Administrativna sporost, nepostojanje odgovarajućih konsultantskih mehanizama, nepripremljenost za projekte, ali i komplikovana procedura Evropske unije tek su neke od kočnica zbog kojih BiH ne koristi u punom kapacitetu pretpristupne fondove EU.
Iako 66 posto iskorištenih sredstava - što je u prevodu oko 130 miliona eura - nije beznačajna stavka, zbog nepostojanja političke saglasnosti, iznad BiH stoji veliki upitnik o njihovom daljem transferu. Naime, EU traži da zemlja sama upravlja fondovima, ali sa jednog mjesta, što je u ovom trenutku za bh. političke strukture nezamislivo.
Boris Jarošević, otpravnik poslova Delegacije EU u BiH, kaže kako su jedna od kočnica i duge procedure, recimo potpisivanja određenih dokumenata, koje u BiH traju i po šest mjeseci.
„U procesu donošenja odluka, umjesto pet ili šest mjeseci, možemo to smanjiti na dva mjeseca. Treba usvojiti zakon kako bi se pojednostavile procedure. Glavna teškoća je decentralizacija upravljanja fondovima. Mi bismo voljeli, a to je i obaveza za zemlju kandidata, da sama upravlja fondovima. U Bosni i Hercegovini je teško doći do sporazuma zbog ustavne strukture BiH, teško je naći dogovor između države i entiteta o tome na koji način bi ubuduće BiH upravljala fondovima. Nužno je uspostaviti strukturu, revizijsko tijelo, a to kasni zbog nedostatka političkog dogovora. Radimo na tome da kratkoročno procedure budu što direktnije, ali je na duge staze decentralizacija ono što želimo kada je riječ o upravljanju IPA fondovima“, navodi Jarošević.
Sporost i nerad već su koštali zemlju pet miliona eura pomoći namijenjene za popis stanovništva jer nije usvojen zakon, a bez daljeg dogovora i ostala sredstva bi dugoročno mogla biti izgubljena.
No, ni Evropska unija ne funkcioniše perfektno u smislu ispunjavanja svojih obaveza prema aplikantima, ukazuje Šaćir Šošević, direktor Regionalnog centra za strateška planiranja i investicije Geoprojekt, koji na iskustvu programa prekogranične saradnje kaže:
„Postave vam tri dana, dva dana, sedam dana, ako nešto ne uradite, kompletan projekat ide ustranu. Međutim, oni – primjera radi – su obećali da će drugi poziv objaviti u septembru, pa u oktobru, pa u decembru, pa u januaru, i još uvijek nema drugog poziva. Nažalost, imaju različite kriterije kad su u pitanju zahtjevi prema nama, aplikantima, a imaju apsolutno druge kriterije kada je u pitanju izvršavanje njihovih obaveza.“
Sredstva koja su trenutno dostupna Bosni i Hercegovini namijenjena su jačanju institucija, te prekograničnoj saradnji. Ako njihovo povlačenje ide teško, apsorpcija sredstava biće još manja kada BiH bude dostupno svih pet komponenti iz IPA programa pomoći, koji će zahtijevati i sufinansiranje.
Više projekata iz kulture, prava i komunikacije
S pripremama se mora krenuti odmah, kaže direktor Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu, Ivan Jurilj.
„Uspješna apsorpcija nam ovisi od toga kako su učinkovite institucije od vrha do dna, da li smo isplanirali određene stvari dugoročno, da li smo ih smjestili u određene programe, da li smo osigurali sredstva za sufinanciranje tih projekata, jer – svi projekti iz Evropske unije koji nam dolaze iz tih fondova traže određeno sufinanciranje, i tek onda se lokalne razine vlasti mogu ugrađivati u te višehijerarhijske planove i imati osigurana sredstva za sufinanciranje da bismo mogli reći o uspješnoj apsorpciji sredstava u budućnosti. Na lokalnoj razini dosta je toga napravljeno po tom pitanju, ali nam cijeli taj mehanizam nije uspostavljen, dok u susjednim zemljama, recimo u Hrvatskoj, država se, u biti, priprema – uspostavljaju se fondovi, uspostavljaju se mehanizmi, strateški dokumenti itd.“ rekao je Jurilj.
Programi koji su u Hrvatsku već stigli, izuzetno su značajni jer, za razliku od prve dvije komponente koje su dostupne Bosni i Hercegovini, pružaju podršku i kompanijama. Odličan pogled u budućnost za BiH pruža tvornica topljenog sira Zdenka. Do prije godinu dana fabrika je imala mašine stare i po 40 godina.
Uz vlastita sredstva, pomognuta onima iz pretpristupnih fondova, Đuro Mišanović, član uprave Zdenke, danas ima čine da se pohvali.
„U zadnjih godinu dana nabavljeni su novi strojevi kojima smo uhvatili priključak s Evropskom unijom. Znači, sada imamo najmodernije strojeve za pakiranje, tako da se može reći da sada svake sekunde izbacimo po jednu kutijicu topljenog sira“, navodi on.
Hrvatska, koja kao zemlja kandidat ima dostupne sve programe pomoći, pored hijerarhije, ima uspostavljene i konsultantske kuće koje pomažu kompanijama da prikupe odgovarajuće dokumente, urade projekte, usklade svoje ciljeve sa onima koje podržava EU.
A to je još jedna komponenta o kojoj se u BiH još ni ne razmišlja. Ako bi BiH maksimalno, ili bar približno tome, iskoristila novac koji će joj biti dostupan, to bi značilo izuzetan ekonomski napredak, otvaranje radnih mjesta, veću konkurentnost na tržištu EU, navodi Šošević. Ipak, to je još daleko.
„Najznačajniji faktor za finansijsku podršku razvoja privrede i razvojnih projekata su upravo sredstva pretpristupnih fondova, iako, nažalost, za sada se može konstatovati da se manje preferiraju razvojni projekti, a više neki projekti iz kulture, prava, komunikacije ljudi“, izjavio je Šošević.
Jedan od problema je i to što BiH nema unaprijed pripremljene projekte, te se oni rade onda kad se raspiše poziv, što znači i manje vremena, manje preciznosti i manje šanse za prolazak.
Evropska unija je - dijelom i zbog toga - napravila trogodišnji plan kako bi zajedno sa Bosnom i Hercegovinom unaprijed znala koji projekti dolaze, te bi se, za razliku od dosadašnje prakse, projekti pripremali mnogo ranije, a iskorištenost fondova povećala.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Iako 66 posto iskorištenih sredstava - što je u prevodu oko 130 miliona eura - nije beznačajna stavka, zbog nepostojanja političke saglasnosti, iznad BiH stoji veliki upitnik o njihovom daljem transferu. Naime, EU traži da zemlja sama upravlja fondovima, ali sa jednog mjesta, što je u ovom trenutku za bh. političke strukture nezamislivo.
Boris Jarošević, otpravnik poslova Delegacije EU u BiH, kaže kako su jedna od kočnica i duge procedure, recimo potpisivanja određenih dokumenata, koje u BiH traju i po šest mjeseci.
Jarošević: U procesu donošenja odluka, umjesto pet ili šest mjeseci, možemo to smanjiti na dva mjeseca. Treba usvojiti zakon kako bi se pojednostavile procedure. Glavna teškoća je decentralizacija upravljanja fondovima.
„U procesu donošenja odluka, umjesto pet ili šest mjeseci, možemo to smanjiti na dva mjeseca. Treba usvojiti zakon kako bi se pojednostavile procedure. Glavna teškoća je decentralizacija upravljanja fondovima. Mi bismo voljeli, a to je i obaveza za zemlju kandidata, da sama upravlja fondovima. U Bosni i Hercegovini je teško doći do sporazuma zbog ustavne strukture BiH, teško je naći dogovor između države i entiteta o tome na koji način bi ubuduće BiH upravljala fondovima. Nužno je uspostaviti strukturu, revizijsko tijelo, a to kasni zbog nedostatka političkog dogovora. Radimo na tome da kratkoročno procedure budu što direktnije, ali je na duge staze decentralizacija ono što želimo kada je riječ o upravljanju IPA fondovima“, navodi Jarošević.
Sporost i nerad već su koštali zemlju pet miliona eura pomoći namijenjene za popis stanovništva jer nije usvojen zakon, a bez daljeg dogovora i ostala sredstva bi dugoročno mogla biti izgubljena.
No, ni Evropska unija ne funkcioniše perfektno u smislu ispunjavanja svojih obaveza prema aplikantima, ukazuje Šaćir Šošević, direktor Regionalnog centra za strateška planiranja i investicije Geoprojekt, koji na iskustvu programa prekogranične saradnje kaže:
„Postave vam tri dana, dva dana, sedam dana, ako nešto ne uradite, kompletan projekat ide ustranu. Međutim, oni – primjera radi – su obećali da će drugi poziv objaviti u septembru, pa u oktobru, pa u decembru, pa u januaru, i još uvijek nema drugog poziva. Nažalost, imaju različite kriterije kad su u pitanju zahtjevi prema nama, aplikantima, a imaju apsolutno druge kriterije kada je u pitanju izvršavanje njihovih obaveza.“
Sredstva koja su trenutno dostupna Bosni i Hercegovini namijenjena su jačanju institucija, te prekograničnoj saradnji. Ako njihovo povlačenje ide teško, apsorpcija sredstava biće još manja kada BiH bude dostupno svih pet komponenti iz IPA programa pomoći, koji će zahtijevati i sufinansiranje.
Više projekata iz kulture, prava i komunikacije
S pripremama se mora krenuti odmah, kaže direktor Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu, Ivan Jurilj.
„Uspješna apsorpcija nam ovisi od toga kako su učinkovite institucije od vrha do dna, da li smo isplanirali određene stvari dugoročno, da li smo ih smjestili u određene programe, da li smo osigurali sredstva za sufinanciranje tih projekata, jer – svi projekti iz Evropske unije koji nam dolaze iz tih fondova traže određeno sufinanciranje, i tek onda se lokalne razine vlasti mogu ugrađivati u te višehijerarhijske planove i imati osigurana sredstva za sufinanciranje da bismo mogli reći o uspješnoj apsorpciji sredstava u budućnosti. Na lokalnoj razini dosta je toga napravljeno po tom pitanju, ali nam cijeli taj mehanizam nije uspostavljen, dok u susjednim zemljama, recimo u Hrvatskoj, država se, u biti, priprema – uspostavljaju se fondovi, uspostavljaju se mehanizmi, strateški dokumenti itd.“ rekao je Jurilj.
Programi koji su u Hrvatsku već stigli, izuzetno su značajni jer, za razliku od prve dvije komponente koje su dostupne Bosni i Hercegovini, pružaju podršku i kompanijama. Odličan pogled u budućnost za BiH pruža tvornica topljenog sira Zdenka. Do prije godinu dana fabrika je imala mašine stare i po 40 godina.
Uz vlastita sredstva, pomognuta onima iz pretpristupnih fondova, Đuro Mišanović, član uprave Zdenke, danas ima čine da se pohvali.
„U zadnjih godinu dana nabavljeni su novi strojevi kojima smo uhvatili priključak s Evropskom unijom. Znači, sada imamo najmodernije strojeve za pakiranje, tako da se može reći da sada svake sekunde izbacimo po jednu kutijicu topljenog sira“, navodi on.
Šošević: Najznačajniji faktor za finansijsku podršku razvoja privrede i razvojnih projekata su upravo sredstva pretpristupnih fondova.
A to je još jedna komponenta o kojoj se u BiH još ni ne razmišlja. Ako bi BiH maksimalno, ili bar približno tome, iskoristila novac koji će joj biti dostupan, to bi značilo izuzetan ekonomski napredak, otvaranje radnih mjesta, veću konkurentnost na tržištu EU, navodi Šošević. Ipak, to je još daleko.
„Najznačajniji faktor za finansijsku podršku razvoja privrede i razvojnih projekata su upravo sredstva pretpristupnih fondova, iako, nažalost, za sada se može konstatovati da se manje preferiraju razvojni projekti, a više neki projekti iz kulture, prava, komunikacije ljudi“, izjavio je Šošević.
Jedan od problema je i to što BiH nema unaprijed pripremljene projekte, te se oni rade onda kad se raspiše poziv, što znači i manje vremena, manje preciznosti i manje šanse za prolazak.
Evropska unija je - dijelom i zbog toga - napravila trogodišnji plan kako bi zajedno sa Bosnom i Hercegovinom unaprijed znala koji projekti dolaze, te bi se, za razliku od dosadašnje prakse, projekti pripremali mnogo ranije, a iskorištenost fondova povećala.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
