Dostupni linkovi

Godinu dana korona virusa u svijetu

Od izbijanja pandemije u zimu 2019. do januara 2021. oboljeli su registrovani u 191 zemlji i regiji.

  • Korona virus (SARS-CoV-2) pojavio se u Kini krajem 2019. Bolest koju izaziva naziva se Covid-19. Simptomi i posljedice koje izazivaju virus i bolest su brojne, a neke su ovišena temperatura i upala pluća. U u krajnjem je moguća i smrt.
  • U svijetu je na 13. januar 2021. bilo 91.691.962 zaraženih korona virusom, oporavilo se 50.729.800 ljudi, a od posljedica bolesti preminulo je 1.964.571, podaci su američkog Univerziteta Johns Hopkins.​
  • Najveći broj zaraženih na 13. januar 2021. bio je u SAD-u 22.846.796, Indiji 10.495.147, Brazilu 8.195.637, Rusiji 3.434.934, Velikoj Britaniji 3.173.274.
  • Broj preminulih do 13. januara 2021. bio je najveći u SAD-u 380.796, Brazilu 204.690, Indiji 151.529, Meksiku 135.682 i Velikoj Britaniji 83.342.
  • Korona virus dolazi iz porodice virusa koja je nazvana prema izgledu jer ima oblik krune. Iz iste grupe virusa su se razvili SARS i MERS, virusi koji su u prošlosti izazvali epidemiju.
  • Bolest koju ovaj virus izaziva zove se COVID-19.
  • Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za sprečavanje širenja infekcije su: redovno pranje ruku, prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja, temeljito kuhanje mesa i jaja, izbjegavanje bliskog kontakta sa osobama koje pokazuju simptome respiratornih oboljenja.
12:30 5.8.2020.
Stockholm 27 jula 2020.
Stockholm 27 jula 2020.

Švedska ekonomija manje pogođena od drugih tokom pandemije

Švedska, koja nije uvela izolaciju tokom vrhunca pandemije COVID-19, zabilježila je da se njena ekonomije u razdoblju od aprila do juna smanjila za 8,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Procjena švedskog ureda za statistiku pokazala je da se zemlja prošla bolje od ostalih zemalja Evropske unije(EU) koje su poduzele strože mjere.

Međutim, ipak su doživjeli najveći kvartalni pad u posljednjih 40 godina, prenio je BBC.

EU je zabilježila smanjenje ekonomije od 11,9 posto u istom periodu. Pojedine nacije doživjele su još veći pad. Španija je zabilježila pad od 18,5 posto, dok su se francuska i italijanska ekonomija smanjile za 13,8 posto, odnosno 12,4 posto.

"Pad BDP-a najveći je za jedan kvartal od 1980. godine", saopćio je švedski Institut za statistiku.

"To je dramatičan pad. Ali u poređenju s drugim zemljama, znatno je bolje, na primjer, ako nas uporedite sa južnom Evropom", rekao je glavni analitičar banke Nordea Torbjorn Isaksson.

12:15 5.8.2020.

U Sloveniji jedna osoba preminula, 18 novozaraženih

U Sloveniji je u posljednja 24 časa od testiranih 974 uzoraka potvrđeno 18 novih slučajeva virusa korona, a preminula je jedna osoba, saopšteno je iz slovenačke Vlade.

Aktivna su 202 slučaja, u bolnicama su 22 pacijenta, od kojih su tri na intenzivnoj njezi.

Ukupan broj zaraženih u Sloveniji je 2.208, a preminule su 124 osobe.

12:07 5.8.2020.

BMW iskazao gubitak od 666 miliona eura u drugom kvartalu

Njemačka autokompanija BMW iskazala je za drugo tromjesečje 2020. negativan finansijski rezultat od 666 miliona eura (786 miliona dolara) prije kamata i poreza, što je ogroman pad u odnosu na operativni profit od 2,2 milijarde eura ostvaren u istom periodu godinu ranije.

BMW je saopćio da ipak očekuje operativnu dobit na nivou cijele godine, uprkos ovom operativnom gubitku koji je posljedica obustava proizvodnje zbog pandemije korona virusa i pada od 25 posto isporuka luksuznih automobila tokom ovog perioda, javlja Reuters.

Kompanija sa sjedištem u Minhenu je navela da je EBIT marža u njenom automobilskom segmentu pala na minus 10,4 posto u periodu april-jun, sa nivoa od 6,5 posto zabilježenog u drugom tromjesečju prošle godine, jer je BMW povećao investicije u skupe električne automobile.

"Radujemo se drugom polugodištu s opreznim optimizmom i nastavljamo da ciljamo EBIT maržu između nula i tri posto u automobilskom segmentu u 2020. godini", naveo je u saopćenju generalni direktor Oliver Zipse.

11:31 5.8.2020.

Bešić: Od građanskog bloka zavisi ishod izbora u Crnoj Gori

Predstojeći parlamentarni izbori u Crnoj Gori će biti neizvjesniji nego što je to bilo u prethodnim izbornim ciklusima, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić.

Prosrpske partije jesu ojačale usljed donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) jeste nešto oslabila zbog donošenja istog Zakona ali se ti glasovi neće preliti na prosrpske partije, a raspodjela glasova unutar takozvanog građanskog bloka partija odrediće ishod izbora 2020 godine, kaže profesor Bešić, izuzetan poznavalac crnogorske političke i društvene scene.

Nakon što je u utorak uveče (4. avgusta) istekao rok za predaju izbornih lista za učešće na parlamentarnim izborima koji će biti održani 30. avgusta, kandidovano je dvanaest političkih partija i koalicija.

Osim zdravstvene krize izazvane korona virusom, ono što će karakterisati predstojeće izbore u odnosu na prethodne je činjenica, da su podjele u crnogorskom društvu produbljene i proizvedene Zakonom o slobodi vjeroispovijesti koja je rezultirala snažnom i autentičnom reakcijom Srpske pravoslavne crkve, ocijenio je profesor Bešić. Cijeli tekst pročitajte ovdje

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG