"Kockarska zabluda" pogađa sve ljude – od sportaša do kreditnih službenika – i stvara varljive predrasude koje navode na predviđanje obrazaca koji ne postoje. Zašto?
"Kockarska zabluda" je netačno uvjerenje da će prošli događaj utjecati na ishod budućeg događaja, a to je nešto na što mnogi ljudi padaju.
Monte Carlo zabluda?
Kockarska zabluda naziva se još i "Monte Carlo zabluda". Način razmišljanja da će se određeni slučajni događaj manje ili vjerovatnije dogoditi na temelju ishoda prethodnog događaja ili niza događaja jednostavno nije tačan, budući da prošli događaji ne mijenjaju vjerovatnost da će se određeni događaji dogoditi u budućnosti, piše Investopedia.
Ovaj "fenomen" prvi put je uočen u kasinu u Monte Carlu 1913. godine.
Zabluda može pogoditi bilo kojeg čovjeka – od sportaša do kreditnih službenika.
Investitori naprimjer često počine zabludu kockara kada vjeruju da će dionica izgubiti ili dobiti vrijednost nakon niza trgovačkih sesija s potpuno suprotnim kretanjem.
Razumijevanje kockarske zablude
Ako je niz događaja nasumičan i neovisan jedan od drugog, tada po definiciji ishod jednog ili više događaja ne može utjecati niti predvidjeti ishod sljedećeg događaja.
Zabluda kockara sastoji se od pogrešne procjene je li niz događaja doista nasumičan i neovisan, te pogrešnog zaključka da će ishod sljedećeg događaja biti suprotan ishodima prethodne serije događaja.
Na primjer, niz od deset bacanja novčića koji su svi sletjeli s "glavama" prema gore. Osoba može predvidjeti da je veća vjerovatnost da će sljedeće bacanje novčića sletjeti s "repom" prema gore. Međutim, ako osoba zna da se radi o novčiću sa šansom 50/50 da padne na obje strane i da bacanja novčića nisu sustavno povezana jedni s drugima nekim mehanizmom, onda čini kockarovu zabludu.
Vjerovatnost da će se novčić okrenuti na glavu uvijek je 50 posto. Svako bacanje novčića je neovisni događaj, što znači da bilo koje prethodno bacanje nema utjecaja na buduća bacanja.
"Ako je 'kockar' prije nego što je bačen novčić dobio priliku da se kladi da bi 11 bacanja novčića rezultiralo 11 glava, mudar bi izbor bio da ga odbijete jer je vjerovatnost da će 11 bacanja novčića rezultirati 11 glava vrlo niska“, piše Investopedia.
Međutim, ako se ponudi ista opklada s deset okreta koji su već proizveli deset glava, kockar bi imao 50 posto šanse za pobjedu jer je vjerovatnost da će sljedeći okrenuti glavu još uvijek 50 posto. Zabluda dolazi u vjerovanju da je s deset glava koje se već dogodilo, 11. glava sada manje vjerojatna.
Primjeri kockarske zablude
Najpoznatiji primjer kockarske zablude dogodio se u kasinu Monte Carlo u Las Vegasu 1913. godine. Kuglica na ruletu pala je na crno nekoliko puta zaredom. To je navelo ljude da vjeruju da će uskoro pasti na crveno i počeli su gurati svoje žetone, kladeći se da će kuglica pasti u crveno polje pri sljedećem okretu ruleta. Kuglica je nakon 27 okreta pala na crveno polje. Računi govore da su do tada izgubljeni milioni dolara.
Kockarska zabluda ili Monte Carlo zabluda predstavlja netačno razumijevanje vjerovatnosti i jednako se može primijeniti na ulaganje.
Neki investitori likvidiraju poziciju nakon što je porasla nakon dugog niza trgovanja. To čine jer pogrešno vjeruju da je zbog niza uzastopnih dobitaka sada mnogo vjerovatnije da će pasti.
Zabluda kockara i veza s pandemijom?
Jonathan Birch, autor Londonske škole za ekonomiju i političke nauke, piše da je kockarska zabluda "gotovo neodoljiva kada razmišljamo o pandemijama".
"Mislimo da činjenica da je nova bolest izašla iz svijeta prirode tako nedavno i izazvala tako strašnu katastrofu, znači da imamo malo sreće. Sigurno moramo imati dugu odgodu prije sljedećeg. Sigurno ćemo imati vremena za pripremu", piše Birch.
Znanstvenici su dugo bili zabrinuti zbog rizika od pandemije gripe.
U Ujedinjenom Kraljevstvu postoje dokumenti koji detaljno opisuju "strategiju pandemijske gripe".
Grupe naučnika su dosad bile posvećene pripremanju zemlje za pandemijsku gripu, piše autor.
"Gotovo je neodoljivo pomisliti da činjenica da živimo u pandemiji korona virusa znači da se rizik smanjio, barem na neko vrijeme. Sigurno ćemo dobiti odgodu.
Pandemiju gripe sigurno nećemo vidjeti ni ove ni sljedeće godine. Zapravo, na vjerovatnost pandemije gripe u bliskoj budućnosti praktički ne utječe činjenica da trenutno imamo pandemiju uzrokovanu drugim respiratornim virusom, korona virusom – osim ako iskustvo pandemije korona virusa ne dovede do koraka promjene načina na koji upravljamo rizikom od budućih pandemija", objašnjava Birch.
Na šta sve može utjecati?
Kao što ime govori, kockarska zabluda najviše je zanimala istraživače koji proučavaju igre na sreću, piše Worklife.
Promatračke studije – korištenjem sigurnosnih snimaka kasina – potvrdile su da i danas utječe na kockare, kao i 1913. godine.
Iznenađujuće, obrazovanje i inteligencija nas ne štite od pristranosti, piše Worklife.
Doista, jedna studija kineskih i američkih istraživača otkrila je da su ljudi s višim kvocijentom inteligencije zapravo podložniji kockarskim zabludama od ljudi koji postižu slabije rezultate na standardiziranim testovima.
Moguće je da inteligentniji ljudi previše razmišljaju o obrascima i vjeruju da su dovoljno pametni da predvide što slijedi.
Bez obzira na razlog ovih lažnih intuicija, kasnija istraživanja su otkrila da kockarska zabluda može imati ozbiljne posljedice daleko izvan kockarnice.
Matthias Pelster sa Sveučilišta Paderborn u Njemačkoj pokazao je da će investitori svoje odluke temeljiti na uvjerenju da će se cijene uskoro "izjednačiti".
Dakle, kao i talijanski igrači lutrije, trguju protiv niza.
"Ulagači bi u prosjeku trebali trgovati jednako 'u skladu' s nizom i protiv njega", kaže on. “Ipak, to nije ono što možemo vidjeti u podacima.”
Kockarska zabluda poseban je problem u samim profesijama koje zahtijevaju ravnomjernu, nepristranu prosudbu.
Jedan tim istraživača nedavno je analizirao odluke američkih sudaca o tome hoće li ili ne dati azil izbjeglicama. Logično govoreći, redoslijed slučajeva ne bi trebao biti važan. No, u skladu s kockarskom zabludom, tim je otkrio da su suci imali do 5,5 posto manje vjerovatnosti da će odobriti predmet ako su odobrili prethodna dva slučaja – što je ozbiljan pad u odnosu na prosječnu stopu prihvaćanja od 29 posto.
Svjesno ili ne, činilo se da su smatrali da su šanse da imaju istu presudu tri puta zaredom premale, pa su bili skloniji prekinuti niz.
Istraživači su zatim analizirali osoblje banke razmatrajući zahtjeve za kredit.
Ponovno je redoslijed zahtjeva napravio razliku: kreditni službenici su imali do osam posto veću vjerovatnost da će odbiti zahtjev nakon što su već prihvatili dva ili više zaredom – i obrnuto.
Kao posljednji test, tim je analizirao odluke sudaca u utakmicama Major League Baseballa i primijećeni su slični obrasci ponašanja.
Nogometaši bi mogli obratiti posebnu pozornost na kockarovu zabludu. U izvođenju jedanaesteraca potrebno je između 0,2 i 0,3 sekunde da lopta pogodi gol.
"Golman mora odlučiti hoće li skočiti na jednu od strana ili će ostati na sredini gola manje-više u isto vrijeme kada igrač bira kako će šutirati", objašnjava Simcha Avugos sa Sveučilišta Ben-Gurion u Izraelu. To znači da je odluka o tome gdje skočiti u biti kocka.
Povremeni nizovi mogu se pojaviti i događaju se u bilo kojem slijedu - i svi ljudi bi bili racionalniji kada bi prihvatili da je intuicija o slučaju često potpuno neispravna, zaključuje Worklife.
