Krizni štab FBiH: Nema pozitivnih na korona virus među migrantima
U Federaciji Bone i Hercegovine trenutačno nema pozitivnih slučajeva na korona virus kod migrantske populacije, saoštio je Fahrudin Solak, komadant Federalnog štaba civilne zaštite izjavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu. Solak je dodao kako je u proteklom periodu u gradovima Federacije Bosne i Hercegovine velik broj migranata sklonjen sa ulica te da su premješteni u kolektivne centre.
"Taj dio rade kantonalne uprave policija i nismo dobili konkretan podatak koliko ih je sklonjeno i u koje prihvatne centre. Primjetno je da ih nema više na ulicima, a tome su prethodile i sve ove mjere koje smo uvodili u Federaciji BiH", naglasio je Solak.
Solak je i dodao i to kako je, generalno, u Federaciji Bosne i Hercegovine podignuta svijest građana o poštivanju svih donešenih naredbi.
Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine kazao je kako je, do sada, u ovom bosanskohercegovačkom entitetu testirano 1308 građana, od čega je 182 pozitivno. Od devet smrtnih slučejeva, šest je bilo iznad 65 godina, dok su tri bila u dobi između 45 i 54 godine, kazao je Čerkez.
Čerkez je još jednom ponovio kako Federacija Bosne i Hercegovine u ovom trenutku raspolaže 23.000 testova, te da se očekuje i dostava novih 150.000 testova u budućnosti.
Prema posljednjim podacima u BiH je zaraženo 408 slučajeva od korona virusa, od čega je 12 ljudi umrlo.
U Crnoj Gori četiri nova slučaja virusa korona, ukupno 109 oboljelih
U Crnoj Gori registrovana su četiri nova slučaja zaraženih virusom korona, čime broj oboljelih iznosi 109, rekao je direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), Jevto Eraković, navodeći da slijedi teži period, sa većim brojem inficiranih i komplikacijama.
Kako je naveo, u toj zdravstvenoj ustanovi trenutno se liječi 16 pacijenata oboljelih od virusa korona, od kojih je njih 12 na infektivnoj klinici.
"Četiri pacijenta su na Intenzivnoj njezi. Tri su stabilno a jedan je na respiratoru, životno ugrožen", kazao je Eraković.
Šef kriznog medicinskog štaba, Ranko Lazović, je poručio da discipline nikada dosta, a da je samodisciplina ujedno najveća pomoć koji mogu dobiti.
"Što manje boravite na ulici. Nikakve grupe, nikakva okupljanja. Poslednje mjere koje smo donijeli su uvedene jer je primjećen velik broj građana koji je iskoristio lijepo vrijeme da prošeta a nije trebalo", kazao je Lazović.
Prema njegovim riječima, broj zdravstvenih radnika u Crnoj Gori čine 2.130 ljekara, 22 epidemiologa kao i više od tri hiljade medicinskih sestara. Kako kaže, ukoliko bude potrebno svi će biti angažovani.
Ranije je objavljeno da je u Crnoj Gori virusom korona zaraženo deset zdravstvenih radnika, dok je njih 237 u samoizolaciji.
Upitan koja se terapija primjenjuje nad osobama koje su zaražene virusom korona, Lazović je odgovorio da je ona specifična i ciljana.
"Ne postoji precizna terapija. Sabrali smo iskustva Kine i razvijenih država poput Njemačke, Francuske i drugih, sublimirali ih i te protokole slijedimo. Terapija se se prilagođava na dnevnom nivou od zavisnosti kojoj grupi pacijenata pripada onaj kojeg liječimo", kazao je Lazović.
Upitan koliko je odgovorno odbijati respiratore iz Srbije koji su ponuđeni kao poklon a, s druge strane, tražiti od NATO alijanse pomoć od 320, Eraković je odgovorio da zdravstveni sistem u ovom trenutku ima više nego dovoljno respiratora.
"Spremamo se scenarija i postavili smo visoke uslove u smislu ukoliko bude raširena epidemija i tada će Crna Gora biti spremana da odgovori brojem respiratora prema svakom građaninu", kazao je Eraković.
On je naveo da Crna Gora raspolaže sa 106 respiratora.
Studenti iz BiH 'zaglavljeni' u Oklahomi
Najveći problem za sve nas je neizvjesnost. Šta ćemo na kraju semestra, gdje ćemo biti smješteni kada se završi akademska godina, početkom maja, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Lejla Šišić, Mostarka koja studira na Univerzitetu Oklahoma u Sjedinjenima Američkim Državama (SAD).
Ona je jedna od 20 bosanskohercegovačkih studenata koji studiraju u Oklahomi i koji zbog pandemije korona virusa ne mogu da se vrate kući. Kako bi im se osigurala bilo kakva pomoć, na tome radi organizacija Western Balkans Alumni Association, koja okuplja bosanskohercegovačke studente iz BiH koji su veći dio studija proveli u inostranstvu.
"Neki naši prijatelji sa drugih fakulteta u Americi uspjeli su kontaktirati ambasadu BiH u SAD. Htjeli smo da vidimo da li nam mogu osigurati povratak kući, pošto smo vidjeli da razne ambasade osiguravaju neke čarter letove da bi pomogli svojim građanima da se vrate. Nažalost, naišli smo na negativan odgovor, da nisu u mogućnosti da nam pomognu. Savjetovali su nas da za sada ostanemo tu gdje jesmo, da se pridržavamo svih mjera predostrožnosti", kaže Lejla.
Cijeli tekst možete pročitati ovdje
Vidović: Neophodna izmjena Zakona o Centralnoj banci BiH
Ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović tvrdi da je neophodna izmjena Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, kako bi se lakše prevazišla kriza izazvana virusom korona, javlja FENA.
Nakon sjednice Štaba RS za vanredne situacije, ona je na konferenciji za novinare u Banjoj Luci navela da Centralna banka BiH ne reaguje, kako bi pomogla u novonastaloj situaciji, za razliku od drugih zemalja.
"Ovog momenta Centralna banka ima deviznih rezervi u vrijednosti 850 miliona maraka iznad štampanih konvertibilnih maraka. Svaka centralna banka treba da ima rezervi koliko je odštampala sredstava, a BiH ima 850 miliona više. I umjesto da Centralna banka BiH kupi obveznice od entiteta i ta sredstva upumpa u socijalni život to se ne dešava. Bilo bi normalno da bar 80 posto sredstava bude upumpano, a 20 posto nek ostane – ustvrdila je entitetska ministrica finansija.
Kritikovala je to što se ne prihvata smanjenje obavezne rezerve banaka.
"To nije štampanje para kako su to neki navodili. Mi smo tražili da se smanji obavezna rezerva sa 10 na pet posto da se sredstva daju bankama, privredi, budžetima, i to nije prihvaćeno. Moramo da se zadužujemo, a nemamo gdje da se zadužujemo. Promet na berzama u zapadnoj Evropi je smanjen. Imamo određene naznake od Svjetske banke i MMF-a da će određena sredstva biti dostupna ", rekla je Vidović.
Navela je da direktni porezi u RS rapidno opadaju, što se očekivalo, uslijed novonastale situacije.
"Prihodi za periodu januar-mart manji su za 40 miliona KM", rekla je Vidović i dodala da je prioritet da budžet nastavi da izmiruje svoje obaveze, ali i da se pomogne privredi, kako ne bi došlo do 'gašenja“'preduzeća.
Najavila je da će Vlada RS-a izmiriti martovske poreze i doprinose za privredne subjekte koji ne rade uslijed krize izazvane korona virusom, te da će u aprilu za njih morati biti obezbijeđene i plate.
"U aprilu se mogu očekivati i problemi u privredi, posebno u industriji. Određen broj fabrika koje rade za izvoz neće moći da izvoze i doći će u probleme. Očekujem da određen broj preduzeća koja uvoze sirovinu također bude u problemu", upozorila je Vidović.
Dodala je da će Vlada RS-a sve to sagledati i pobrinuti se da obezbijedi sredstva kako bi pomogla.