Konferencija u Zagrebu: Desetljeće za Rome nije dovoljno

Hrvatska je preuzela jednogodišnje predsjedanje europskim projektom Desetljeće uključenja Roma 2005 – 2015. Na međunarodnoj konferenciji održanoj tom prigodom u Zagrebu prikupili smo iskustva i ocjene o tijeku projekta, rezultatima i zamjerkama.

„Problemi Roma su toliki da se ne mogu riješiti u jednom – ma koliko široko i ma koliko dobronamjerno koncipiranom - projektu kao što je to Desetljeće uključenja Roma, projektu koji uključuje romske organizacije, države sa romskom populoacijom i međunarodne institucije,“ tvrdi Nadir Redžepi iz budimpeštanskog Instituta otvoreno društvo.

„Osim toga", - pojasnio je on u izjavi za RSE – „mnogi su u Desetljeću gledali dodatnu mogućnost financiranja projekata za Rome, pogotovo što je ovaj projekt uključena i Svjetska banka.“

„;Međutim, do sada skoro nijedna zemlja nije uzela kredit za provođenje tih romskih akcionih planova, a sa druge strane apsorpcija europskih fondova je također na niskoj razini. Vlade nisu imale dovoljno motivacije, a moguće ni dovoljno kapaciteta da preusmjere europske fondove prema romskim projektima“, ističe Redžepi.

Redžepi ne očekuje da će romska problematika biti ozbiljnije prisutna kada u Srbiji započne pregovarački proces o članstvu u Europskoj uniji, što vrlo zorno pokazuje primjer Rumunjske i Bugarske, koje su ušle i u članstvo Europske unije, a da uopće nisu zadovoljavale temeljne kriterije zaštite manjina.

Pomaka ima, ali je spor

Predsjednik Udruženja Roma Eurorom iz Tuzle Nedžad Jusić ocijenio je za RSE da se u Bosni i Hercegovini, koja sudjeluje u projektu Dekade uključenja Roma od 2008. godine, nije mnogo napravilo jer se donosilo politike na najvišim razinama, dok se – kako kaže – do lokalne zajednice, odnosno do mahale gdje su konkretni problemi nije - niti stiglo! I on je od onih koji misle da dekadu treba produljiti do 2025. godine, ali sa drugačijom pristupom.

„Ukoliko se politika donese na nacionalnom nivou, ona u nekim sredinama nije primjenjiva. Zbog toga smatram ja je izuzetno važno da svaka zajednica – u ovom slučaju opština - ima svoj akcioni plan za rješavanje problema Roma, i na taj način ćemo sigurno poboljšati stanje Roma u svim zajednicama, a samim time će i Desetljeće imati veći efekat“, kaže Jusić.

Aleksandra Mihajlović Novikova iz Kancelarije za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije, i sama pripadnica romske manjine, ocijenila je za RSE da Desetljeće uključenja Roma u Srbiji ima svoje rezultate – od obrazovanja do zapošljavanja.

„U suštini, ljudska i manjinska prava su sada na jednom – moglo bi se reći – ne zavidnom nivou, ali na nivou da su se pomerila od nekog početka. Primećeni smo, više nismo nacija o kojoj se ne vodi računa“, navela je ona.

Pet posto građana Međimurske županije na granici Hrvatske s Mađarskom su Romi. Magistar Goran Lapat s čakovečkog odsjeka zagrebačkog Učiteljskog fakulteta 18 je godina proveo kao učitelj u Kuršancu s miješanom hrvatskom i romskom populacijom.

„Pomaka ima, a istina je da je spor. Mi moramo raditi uz pomoć romskih pomagača, međutim roditelji su nam tu strašno bitni, a oni su najčešće neobrazovani! Dakle, mi sada imamo prve generacije koje poučavamo i želimo da krenu našim stopama, a zamislite koja je razlika između generacija“, rekao je Lapat.