Kampanje pod nazivom "Prijavi korupciju - ostalo je naša odgovornost" ima za cilj da se građani podstaknu da prijave slučajeve korupcije kako bi se ta krivična djela svela na najmanju moguću mjeru. Mehanizmi prijave su kvalitetno postavljeni, svi mogući načini dostavljanja informacija su u potpunosti zaštićeni, a prema riječima Rajka Malovića, rukovodioca Odsjeka za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, građani koji budu prijavili korupciju imaće potpunu zaštitu:
"Građaninu garantujemo da nećemo saopštavati njegov lični identitet da je on podnio tu prijavu. To će biti obaveza službenika koji razgovara, odnosno prikuplja prijavu od strane građana, da mora te podatkečuvati za sebe i za tužilaštvo, da mora zaštititi sadržaj prijave, odnosno podatke o krupciji, da ne može da kolegama dijeliti te podatke, da preduzima hitne mjere bezbjednosti, da vrši procjenu prijetnje usmjerene na lice koje prijavljuje korupciju, da ga zaštiti od ugrožavanja i nedostojnih uticaja u odnosu na prijavu da ne bi nakon toga odustajao od te prijave."
Petko Spasojević, iz Odsjeka za borbu protiv privrednog kriminala, izrazio je zadovoljstvo učinkom policije u borbi protiv korupcije i saopštio statističke podatke za prvih pet mjeseci ove godine:
"Do 1. juna ukupno smo registrovali 31. krivičnu prijavu protiv 47 lica za 74 krivična djela sa obilježjima korupcije. U nadležnosti specijalnog tužioca pripada 47, a u nadležnosti osnovnog tužioca za krivična djela korupcije 27. Ukupna materijalna šteta nastala izvršenjem krivičnog djela sa obilježjima korupcije iznosi 655.984 eura".
Odgovarajući na pitanje da li će kampanja uticati na otkrivanje i procesuiranje najkrupnijih oblika korupcije iz oblasti građevinarstva ili privatizacije, u čemu, prema mišljenju dijela javnog mnjenja, policija za sada nije imala uspjeha, Spasojević i Malović su rekli:
"Mi smatramo da hoće, da će doći do prijave i ovog oblika korupcije, posebno zato što znamo da je veliki broj radnika zaposlenih u tim kompanijama nezadovoljan, da je veliki broj radnika ostao bez potrebe na nezakonit način bez posla, tako da policija otvara širom vrata i da anonimnim putem prijave i već prijavljuju, radnici već prijavljuju neka anomalije, neke nezakonitosti u poslovanju, posebno na primorju s aspektima nelegalne gradnje, građevinarstva, poslovanja, ostvarivanja poslovne komunikacije sa inostranim partnerima, a sve u domenu gdje se jednostavno integrišu pojedini segmenti korupcije sa lokalnom samoupravom."
"Ove godine imamo više prijava u odnosu na primanje mita nego za prethodne tri godine. To su podaci koji ukazuju koliko građani prijavljuju i u tom smo uhapsili i nekoliko naših kolega i carinike i sudije i građevinske inspektore. U Ulcinju smo uhapsili čitavu grupu ljudi koji su bili građevinski inženjeri i rukovodstvo u lokalnoj upravi i koje se bavilo i omogućavalo divlju gradnju, a za to uzimalo novac."
Vanja Ćalović, Foto: Savo Prelević
Komentarišući dosadašnji učinak policije u borbi protiv korupcije izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović smatra da policijski i statistički podaci govore samo o tome da su građani svjesniji korupcije, ali to ne govori i o rezultatima policije u borbi protiv korupcije:
"Uprava policije vrlo osmišljeno promoviše afere korupcije. Svi smo svjedoci toga da se te afere najčešće dešavaju u nekim izbornim periodima ili periodima kada Evropska komisija ili druge međunarodne organizacije treba da daju stav o tome kakva je situacija po pitanju korupcije u Crnoj Gori, a da što se tiče pravosnažnih sudskih presuda, posebno pravosnažnih sudskih presuda za one na najvišim nivoima, ti slučajevi jednostavno nijesu zabilježeni. Mi imamo pravosnažne sudske presude protiv nekih policajaca zbog deset, dvadeset eura mita i imamo slučajeve koji padaju zbog nedostatka dokaza, to jeste zbog nesposobnosti nekog iz Uprave policije da prikupi dokaze da bi se pravosnažno osudili članovi Upravnih odbora, direktori preduzeća i druge ličnosti koje je Uprava policije pominjala."
"Građaninu garantujemo da nećemo saopštavati njegov lični identitet da je on podnio tu prijavu. To će biti obaveza službenika koji razgovara, odnosno prikuplja prijavu od strane građana, da mora te podatke
Do 1. juna ukupno smo registrovali 31. krivičnu prijavu protiv 47 lica za 74 krivična djela sa obilježjima korupcije.
Petko Spasojević, iz Odsjeka za borbu protiv privrednog kriminala, izrazio je zadovoljstvo učinkom policije u borbi protiv korupcije i saopštio statističke podatke za prvih pet mjeseci ove godine:
"Do 1. juna ukupno smo registrovali 31. krivičnu prijavu protiv 47 lica za 74 krivična djela sa obilježjima korupcije. U nadležnosti specijalnog tužioca pripada 47, a u nadležnosti osnovnog tužioca za krivična djela korupcije 27. Ukupna materijalna šteta nastala izvršenjem krivičnog djela sa obilježjima korupcije iznosi 655.984 eura".
Odgovarajući na pitanje da li će kampanja uticati na otkrivanje i procesuiranje najkrupnijih oblika korupcije iz oblasti građevinarstva ili privatizacije, u čemu, prema mišljenju dijela javnog mnjenja, policija za sada nije imala uspjeha, Spasojević i Malović su rekli:
Ove godine imamo više prijava u odnosu na primanje mita nego za prethodne tri godine.
"Mi smatramo da hoće, da će doći do prijave i ovog oblika korupcije, posebno zato što znamo da je veliki broj radnika zaposlenih u tim kompanijama nezadovoljan, da je veliki broj radnika ostao bez potrebe na nezakonit način bez posla, tako da policija otvara širom vrata i da anonimnim putem prijave i već prijavljuju, radnici već prijavljuju neka anomalije, neke nezakonitosti u poslovanju, posebno na primorju s aspektima nelegalne gradnje, građevinarstva, poslovanja, ostvarivanja poslovne komunikacije sa inostranim partnerima, a sve u domenu gdje se jednostavno integrišu pojedini segmenti korupcije sa lokalnom samoupravom."
"Ove godine imamo više prijava u odnosu na primanje mita nego za prethodne tri godine. To su podaci koji ukazuju koliko građani prijavljuju i u tom smo uhapsili i nekoliko naših kolega i carinike i sudije i građevinske inspektore. U Ulcinju smo uhapsili čitavu grupu ljudi koji su bili građevinski inženjeri i rukovodstvo u lokalnoj upravi i koje se bavilo i omogućavalo divlju gradnju, a za to uzimalo novac."
Komentarišući dosadašnji učinak policije u borbi protiv korupcije izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović smatra da policijski i statistički podaci govore samo o tome da su građani svjesniji korupcije, ali to ne govori i o rezultatima policije u borbi protiv korupcije:
"Uprava policije vrlo osmišljeno promoviše afere korupcije. Svi smo svjedoci toga da se te afere najčešće dešavaju u nekim izbornim periodima ili periodima kada Evropska komisija ili druge međunarodne organizacije treba da daju stav o tome kakva je situacija po pitanju korupcije u Crnoj Gori, a da što se tiče pravosnažnih sudskih presuda, posebno pravosnažnih sudskih presuda za one na najvišim nivoima, ti slučajevi jednostavno nijesu zabilježeni. Mi imamo pravosnažne sudske presude protiv nekih policajaca zbog deset, dvadeset eura mita i imamo slučajeve koji padaju zbog nedostatka dokaza, to jeste zbog nesposobnosti nekog iz Uprave policije da prikupi dokaze da bi se pravosnažno osudili članovi Upravnih odbora, direktori preduzeća i druge ličnosti koje je Uprava policije pominjala."
