BiH i dalje bez korporacije javnih RTV sistema

Javni servis Bosne i Hercegovine čine tri javna emitera - RTV Bosne i Hercegovine, RTV Federacije BiH i RTV Republike Srpske. Prije pet godina na državnom nivou je donesen Zakon o javnom RTV sistemu BiH kojim se uređuju odnosi tri javna RTV servisa i zajedničkog pravnog subjekta unutar tog sistema, kao i njegova djelatnost i organizacija.

Zakonom je predviđeno i osnivanje korporacije, kao zajedničke upravljačke strukture između javnih RTV servisa. Iako je zakon donesen 2005. godine, korporacija još nije uspostavljena, a tokom vikenda neslavno je završio i sastanak članova upravnih odbora javnih RTV emitera da izglasaju statut. Sve to je posljedica “politike podjela” u Bosni i Hercegovini koja ne dozvoljava formiranje zajedničkog tijela kakvo je korporacija javnih RTV sistema.

Uspostavljanje korporacije javnog RTV sistema BiH jedan je od uslova koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi postala dijelom Evropske unije. Uprkos toj činjenici, to tijelo nikada nije uspostavljeno jer je politika „upetljala svoje prste“ i u tu oblast.

Nakon što je 2005. godine donesen Zakon o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije BiH četiri godine nije mogao da se dogovori o formiranju upravnog odbora Federalne RTV. A onda kada je konačno izabran, Vlada Republike Srpske u parlamentarnu proceduru uputila je izmjene zakona o RTV Republike Srpske, kojim se praktično toj medijskoj kući „zabranjuje“ da svoju imovinu prenese na korporaciju javnog RTV sistema BiH.

Kulminacija cijelog slučaja desila se tokom proteklog vikenda, kada su na zajedničkom sastanku sva tri javna emitera, članovi upravnih odbora RTV BiH i RTV Federacije BiH bili suzdržani o prijedlogu za donošenje statuta korporacije. Statut kojeg su sačinili ekspertski timovi Evropske komisije i BBC-a, ne sadrži pitanje obaveze unosa imovine tri javna radio emitera u korporaciju, kako je to predviđeno Zakonom o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine. Član Upravnog odbora Radiotelevizije Bosne i Hercegovine Ahmed Žilić:

„Bilo je nedopustvio budući da RTV BiH temeljem zakona mora unijeti svu imovinu u korporaciju, što nije uopće sporno, Federalna i nema neke imovine, ali ni za njih to nije sporno - i sad radi se o jednom prikrivenom uspostavljanju dvostrukih pravnih standarda. Ne može se dopustiti RTRS-u da ne unosi svoju imovinu u korporaciju, a tako bi rado upravljala tuđom. Sad ovi iz BBC-a su to pojašnjavli kao ići ćemo to u fazi dva. Normalno, njima je rečeno sijasetom argumenatam, i pravnih i ostalih, naučite nešto iz primjera dejtonizacije - da nešto što je privremeno postane vječno i nikad ga se ne može razriješiti zbog blokiranog sistema donošenja odluka.“

Svako svakog krivi

Predsjedavajuća korporacije Marija Putica kaže da je razočarana prijedlogom statuta. To rješenje, ističe Putica, je bolno za BHRT, ali sretno za RTRS:

„RTRS-u donosi ono što oni žele, a to je formiranje korporacije u kojoj praktično nema RTRS-a.“

Generalni direktor RTRS-a Dragan Davidović kaže za RSE da ta medijska kuća u posljednjih pet godina nije radila ništa što bi zaustavilo uspostavljanje korporacije. To što RTRS, prema ponuđenom statutu ne bi svoju imovinu prenijela na korporaciju, za Davidovića nije sporno, a uporište vidi u zakonu:

„Ja moram da kažem da su svi evropski standardi i konvencije, Ustav BiH i zakon o sistemu izričito naveli da javni servisi imaju institucionalnu autonomiju u tom elementu da raspolažu i upravljaju imovinom.“

Upravo zbog nejasnoća u zakonu, predstavnici Upravnog odbora RTV BiH prošle godine su uputili pismo na sve državne adrese u kojem su naveli neuskladjenost i nedorečenost zakona, a sve s ciljem da se entitetski zakoni o javnim RTV emiterima usklade sa državnim kako bi korporacija bila formirana. Odgovor nikada nisu dobili.

Predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamenta BiH Branko Dokić kaže da je to pitanje bilo na dnevnom redu Komisije, te da ga je pokrenuo i na sjednici Parlamenta:

„Onda mi je očitana lekcija od strane nekih poslanika Stranke za BiH u smislu šta ima Parlament BiH s tim.“

I dok Dokić kaže kako je o zakonu nadležna komisija raspravljala, njegov zamjenik Šemsudin Mehmedović tvrdi da nije. Ni on se ne smatra odgovornim što korporacija pet godina nije zaživjela, a za sve krivi druge:

„Najveću krivicu zapravo snosi Upravni odbor BHRT-a iz razloga što su oni ta snaga koja treba da vodi procese.“

Dodik: Korporacija je neodrživa stvar

Paradoks predstavlja činjenica da korporacija javnog RTV sistema BiH, koja nikada nije uspostavljena, ima svog direktora. Drago Marić, koji obnaša tu funkciju već godinama, osim što kaže da je obaveza BiH da to tijelo bude uspostavljeno, konkretnog rješenja nema:

„To je zakonska obaveza i treba zakon promijeniti da to ne bude tako.“

S obzirom na činjenicu da je uspostavljanje korporacije jedan od uslova za približavanje BiH evropskim integracijama, zabrinutost zbog nedonošenja njenog statuta dijele i u Kancelariji visokog predstavnika u BiH. Portparolka Ljiljana Radetić:

„Ovo i dalje ostaje potrebni uslov za dovršenje reforme javnog RTV sistema BiH u skladu s evropskim standardima o regulisanju medija.“

I dok sve države u regiji imaju uspostavljene javne servise, politika podjela ne dozvoljava uspostavljanje tog tijela u Bosni i Hercegovini. Uostalom, to najbolje svjedoči izjava predsjednika Vlade RS-a Milorada Dodika, koji je u subotu na novinarsko pitanje šta misli o uspostavi korporacije odgovorio:

„Nama ne treba korporacija. Korporacija ne može da izgleda nego kao BiH - neodrživa stvar.“

Ovo je možda najbolji odgovor na pitanje zašto do sada nije uspostavljena korporacija i kakva politička volja za njeno uspostavljanje postoji.