Dostupni linkovi

Izgradnja Koridora upitna zbog južne trase?


Počitelj

Planirana izgradnja velikog mosta preko Neretve na trasi buduće autoceste od Mostara do južne granice BiH, samo 500 metara ispod Počitelja, zaprepastila je stanovnike ovog istorijskog grada. Drugi je primjer Blagaj, južno od Mostara, gdje je nevladin sektor organizovao potpisivanje peticije protiv izgradnje trase koridora 5C, koja bi trebala prolaziti područjem tog mjesta. Sve to komplikuje izgradnju novog autoputa, ali i postavlja pitanje: kako svima ugoditi?

Dio trase koridora Vc koji prolazi kroz Blagaj počiva na totalno apsurdnoj logici. Osim što neposredno egzistencijalno ugrožava živote ljudi u samom Blagaju, ovako zamišljena trasa mostarska prigradska naselja pretvorila bi u beton, kaže za naš radio Nihad Jašarević, predsjednik Koordinacionog odbora 11 nevladinih organizacija iz Blagaja, koji su već prikupili preko 3.000 potpisa ogorčenih mještana južnog dijela Mostara, a koji će biti upućeni na adresu resornog ministarstva. Jašarević dodaje da javna rasprava o ovom dijelu trase nikada nije zvanično provedena:

„Ovaj projekat, kako su ga zamislili, ne bi ga, jednostavno, ni najveći zločinac nacrtao. Petlja bi bila tamo, na Japi-komercu, znači, tamo gdje je plantaža od 80.000 sadnica, onda ide preko izvorišta pitke vode, pa presjeca Hepok, koji je država prodala i daje mu podsticaj da ga digne na noge. Nažalost, ovim projektom ga naša država uništava.“

Prije nekoliko mjeseci, peticijom protiv izgradnje trase koridora Vc kroz njihovo naselje, oglasili su se i mještani historijskog grada Počitelja, posebno ogorčeni zbog izgradnje mosta preko Neretve, koji je predviđen koridorom. Slično su reagirali i u Komisiji za nacionalne spomenike BiH, u kojoj smatraju da je neophodno je revidirati cijeli projekat južne trase. Amra Hadžimuhamedović, predsjedavajuća Komisije, poseban naglasak stavlja na Blagaj i Počitelj:

„Vidjeli smo da koridor Vc zapravo velikim dijelom prekriva neke proglašene nacionalne spomenike u Bivoljem brdu, kao što su nekropole sa stećcima, neka arheološka nalazišta i potencijalna arheološka nalazišta.“


Blagajci i mještani Počitelja, kako sami kažu, ne protive se izgradnji autoputa. Naprotiv - vide ga kao razvojni izazov, ako bi trasa bila pomjerena tri kilometra od Blagaja, gdje su pusti planinski predjeli podveleškog platoa. Ugledni stručnjak i član Pomorskog društva BiH dr. Ibrahim Bušatlija smatra kako je cijela južna trasa pogrešno postavljena. Strateški interes BiH je da autoput završi u Neumu, a ne prema Crvenom Grmu i Bijačama u zapadnoj Hercegovini, zbog čega se i namjerava graditi most u Počitelju, ali i koridor kroz Blagaj:

„Državni interes je doprijeti do našeg mora, napraviti tamo luku, dovesti infrastrukturu. Nije to samo autoput. To je i dalekovod, i naftovod, plinovod, željeznica. To je čak vodovod. Svašta je to, konačno. A zaobilaziti tamo neka sela, kao što su Crveni Grm, kao što je Bijača, to nije državni interes.“

Dok u državnom Ministarstvu prometa i komunikacija upozoravaju kako bi BiH mogla ostati bez 480 milijuna eura kreditnog aranžmana koji su spremne osigurati dvije evropske bankarske kuće, doznajemo kako su predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj prije nekoliko dana u Londonu već predstavljeni nalazi eksperata i mišljenje lokalnih zajednica. To nam je potvrdio Zvezdan Kalmar iz nevladine organizacije CEKOR i savjetnik za transportne projekte pri ovoj međunarodnoj ekipi:

„Najvažnije je da su čak i zvaničnici EBRD-a bili iznenađeni koliko se tu nalazi problema, na toj ruti, jer oni su mislili da su javne konsultacije bile provedene već pre dve godine. Bili su vrlo iznenađeni kada su čuli da postoji velika opozicija. Takođe smo im predstavili i zahtev lokalne zajednice da se sretnu i sa predstavnicima Evropske komisije i sa visokim delegatom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.“

Pavo Boban, saobraćajni ekspert i pomoćnik u federalnom Ministarstvu saobraćaja, za naš radio priznaje kako manjkavosti u projektu južne trase ima, ali i da je krajnje vrijeme da se izađe u javnost i kaže da li se ostaje kod postojećeg rješenja, ili će biti izmjena, kako bi se projekat koridora, ali i ostali projekti na čekanju odblokirali:

„Pitanje je i drugih razvojnih projekata. Mi sada istražujemo trasu za položaj jadransko-livanjske autoceste. Mi ulažemo u cestu Mostar – Stolac – Neum. To su projekti koji direktno ili indirektno moraju biti uvezani sa ovom trasom autoputa koridora Vc.“

Izrada novog idejnog rješenja i studije izvedivosti cijeli bi proces odgodila za najmanje dvije godine, kažu nam u resornom državanom ministarstvu za saobraćaj i komunikacije.

Dodatna pojašnjenja od ministra Bože Ljubića koji, iako u ostavci, jedini može dati odgovore, nismo mogli dobiti jer se službeno nalazi na putu u Islandu. Ipak nam je potvrđeno kako se u federalnom Ministarstvu prostornog uređenja radi na prostornom planu koji bi trebao utvrditi odnos i uticaj koridora Vc prema okolnom prostoru.

Pisanja nekih bh. medija kako su projektanti zagrebačke firme IGH-Zagreb dobili zvaničan nalog za povlačenje trase autoputa preko Podveležja, u ovoj firmi u srijedu su i zvanično demantirali.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG