Dostupni linkovi

Amerika neće dugo čekati, kaže Grossman


Ambassodor Marc Grossman

Ilirijana Bajo, iz kosovske redakcije razgovara o statusu Kosova sa bivšim američkim državnim podsekretarom, amabasadorom Marcom Grosmanom.

Kakav će biti status Kosova nakon 12. decembra, da li će SAD unilateralno priznati nezavisnost koju Priština najavljuje u slučaju da dvije strane ne uspiju postići sporazum o statusu . Kakva će biti pozicija Evropske Unije, da li neodredjivanje statusa Kosova može na bilo koji način utjecati na odluku NATO-a da iduće godine u članstvo Alijanse pozove Albaniju, Hrvatsku i Makedoniju. To su neka od pitanja o kojima govori bivši američki državni podsekretar, amabasador Marc Grosman.

RSE: Do nedavno ste bili angažovani u regiji kao diplomata, a sada ste u toku sa internacioalnim kontekstom rješavanja pitanja Kosova. Koliko je rješenje statusa Kosova kompleksno pitanje?

Grossman: To je veliki problem koji ima dosta aspekata, vezanih za Kosov, za Evropsku uniju za USA, ali problem nije nerješiv.

RSE: U toku su pregovori Prištine i Beograda i ne samo da oni, kao direktni sudionici imaju suprotna stajališta oko rešenje, već su podieljena i mišljenja zemalja članica Saveta bezbijednosti i kontakt grupe za Kosovo. Možemo li reći da pitanje Kosova nije više jednostavno pitanje kraja procesa raspada Jugoslavije Koliko su od utjecaja zaoštreni odnosi između Rusije i Zapada?

Grossman: kada govorimo o Evropi i evropskoj stabilnosti, tu je Kosovo svakako veoma važno i za Evropu je važno da nađe pravo rješenje. Važno je da Ahtisaarijev plan dobije što širu podršku, ali je veoma bitno i to što trenutno radi Havijer Solana koji je doveo dvije strane, Beograd i Prištinu da sjede i razgovaraju. To je korisno. Što se tiče Rusije, ovo jeste izazov za odnose Rusije sa Zapadom, ali ja se nadam da će Rusi shvatiti da je u proteklom periodu najveća investicija na Kosovu, u pogledu angažovanja trupa i izgradnje institucija napravljena od strane Zapada. Ja ne kažem da Rusi nemaju tamo svoje interese, ali vjerujem da će oni shvatiti da je Ahtisarijev plan najbolje rješenje, kako za Kosovo, tako i za zemlje članice kontakt grupe, ali i za Rusiju.

RSE: Kada govorite o interesima zemalja članiva kontakt grupe, možete li reći u čemu su njihovi interesi i kako se ti interesi razlikuju od interesa Rusije?

Grossman: Najprije mislim da prije dvije godine niko nije očekivao neko protivljenje Rusije rješavanju statusa Kosova. Tokom protekle godine svaka zemlja članica kontakt grupe je postala svjesna ruskog protivljenja, a sada smo u situaciji da nam treba dijalog, tako da i Rusija shvati da je ovo važno pitanje stabilnosti u Evropi.

Drugo pitanje je kako Srbi formulišu svoje interese. Ja se nadam da će Evropska unija zajedno sa Srbijom uvidjeti da je ubrzano priključivanje Srbije evropskim integracijama nešto što oni mogu prepoznati kao svoj dobitak. Sasvim sam svjestan istorijskog i emocionalnog aspekta ovog pitanja kada je riječ o Kosovu, ali budućnost Srbije je u Evropi. Kada je riječ o Rusiji, ja očekujem da će na nekoj tački i tu prevladati mišljenje da je stabilnost u Evropi i ruski interes.

RFE: Pojedini faktori u medjunarodnoj zajednici smatraju da ukoliko dvije strane ne postignu dogovor do 10. decembra, treba nastaviti sa primjenom Ahtisarijeva plana. Da li to uključuje Ahtisarijev izvještaj ili i plan o nadgledanoj nezavsnosti Kosova?

Grossman: Ako sam dobro razumio ono što SAD kažu , riječ je o Ahtisarijevu planu kao temelju i ukoliko do početka decembra, nakon 120 dana pregovora ne dodje do sporazuma, ne bih se iznenadio da SAD potraže način kako da priznaju nezavinsot Kosova.

RFE: Koliko bi onda, nakon 12 decembra, Priština trebala sačekati na američko priznanje nezavisnosti Kosova?

Grossman: Gotovo je nemoguće predvidjeti budućnost, posebno ne nekoliko idućih tjedana, ali po onome što sam čuo od američkih dužnosnika, oni sigurno neće dugo čekati.

RFE: Koliko je to onda vremena, nekoliko dna, nekoliko tjedana, nekoliko mjeseci?

Grossman: Ne znam. Ostao bih na onom što sam javno čuo od američkih dužnosnika, a to je da oni ne namjeravaju dugo čekati.

RFE: Znamo da neke zemlje EU, a Unija je ključni igrač u definiranju statusa, nemaju jedinstven stav u pogledu statusa Kosova. Može li to biti najača prepreka u definiranju statusa izvan Vijeća sigurnosti UN?

Grossman: To jest prepreka, ali se nadam da će članice EU, ovaj problem sagledati i u kontekstu Srbije. Smatram da bi uspješna i jaka Srbija kao članica Unije mogla biti od velike vrijednosti za pozitivan ishod događaja na jugoistoku Evrope i Balkanu uopće. Umjesto da se govori o kosovskom pitanju trebalo bi govoriti o srpskom pitanju, no, ja naravno ne mogu davati savjete EU. Jasno mi je da su Srbi prilično emocionalni kada se radi o nezavisnosti Kosova, da ima i razočaranja, ali stvari su bitno drugačije ako imate viziju budućnosti koju bi Unija trebala dati Srbiji, i jednog dana Kosovu.

RFE: Kakav je mogući scenario ukoliko EU ne bude mogla usaglasiti jedinstven stav oko Kosova. Da li se SAD pripremne i za takav scenario?

Grossman: Pretpostavljam da će stav biti usaglašen. Mislim da ne trebamo biti pesimistični. Radi se o vremenu, obje će strane iznijeti svoje mišljenje. Siguran sam da će i Solana dati određene preporuke EU. danas ipak ne možemo predvidjati dalji razvoj dogadjaja ali ne bi trebali biti pesimistični.

RFE: Može li se neriješeni status Kosova odraziti na poziv trima državama Albaniji, Hrvatskoj i Makedoniji u punopravno članstvo NATO saveza na summitu Alijanse iduće godine?

Grossman: Ne mogu na to pitanje precizno odgovoriti u ovom momentu. Vjerujem da će NATO nastaviti sa primjenom svoje odluke, vjerojatno će se morati uzeti u obzir ono što se događa sa Kosovom, ali sve su čvršće veze NATO-a i ove tri zemlje. Iako je teško predvidjeti. NATO će nastaviti djelovati samostalno i u skladu sa svojim interesima.
XS
SM
MD
LG