Teške posledice pandemije po mentalno zdravlje
Ujedinjene nacije i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) prošle nedelje su upozorili na veliku učestalost mentalnih tegoba širom sveta usled pandemije COVID-19, posebno među zdravstvenim radnicima i decom, ističe CNN.
"Uticaj pandemije na mentalno zdravlje ljudi je već izuzetno zabrinjavajući", rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus)
Prema podacima UN, u Kanadi je tokom pandemije 47 odsto zdravstvenih radnika izrazilo potrebu za psihološkom podrškom, 50 odsto zdravstvenih radnika u Kini je prijavilo depresiju, a u Pakistanu se 42 odsto zdravstvenih radnika žalilo na umerene psihološke tegobe, a 26 odsto na teže.
Ti podaci, kako ukazuje CNN, pokazuju da su u Italiji i Španiji roditelji prijavili da je tokom mera zatvaranja 77 odsto dece imalo probleme s koncentracijom, 39 odsto je bilo uznemireno i razdražljivo, 38 odsto nervozno, dok je 31 odsto imalo osećaj usamljenosti.
Generalni direktor SZO rekao je da su tokom pandemije posledice socijalne izolacije, straha od zaraze i gubitka članova porodice pomešane s tegobama izazvanim gubitkom prihoda i zaposlenja.
"Sada je kristalno jasno da se mentalno zdravlje mora tretirati kao središnji element našeg odgovora na pandemiju COVID-19 i oporavka", rekao je Tedros, dodajući da bi zanemarivanje emotivnog zdravlja moglo dovesti do dugoročnih socijalnih i ekonomskih troškova.
Najduža granica na svetu ostaje zatvorena još mesec dana
Kanada i SAD dogovorile su se da njihova medjusobna granica zatvorena zbog pandemije ostane bar do 21. juna zatvorena za sva putovanja koja nisu neophodna. Važeće produženje odlujke o zatvaranju te granice ističe ove nedelje, ali su ga dve vlade produžile za još 30 dana.
- Više pročitajte OVDE
Javna kazališta se bude, nezavisni u problemima
Splitsko Hrvatsko narodno kazalište (HNK) prvo je od hrvatskih kazališta, a i među prvima u Europi, nakon dvomjesečne pauze probilo u ponedjeljak navečer led predstavom komične drame "Laponija" katalonskih autora Cristine Clemente i Marca Angeleta.
Za njima slijedi riječki HNK "Ivan pl. Zajc" koji u srijedu 20. svibnja ima premijeru talijanske drame, a potom niz predstava hrvatske drame i koncerata. Intendant splitskog HNK Srećko Šestan za RSE kaže da se - usprkos tome što od 11. ožujka nije bilo predstava - nije prestalo raditi, da su u ovih više od dva mjeseca bez predstava napravljena 33 video-uratka članova opere i drame, i da su jedva čekali kada će opet moći "uživo" raditi za publiku.
"Nakon što je 10. svibnja Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao upute o radu kazališta, odmah sljedećeg dana pokrenuli smo cijeli pogon po epidemiološkim uputama oko pokusa i vraćanja u "novu normalu". Bilo je najavljeno da će se od 18. svibnja moći izvoditi predstave, i mi smo bili spremni – našu hit-predstavu s male scene "Laponija" u režiji Nenni Delmestre, koja je uvijek bila popunjena do posljednjeg mjesta, izveli smo na velikoj sceni," kaže Šestan.
Umjesto 660 gledatelja, u publici ih je zbog obavezne distance bilo 154, svima se mjerilo temperaturu na ulazu, a igralo je četvero mladih glumaca, dakle najmanje rizična skupina.
- Cijeli tekst pročitajte OVDJE
Crna Gora na pola puta da proglasi kraj epidemije
Iako je četrnaesti dan bez registrovanih slučajeva Crna Gora nije proglasila kraj epidemije, za razliku od Slovenije - prve države u Evropi koja je to učinila, uprkos činjenici da i dalje ima novih slučajeva obolijevanja.
Zvanično proglašenje kraja epidemije nije definisano zakonom ali je među strukom uobičajeno da se ona proglašava kada se tokom 28 dana niko u državi nije zarazio virusom, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) epidemiolog Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).
„Kada se radi o samom činu proglašavanja kraja epidemije, to u praksi ne znači da je rizik nestao, pa se moramo naučiti da i dalje živimo sa sveprisutnim rizikom obolijevanja od novog korona virusa, posebno imajući u vidu učestalost asimptomatskih nosilaca virusa“, navodi Begić.
- Cijeli tekst pročitajte OVDJE