Dostupni linkovi

Poslovanje opterećuje korupcija, a pravosuđe "intervencije"


Ilustrativna fotografija
Pod pokroviteljstvom Agencije za međunarodni razvoj, Sjedinjenih Američkih Država - USAID, podgorički Centar za demokratiju i ljudska prava je realizovao istraživanje koje je rezultiralo nalazima koji govore da je korupcija široko rasprostranjena u crnogorskim državnim institucijama, pravosudnom sistemu i poslovnom svijetu.

Istraživanje je, u okviru Programa efikasnog upravljanja u Crnoj Gori, koji finansira američki USAID, sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava, a predmet analize su bili sektori sudstva i biznisa. Obuhvaćeno je hiljadu i po ispitanika, a intervjuisani su sudije, advokati i predstavnici preduzeća. Cilj istraživanja nije bio prevashodno usmjeren ka utvrđivanju procenta koliko korupcije ima ili nema, već je fokus stavljen na mehanizme i obrasce aktera korupcije.

Istraživanje je rezultiralo zaključkom da su korupcija i namještene i sumnjive javne nabavke među glavnim problemima koji opterećuju poslovni ambijent u Crnoj Gori.

Crnogorski privrednici, korupciju doživljavaju kao dio svakodnevnice, odnosno, kao cijenu koju moraju da plate kako bi ostali u poslu, a kao naročito zanimljiv je podatak da je u 92 odsto od 500 preduzeća u uzorku, potvrdno odgovoreno na pitanje - da li su dobili tender na kom su učestvovali.
U 92 odsto od 500 preduzeća u uzorku, potvrdno je odgovoreno na pitanje - da li su dobili tender na kom su učestvovali.

"Taj podatak je indikativan, a on govori da je svaki tender unaprijed namješten", rekao je CEDEM-ov metodolog Miloš Bešić.

Član skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Radojica Živković kaže da on, zapravo, već godinama u parlamentu i van njega govori o visokom stepenu korupcije u oblasti javnih nabavki.

"To je rak rana trenutnog stanja u Crnoj Gori i jedan značajan dio koruptivnih djelovanja odvija se upravo u tom sistemu. Upravo je danas na odboru a biće i na plenumu novi Zakon o sistemu javnih nabavki koji je bolji u odnosu na postojeći ali će ga primjenjivati isti oni ljudi koji su do sada kršili te javne nabavke pa im neće biti teško da krše i ovakva – bolja zakonska rješenja", kazao je Živković.

Crnogorski privrednici optužuju državu da svojom pasivnošću tjera privatne preduzetnike da idu "prečicama", odnosno, kažu da kao izvor korupcije vide upravo najviše državne funkcionere koji direktno, prema nalazima istraživanja, omogućavaju koruptivno ponašanje.

Kontakti prije novca

Član Nacionalne komisije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, direktor CEMI-a Zlatko Vujović je, rekavši da se slaže sa takvim tvrdnjama, dodao i ocjenu koja takođe korespondira sa nalazima CEDEM-ovog istraživanja koji govore o benevolentnosti samih privrednika, odnosno, njihovom pristajanju na učešće u korupciji, čiju cijenu ukalkulišu u cijenu koštanja proizvoda, koji na kraju plaća krajnji potrošač.
Zlatko Vujović

"Definitivno da postoje brojni slučajevi korupcije unutar struktura vlasti. Međutim, kada je riječ o samim biznismenima mislim da taj odnos nije jednosmjeran. To isključivo ne znači samo da su oni uslovljeni određenim ponašanjem javnih funkcionera već i dobrim dijelom oni generiraju takvu situaciju jer je lakše nekada platiti i naći vezu nego proći kroz redovne procedure", rekao je Vujović.

Privrednici u Crnoj Gori, pored nedostatka iskrene političke volje za obračun sa korupcijom, kao glavni problem navode - korumpirano sudstvo.

Korupcija u pravosuđu, i to ne ograničavajući se na iskustva poslovnih ljudi, već uopšte, rijetko se, prema nalazima istraživanja, odvija kroz davanje novca, a najčešće se dešavaju intervencije koje su, po mišljenju realizatora istraživanja, još opasniji vid korupcije, jer je teže dokaziv. Pored intervencija, zaključuje se, glavni problem pravosuđa je autocenzura kojom sudije izlaze u susret važnim pojedincima.

"Zbog autocenzure dolazi do različite interpretacije istih zakona. Ako stranka u sporu ima visok status, važiće jedni kriterijumi, a ako ne, sudija će djelovati diskriminatorski, o čemu govori čitav niz primjera potpuno različitih interpretacija istih zakona, zavisno od statusa pojedinaca", zaključuju autori istraživanja.

Član Nacionalne komisije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zlatko Vujović kaže da problem autocenzure ne treba posmatrati kao fenomen koji važi samo za sudstvo.

"Problem auto cenzure je prisutan i u sudstvu ali i svim drugim granama vlasti, kako u izvršnoj tako i zakonodavnoj iz prostog razloga što sistem u kojem vladajuća struktura vlada u kontinuitetu je imala za svoju posljedicu stvaranje ljudi i usađenog vjerovanja da se nikada ništa neće promijeniti pa samim tim i uslov za njihovo napredovanje je ispunjavanje zahtjeva od strane onih koji donose odluke. To je toliko uzelo maha da oni koji imaju moć jednostavno više ne moraju da traže već dobijaju i bez zahtjeva za tim", rekao je Vujović.

"Veze, kontakti, uticajne ličnosti, prijatelji, kumovi, rođaci i tako dalje. To je nešto što stvarno predstavlja problem i nije to samo pojava u sudovima. Status osobe koja hoće nešto da završi pred bilo kojim drugim organom govori o tome da je u Crnoj Gori još uvijek važniji odnos sa tom osobom nego novac", navodi generalni sekretar Unije poslodavaca Suzana Radulović.
XS
SM
MD
LG