku o djelomičnoj mobilizaciji za rat u Ukrajini.

Kremlj je 26. septembra priznao da su načinjene "greške" tokom mobilizacije stotina hiljada rezervista da bi se borili u Ukrajini, ističući da u ovoj fazi "nije donesena odluka" o zatvaranju granica, prenosi AFP.

"Ima slučajeva u kojima je ukaz prekršen", izjavio je portparol Kremlja Dmitri Peskov i rekao da se nada da će "greške biti ispravljene".

Mislio je na ukaz o djelimičnoj mobilizaciji koji je objavio predsjednik Rusije Vladimir Putin 21. septembra kako bi se povećao broj vojnika u ratnom sukobu u Ukrajini.

Vlasti su saopštile da se mobilizacija 300.000 rezervista odnosi samo na osobe koje imaju vojno iskustvo ili tražene sposobnosti, međutim, zabilježeni su brojni slučajevi mobilizacije starijih osoba, bolesnih ili bez iskustva, kao i studenata.

Od kada je objavljena mobilizacija prošle sedmice, organizovane su demonstracije na kojima je uhapšeno nekoliko hiljada ljudi.

Mnogi Rusi su riješili pobjeći iz zemlje, sudeći po povećanom prilivu na granicama sa Gruzijom, Kazahstanom, Finskom i Mongolijom. Navala je i na vazdušne linije.

Taj veliki priliv je izazvao strahovanje da će Rusija zabraniti izlazak iz zemlje muškarcima u starosnoj dobi za borbu.

Rusi prelaze u Finsku nakon Putinove odluke o mobilizaciji

Automobili čekaju u redu za ulazak u Finsku iz Rusije na najjužnijem finskom prijelazu Vaalimaa, oko tri sata vožnje od Sankt Peterburga, Vaalimaa, Finska, 23. septembar 2022.
1/7 Automobili čekaju u redu za ulazak u Finsku iz Rusije na najjužnijem finskom prijelazu Vaalimaa, oko tri sata vožnje od Sankt Peterburga, Vaalimaa, Finska, 23. septembar 2022.
Promet u Finsku preko njezine jugoistočne granice s Rusijom gust je i 23. septembra, rekli su za Reuters iz finske Granične policije, dodajući da je broj Rusa, koji su ušli prethodnog dana, dvostruko veći od broja prije sedam dana, a posebno nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji.
Finska razmatra zabranu ulaska većini Rusa jer se promet od 22. septembra "intenzivirao" nakon naredbe predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji.
2/7 Finska razmatra zabranu ulaska većini Rusa jer se promet od 22. septembra "intenzivirao" nakon naredbe predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji.
Promet u Finsku preko njezine jugoistočne granice s Rusijom gust je i 23. septembra, rekli su za Reuters iz finske Granične policije, dodajući da je broj Rusa, koji su ušli prethodnog dana, dvostruko veći od broja prije sedam dana, a posebno nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji.
"Promet je i jutros gust... možda se malo povećao u odnosu na dan ranije", rekao je glasnogovornik granične straže rano 23. septembra.
3/7 "Promet je i jutros gust... možda se malo povećao u odnosu na dan ranije", rekao je glasnogovornik granične straže rano 23. septembra.
Promet u Finsku preko njezine jugoistočne granice s Rusijom gust je i 23. septembra, rekli su za Reuters iz finske Granične policije, dodajući da je broj Rusa, koji su ušli prethodnog dana, dvostruko veći od broja prije sedam dana, a posebno nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji.
Oko 7.000 ljudi ušlo je iz Rusije 22. septembra, od čega oko 6.000 Rusa, što znači povećanje od 107 posto u usporedbi s istim danom prošle sedmice, navela je Granična policija Finske.
4/7 Oko 7.000 ljudi ušlo je iz Rusije 22. septembra, od čega oko 6.000 Rusa, što znači povećanje od 107 posto u usporedbi s istim danom prošle sedmice, navela je Granična policija Finske.
Promet u Finsku preko njezine jugoistočne granice s Rusijom gust je i 23. septembra, rekli su za Reuters iz finske Granične policije, dodajući da je broj Rusa, koji su ušli prethodnog dana, dvostruko veći od broja prije sedam dana, a posebno nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji.
Troje ljudi zatražilo je azil 22. septembra.
5/7 Troje ljudi zatražilo je azil 22. septembra.
Promet u Finsku preko njezine jugoistočne granice s Rusijom gust je i 23. septembra, rekli su za Reuters iz finske Granične policije, dodajući da je broj Rusa, koji su ušli prethodnog dana, dvostruko veći od broja prije sedam dana, a posebno nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji.
Finski kopneni granični prijelazi među rijetkim su ulaznim točkama u Europu ostali otvoreni za Ruse nakon što je niz zemalja zatvorio fizičke granice i zračni prostor ruskim zrakoplovima kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
6/7 Finski kopneni granični prijelazi među rijetkim su ulaznim točkama u Europu ostali otvoreni za Ruse nakon što je niz zemalja zatvorio fizičke granice i zračni prostor ruskim zrakoplovima kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Promet u Finsku preko njezine jugoistočne granice s Rusijom gust je i 23. septembra, rekli su za Reuters iz finske Granične policije, dodajući da je broj Rusa, koji su ušli prethodnog dana, dvostruko veći od broja prije sedam dana, a posebno nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji.
Kolona 23. septembra do sada je najduža na prometnom prijelazu Vaalimaa s automobilima u redu od oko 500 metara, rekao je glasnogovornik. Kolone su također "duže od normalnih" na drugom po veličini prijelazu Nuijamaa.
7/7 Kolona 23. septembra do sada je najduža na prometnom prijelazu Vaalimaa s automobilima u redu od oko 500 metara, rekao je glasnogovornik. Kolone su također "duže od normalnih" na drugom po veličini prijelazu Nuijamaa.
Promet u Finsku preko njezine jugoistočne granice s Rusijom gust je i 23. septembra, rekli su za Reuters iz finske Granične policije, dodajući da je broj Rusa, koji su ušli prethodnog dana, dvostruko veći od broja prije sedam dana, a posebno nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Peskov je rekao da vlasti "nisu donijele odluku" u ovoj fazi o zatvaranju granica za tu kategoriju građana.

Rusija se sprema pripojiti četiri ukrajinske oblasti u kojima se 27. septembra završavaju referendumi o pripajanju Moskvi. Referendume su osudili Ukrajina i Zapad, i naveli da neće priznati njihov rezultat.

Glasanje na takozvanim referendumima u Ukrajini

Ukrajinci se okupljaju kako bi glasali na montiranim referendumima ispred mobilnog biračkog mjesta u selu Krasni Jar nedaleko od Luganska, u istočnoj Ukrajini, 23. septembar 2022.<br />
<br />
<strong>- na fotografiji</strong>:&nbsp;Regioni Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje provode od 23. do 27. septembra takozvane referendume usred najvećeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svjetskog rata, onog koji je primorao mnoge potencijalne glasače da pobjegnu.
1/13 Ukrajinci se okupljaju kako bi glasali na montiranim referendumima ispred mobilnog biračkog mjesta u selu Krasni Jar nedaleko od Luganska, u istočnoj Ukrajini, 23. septembar 2022.

- na fotografiji: Regioni Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje provode od 23. do 27. septembra takozvane referendume usred najvećeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svjetskog rata, onog koji je primorao mnoge potencijalne glasače da pobjegnu.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je ovo glasanje lažno i nedemokratsko.<br />
<br />
<strong>- na fotografiji</strong>: pripadnici samoproglašene Narodne Republike Lugansk čekaju u redu za glasanje na takozvanom referendumu, u vojnoj jedinici u Lugansku, Ukrajina, 23. septembar 2022.
2/13 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je ovo glasanje lažno i nedemokratsko.

- na fotografiji: pripadnici samoproglašene Narodne Republike Lugansk čekaju u redu za glasanje na takozvanom referendumu, u vojnoj jedinici u Lugansku, Ukrajina, 23. septembar 2022.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Čelnici četiri regiona, koje je postavio Kremlj, objavili su 20. septembra da planiraju održati glasanje o aneksiji počevši od ove sedmice. Ukrajina i Zapad rekli su da takozvane izbore neće priznati kao legitimne.<br />
<br />
<strong>- na fotografiji</strong>: pripadnik samoproglašene Narodne Republike Lugansk ubacuje glasački listić na takozvanom referendumu, u vojnoj jedinici u Lugansku, Ukrajina, 23. septembar 2022.
3/13 Čelnici četiri regiona, koje je postavio Kremlj, objavili su 20. septembra da planiraju održati glasanje o aneksiji počevši od ove sedmice. Ukrajina i Zapad rekli su da takozvane izbore neće priznati kao legitimne.

- na fotografiji: pripadnik samoproglašene Narodne Republike Lugansk ubacuje glasački listić na takozvanom referendumu, u vojnoj jedinici u Lugansku, Ukrajina, 23. septembar 2022.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Zvaničnici Zapada i stručnjaci kažu da ruski predsjednik Vladimir Putin montiranim referendumima pokušava potkrijepiti svoju tvrdnju da Ukrajina napada rusku teritoriju.<br />
<br />
<strong>- na fotografiji</strong>: Ljudi čekaju da prisustvuju glasanju na takozvanom referendumu ispred mobilnog biračkog mjesta u Lugansku, istočna Ukrajina, 23. septemabar 2022.
4/13 Zvaničnici Zapada i stručnjaci kažu da ruski predsjednik Vladimir Putin montiranim referendumima pokušava potkrijepiti svoju tvrdnju da Ukrajina napada rusku teritoriju.

- na fotografiji: Ljudi čekaju da prisustvuju glasanju na takozvanom referendumu ispred mobilnog biračkog mjesta u Lugansku, istočna Ukrajina, 23. septemabar 2022.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Američki državni sekretar Antony Blinken je nastojanje Rusije da pripoji još ukrajinske teritorije nazvao &quot;još jednom opasnom eskalacijom, kao i odbacivanjem diplomatije&quot;.<br />
<br />
<strong>- na fotografiji</strong>: žene stoje ispred biračkog mjesta tokom prvog dana montiranog referenduma o pridruživanju regiona Ukrajine pod ruskom kontrolom Rusiji, u Sevastopolju, na Krimu, 23. septembar 2022.
5/13 Američki državni sekretar Antony Blinken je nastojanje Rusije da pripoji još ukrajinske teritorije nazvao "još jednom opasnom eskalacijom, kao i odbacivanjem diplomatije".

- na fotografiji: žene stoje ispred biračkog mjesta tokom prvog dana montiranog referenduma o pridruživanju regiona Ukrajine pod ruskom kontrolom Rusiji, u Sevastopolju, na Krimu, 23. septembar 2022.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Kremlj je izvršio niz poteza na ukrajinskim teritorijama pod svojom kontrolom a koje izazivaju dubok skepticizam u pogledu bilo kakvog legitimiteta tih glasova.<br />
<br />
<strong>- na fotografiji</strong>: prizor sa biračkog mjesta prvog dana montiranog referenduma o pridruživanju regiona Ukrajine pod ruskom kontrolom Rusiji, u Sevastopolju, na Krimu, 23. septembar 2022.
6/13 Kremlj je izvršio niz poteza na ukrajinskim teritorijama pod svojom kontrolom a koje izazivaju dubok skepticizam u pogledu bilo kakvog legitimiteta tih glasova.

- na fotografiji: prizor sa biračkog mjesta prvog dana montiranog referenduma o pridruživanju regiona Ukrajine pod ruskom kontrolom Rusiji, u Sevastopolju, na Krimu, 23. septembar 2022.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Policajci čuvaju prostor ambasade samoproglašene Narodne Republike Donjeck, otcijepljenog regiona istočne Ukrajine, u Moskvi 23. septembra, dok ukrajinski regioni pod kontolom Moskve glasaju na montiranim referendumima o aneksiji koje Kijev i njegovi saveznici kažu da su nezakoniti i nelegitimni.
7/13 Policajci čuvaju prostor ambasade samoproglašene Narodne Republike Donjeck, otcijepljenog regiona istočne Ukrajine, u Moskvi 23. septembra, dok ukrajinski regioni pod kontolom Moskve glasaju na montiranim referendumima o aneksiji koje Kijev i njegovi saveznici kažu da su nezakoniti i nelegitimni.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Od početka ruske invazije u februaru, Kremlj je, prema navodima Zapada, deportovao oko 1,6 miliona ukrajinskih izbjeglica u Rusiju, dok je istovremeno prevozio ruske državljane na ukrajinsku teritoriju, u potezu koji je američki državni sekretar Anthony Blinken nazvao &quot;đavolskim&quot;.<br />
<br />
-&nbsp;<strong>na fotografiji</strong>: policajci ispred ambasade samoproglašene Narodne Republike Donjeck u kojoj Ukrajinci u Rusiji dolaze da daju svoj glas na montiranom referendumu, Moskva, 23. septembar.
8/13 Od početka ruske invazije u februaru, Kremlj je, prema navodima Zapada, deportovao oko 1,6 miliona ukrajinskih izbjeglica u Rusiju, dok je istovremeno prevozio ruske državljane na ukrajinsku teritoriju, u potezu koji je američki državni sekretar Anthony Blinken nazvao "đavolskim".

na fotografiji: policajci ispred ambasade samoproglašene Narodne Republike Donjeck u kojoj Ukrajinci u Rusiji dolaze da daju svoj glas na montiranom referendumu, Moskva, 23. septembar.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Ukrajincima iz četiri ukrajinska regiona - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - a koji žive u Rusiji, bit će dozvoljeno da glasaju.<br />
<br />
-&nbsp;<strong>na fotografiji</strong>: glasačko mjesto u ambasadi samoproglašene Narodne Republike Donjeck u kojoj Ukrajinci u Rusiji dolaze da daju svoj glas na montiranom referendumu, Moskva, 23. septembar.
9/13 Ukrajincima iz četiri ukrajinska regiona - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - a koji žive u Rusiji, bit će dozvoljeno da glasaju.

na fotografiji: glasačko mjesto u ambasadi samoproglašene Narodne Republike Donjeck u kojoj Ukrajinci u Rusiji dolaze da daju svoj glas na montiranom referendumu, Moskva, 23. septembar.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Rusija je takođe sakupila lične i biometrijske podatke stotina hiljada ukrajinskih građana u takozvanim filtracionim kampovima, uspostavljenim nakon pokretanja njene invazije, otvarajući vrata, kako ističu stručnjaci, manipulaciji glasačkih listića.<br />
<br />
-&nbsp;<strong>na fotografiji</strong>: dječak u majici sa slovom &#39;Z&#39;, obilježjem ruskih trupa u Ukrajini, drži zastavu samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR), ispred&nbsp;glasačko mjesto u ambasadi DNR-a, Moskva, 23. septembar.
10/13 Rusija je takođe sakupila lične i biometrijske podatke stotina hiljada ukrajinskih građana u takozvanim filtracionim kampovima, uspostavljenim nakon pokretanja njene invazije, otvarajući vrata, kako ističu stručnjaci, manipulaciji glasačkih listića.

na fotografiji: dječak u majici sa slovom 'Z', obilježjem ruskih trupa u Ukrajini, drži zastavu samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR), ispred glasačko mjesto u ambasadi DNR-a, Moskva, 23. septembar.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Zamjenik predsjednika ruske Centralne izborne komisije Nikolaj Bulajev ranije je rekao da očekuje da će na referendumu učestvovati &quot;stotine hiljada&quot; Ukrajinaca, koji su trenutno u Rusiji.<br />
<br />
<strong>- na fotografiji</strong>: ljudi iz ukrajinskog regiona Lugansk, teritorije koju kontroliše vlada pod kontrolom Kremlja, ali koji žive u Rusiji, okupljaju se da glasaju u prostorijama centra za privremeni smještaj u Volgogradu, Rusija, 23. septembar 2022.
11/13 Zamjenik predsjednika ruske Centralne izborne komisije Nikolaj Bulajev ranije je rekao da očekuje da će na referendumu učestvovati "stotine hiljada" Ukrajinaca, koji su trenutno u Rusiji.

- na fotografiji: ljudi iz ukrajinskog regiona Lugansk, teritorije koju kontroliše vlada pod kontrolom Kremlja, ali koji žive u Rusiji, okupljaju se da glasaju u prostorijama centra za privremeni smještaj u Volgogradu, Rusija, 23. septembar 2022.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Rusija nema dugu historiju održavanja slobodnih i poštenih izbora, sa uobičajenom praksom punjenja glasačkih listića, zastrašivanja birača, direktne prevare i medijske manipulacije.<br />
<br />
<strong>- na fotografiji</strong>: Ukrajinka iz regiona&nbsp;Lugansk čeka da glasa na montiranom referendumu u prostorijama centra za privremeni smještaj u Volgogradu, Rusija, 23. septembar 2022.
12/13 Rusija nema dugu historiju održavanja slobodnih i poštenih izbora, sa uobičajenom praksom punjenja glasačkih listića, zastrašivanja birača, direktne prevare i medijske manipulacije.

- na fotografiji: Ukrajinka iz regiona Lugansk čeka da glasa na montiranom referendumu u prostorijama centra za privremeni smještaj u Volgogradu, Rusija, 23. septembar 2022.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Ne postoji jedinstvena baza podataka, koja sadrži informacije o broju biračkih mjesta a koja će se otvoriti u Rusiji za građane Ukrajine, niti jedinstvena pravila o tome kako će se održati glasanje u zemlji,&nbsp;<strong><a href="https://www.kommersant.ru/doc/5572455?from=glavnoe_1" target="_blank">piše dnevnik Komersant</a></strong>.<br />
<br />
U mnogim regionima Rusije, glasanje tokom prva četiri dana će se odvijati kod kuće &ndash; format koji je otvoren za zastrašivanje i manipulaciju &ndash; dok će biračka mjesta biti dostupna tek posljednjeg dana.<br />
<br />
<strong>- na fotografiji</strong>: ljudi iz ukrajinskog regiona Lugansk, teritorije koju kontroliše vlada pod kontrolom Kremlja, ali koji žive u Rusiji, okupljaju se da glasaju u prostorijama centra za privremeni smještaj u Volgogradu, Rusija, 23. septembar 2022.
13/13 Ne postoji jedinstvena baza podataka, koja sadrži informacije o broju biračkih mjesta a koja će se otvoriti u Rusiji za građane Ukrajine, niti jedinstvena pravila o tome kako će se održati glasanje u zemlji, piše dnevnik Komersant.

U mnogim regionima Rusije, glasanje tokom prva četiri dana će se odvijati kod kuće – format koji je otvoren za zastrašivanje i manipulaciju – dok će biračka mjesta biti dostupna tek posljednjeg dana.

- na fotografiji: ljudi iz ukrajinskog regiona Lugansk, teritorije koju kontroliše vlada pod kontrolom Kremlja, ali koji žive u Rusiji, okupljaju se da glasaju u prostorijama centra za privremeni smještaj u Volgogradu, Rusija, 23. septembar 2022.
Vlasti koje je nametnuo Kremlj u četiri ukrajinska regiona koje djelomično kontrolišu ruske snage - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje - organizuju montirane referendume o pridruživanju Rusiji a koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i poveljom UN-a. Ovo takozvano glasanje odvija se i u Rusiji.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Rat u Ukrajini

Priče, analize, foto i video zapisi o ratu u Ukrajini.

XS
SM
MD
LG