"Žestok obračun sa korupcijom" - tako je vlast u Beogradu početkom 2025. označila hapšenja skoro 300 ljudi širom Srbije, među kojima su bili i funkcioneri vladajuće stranke.
Godinu dana kasnije, u nekim od "najkrupnijih" slučajeva, suđenja još nisu zakazana, a neki su i dalje u fazi istrage.
Većina osumnjičenih koji su bili u pritvoru, puštena je na slobodu.
"U situaciji kada je čitava akcija politički najavljena, sasvim je očekivano da se to tumači kroz prizmu mogućeg političkog interesa da istraga i krivični postupak budu sprovedeni brže ili sporije", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nemanja Nenadić iz nevladine organizacije Transparentnost Srbija.
Akciju je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a sprovedena je u vreme masovnih antivladinih protesta zbog sumnji da je korupcija u najvišim redovima vlasti dovela do nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 ljudi.
"Stekao se utisak da je to nešto što se (vlastima) činilo kao zgodno da umiri građane koji su tih dana intenzivno protestovali zbog korupcije", ukazuje Nenadić.
Iz kancelarije predsednika Srbije za RSE nisu odgovorili na kritike da iza sprovođenja akcije stoje politički motivi.
Među uhapšenima je, pored ostalih, bio bivši direktor Elektroprivrede Srbije (EPS) Milorad Grčić koji se tereti da je, sa još 14 osoba, oštetio EPS za oko 850 hiljada evra.
Uhapšen je sredinom februara 2025, a dva i po meseca kasnije pušten je na slobodu. Iz pritvora su pušteni i ostali osumnjičeni. Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je za RSE da je slučaj i dalje u fazi istrage.
Među stotinama ljudi koji su privedeni u martu i februaru bili su i bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski osumnjičena da je gradski budžet oštetila za više miliona evra, kao i nekadašnji gradski sekretar za legalizaciju objekata u Beogradu Nemanja Stajić.
Suđenje Dragani Sotirovski, još nije zakazano, dok Stajiću nije potvrđena optužnica.
Šta je urađeno u slučaju zlouptreba u EPS-u?
U momentu hapšenja Milorad Grčić je, kao funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) bio na čelu beogradske opštine Obrenovac.
Na mesto vršioca dužnosti direktora EPS-a, najvećeg javnog preduzeća u Srbiji, postavljen je 2016. godine. Ostavku je podneo 2022, nakon krize sa snabdevanjem električnom energijom.
Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je isprva bilo nadležno za ovaj slučaj, tada je saopštilo da se Grčić i još 14 osumnjičenih terete za zloupotrebe u vezi sa javnim nabavkama.
Slučaj je u međuvremenu prebačen Tužilaštvu za organizovani kriminal, gde je i dalje u fazi istrage.
Iz tog tužilaštva su za RSE kazali da je do sada ispitan "veliki broj svedoka", te da su izvršena "mnogobrojna elektronsko-informatička forenzička veštačenja uređaja za automatsku obradu podataka i elektronske opreme" okrivljenih.
"Kao i elektronsko-informatička forenzička veštačenje uređaja i softvera koji su bili predmet sprovedenih spornih javnih nabavki", dodali su.
Navode i da "usled obimnosti još uvek nije okončano" ekonomsko-finansijsko veštačenje "okolnosti planiranja i sprovođenja spornih javnih nabavki".
Grčiću je pritvor ukinut u aprilu 2025. godine odlukom Višeg suda u Beogradu.
Iz tog suda su za RSE naveli da su ispitani svi svedoci u ovom slučaju i da zbog toga više ne postoji opasnost od uticaja na njih.
Na slobodi i biznismen blizak vlastima
U grupi uhapšenih zbog malverzacija u EPS-u bio je i Aleksandar Papić, biznismen blizak vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci.
Papić je uhapšen kao faktički vlasnik firme "Tim Systems" iz Beograda koja je, kako se sumnja, dobijala nameštene tendere za EPS.
U pritvoru je proveo pet meseci. U junu je pušten u kućni pritvor, koji mu je ukinut dva meseca kasnije.
"Po sili zakona, imajući u vidu da je proteklo šest meseci od lišenja slobode okrivljenog, a da optužnica nije podignuta", naveli su iz Višeg suda za RSE.
Zakon propisuje da pritvor tokom istrage može trajati tri, a u izuzetnim uslovima najduže šest meseci.
Iz TOK-a su za RSE istakli da su se u istrazi ovog slučaju obratili i za međunarodnu pravnu pomoć Crnoj Gori.
"U cilju prikupljanja dokaznog materijala vezano za sticanje i otuđenje nepokretnosti okrivljenih Aleksandra Papića i Ivana Marinkovića na teritoriji Crne Gore, koji podaci i dokazi su dostavljeni ovom tužilaštvu", naveli su.
Marinković je bio koordinator za Informaciono-komunikacione tehnologije u EPS-u.
Od 2023. Papićeva firma nalazi se u stečaju.
Pre toga, prema podacima dostupnim na portalu javnih nabavki, sklapala je ugovore o uslugama iz oblasti informacionih tehnologija i sa drugim državnim institucijama. Među njima su Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita i Klinički centar Dragiša Mišović u Beogradu.
Aleksandar Papić saslušan je kao svedok u okviru istrage o kriminalnim radnjama klana Veljka Belivuka, nakon što je jedan od osumnjičenih dao izjavu o navodnim vezama sa njim. Članovima te kriminalne grupe sudi se za niz teških krivičnih dela, među kojima su ubistva, otmica i silovanje, trgovina drogom i oružjem.
Papić je bio i suvlasnik provladinog tabloida Objektiv.
Još nije zakazano suđenje bivšoj gradonačelnici Niša
Krajem februara prošle godine u Nišu, najvećem gradu na jugu Srbije, uhapšeno je 17 osoba, među kojima i bivša gradonačelnica i visoka funkcionerka Srpske napredne stranke Dragana Sotirovski.
Privedeni su zbog sumnje da su malverzacijama u Štabu za vanredne situacije, kojim je Sotirovski komandovala dok je bila na čelu Niša, naneli štetu budžetu grada od više od sedam miliona evra.
Dragan Sotirovski je gradonačelnica Niša bila od 2020. do sredine 2023. godine.
Optužnica protiv nje, koju je Viši sud u Nišu potvrdio u decembru prošle godine, postala je pravosnažna početkom februara, pošto je Apelacioni sud odbio žalbu njenog branioca.
Međutim, kako su 3. marta iz Suda u Nišu saopštili za RSE, dva meseca kasnije još nije zakazano pripremno ročište, odnosno nije počelo suđenje.
Trenutno joj je zabranjeno napuštanje stana bez odobrenja suda.
Sa Sotirovski su privedeni i vlasnici dve firme sa kojima je ona sklapala poslove "po hitnom postupku", čime se "preskakala" javna nabavka. Ponude koje su angažovane firme dale bile su značajno veće u odnosu na tržišne vrednosti.
Prema informacijama Višeg suda, do sada su donete tri presude.
Vlasnici spornih firmi priznali su krivicu i osuđeni su na kazne kućnog zatvora, od devet meseci do godinu dana.
Dužni su i da nadoknade štetu Gradu Nišu – zajedno oko 490 hiljada evra.
Krivicu za zloupotrebu službenog položaja u pomaganju, priznao je i S.M, kao posrednik između Sotirovski i jedne od umešanih firmi.
I on će kaznu od deset meseci izdržavati u kućnom zatvoru, a dužan je i da gradu vrati oko 240 hiljada evra.
Optužnica protv bivšeg gradskog sekretara nije pravosnažna
Iako je protiv Nemanje Stajića, nekadašnjeg prvog čoveka Sekretarijata za legalizaciju objekata, optužnica podignuta pre osam meseci, ona još uvek nije pravosnažna.
Uhapšen u februaru 2025, Stajić je optužen da je organizovao kriminalnu grupu koja je tokom gotovo deset godina u zamenu za mito nezakonito legalizovala objekte.
On i još 12 okrivljenih terete se da su kroz nelegalne radnje stekli gotovo dva miliona i oprali oko devet miliona evra.
Među optuženima je i Stajićev brat.
Pošto je tužilaštvo podiglo optužnicu u avgustu, "zapelo" je kod određivanja nadležnosti.
Ona je najpre dostavljena Posebnom odeljenju Višeg suda u Beogradu za suzbijanje korupcije radi potvrđivanja.
Kako je iz Višeg suda saopšteno za RSE, prilikom ispitivanja navedene optužnice, to odeljenje donelo je rešenje kojim se "oglasilo funkcionalno nenadležnim".
Odredili su da se predmet prebaci Posebnom odeljenju Višeg suda za organizovani kriminal, što bi značilo da slučaj treba da preuzme Tužilaštvo za organizovani kriminal.
Međutim, to rešenje je ukinuo Apelacioni sud u Beogradu u novembru.
U međuvremenu, Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je izmenjenu optužnicu.
Na kraju, vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu je 30. marta ipak potvrdilo optužnicu.
Kako branioci imaju pravo žalbe, ona još uvek nije pravnosnažna.
Teško oceniti domete antikorupcijske akcije
MUP je tokom februara i marta saopštavao podatke o stotinama uhapšenih.
Međutim, do sada nisu objavljeni objedinjeni podaci koji povezuju hapšenja, optužnice i presude u ovoj antikorupcijskoj akciji.
"Čitava stvar je od početka ustrojena pogrešno - korupcija nije nešto što se dešava kampanjski, pa tako ni borba protiv korupcije i akcije tužilaštva koje se sprovode kampanjski ne mogu se smatrati ispravnim potezom", ocenjuje Nemanja Nenadić iz Transparentnosti.
Ukazuje i na praksu da se podaci o hapšenjima zbog korupcije objedinuju s podacima o drugim oblicima privrednog kriminala.
"Tu nema nikakvog učešća predstavnika države, već određeni ljudi iz privrede vrše nekakve malverzacije kako bi izbegli poreske obaveze. I onda nije lako na osnovu tih statističkih podataka koji su objavljeni uopšte i razlučiti koliko tu ima stvarno koruptivnih dela, a koliko ovih drugih", dodaje.
Srbija je među najkorumpiranijim državama Evrope prema poslednjem izveštaju Transparency Internationala o Indeksu percepcije korupcije.
Najlošije kotira među zemljama Zapadnog Balkana - nalazi se na 116. mestu.
Evropska unija (EU), čijem članstvu Srbija teži, godinama ukazuje da je za napredak na evropskom putu neophodno da zemlja pojača borbu protiv korupcije.
Savet za opšte poslove EU je u zaključcima krajem 2025. naveo da je napredak u tom polju za sada minimalan.