Lela Šćepanović
Dobro je poznato da su u Nikšiću duhovni korijeni bili veoma jaki još u bivšoj Jugoslaviji.
Nikšić je projektovan da bude, pored industrijskog, i duhovni centar ne samo Crne Gore nego i regiona, podsjeća sociolog Ivan Radojičić i naglašava da i pored svega što se dešavalo u vremenu tranzicije čitanje i knjiga u gradu pod Trebjesom nijesu ugroženi.
"Tako da pored svih posrtanja, u prvom redu moralnih, ta tranzicija ili promjena društvenog sistema ima i neke pozitivne stvari, tako da se reflektuje ta kulturna zaostavština u Nikšiću. Siguran sam da u Nikšiću knjiga nije u krizi i da se u Nikšiću dosta čita. Dobro je to poznato svima da su u Nikšiću bile prve biblioteke i pozorišta i druge kulturne institucije, tako da knjiga zauzima dobro mjesto u svemu tome. Imam dosta prijatelja i poznanika kojima, da tako kažem, u opisu profesije nije da budu tako široko obrazovani ali me često iznenade nekim dobrim knjigama i sugestijama da pročitam neku knjigu koju su oni pročitali," kaže Radojičić.
Nešto drugačiji stav iznosi bibliotekar Gradske biblioteke Alit Asović koji smatra da se knjige danas čitanju manje nego ranije i da je to posljedica odnosa u društvu, koji su poremećeni.
"Ta tradicija se izgubila kao mnogo štošta što je krasilo Nikšić u ranijem periodu. Mi danas možemo da žalimo za nekim prošlim vremenima gdje je ipak jedan kulturološki nivo življenja bio u Nikšiću na mnogo većem nivou nego što je danas. Stvara se potrošački mentalitet koji ruši nekakve moralne postulate na kojima je počivalo ovo društvo," smatra Asović.
Internet ugrozio knjigu
Moderna tehnologija, internet i televizija, kaže Asović negativno utiču na kreativnost ljudi.
"Vrlo destruktivno jer ljudi postaju puki posmatrači i koriste nekakve prečice da bi došli do nekakvog obrazovanja," ocjenjuje on.
Mladi ljudi se, ipak vraćaju u biblioteku, ističe Asović.
"Optimistički gledam na budućnost iz prostog razloga što postoji jedna grupa mladih ljudi koja, recimo, gradi svoj identitet čitajući klasiku. Onda se kasnije nadograđuju. Mislim da čovjek, da bi bio intelektualac, mora da prođe tu fazu čitanja," smatra Asović.
Ako se ima u vidu činjenica da knjiga danas nije jeftina u odnosu na materijalni status stanovništva, u knjižarama su zadovoljni koliko ljudi kupuju knjige.
"Iznenađujuće je koliko ima mladih ljudi koji čitaju izuzetno ozbiljnu literaturu i ja sam nekada zapanjena i oduševljena. Ono što se reklamira u medijima to je i najtraženije, i trileri i klasika, koja se još uvijek dobro kotira, popularna psihologija, beletristika."
RSE: Koji su to najnoviji naslovi koji se traže?
"To je"Anđeo čuvar" Paola Koelja, onda"Glasovi o vjetru" Gordane Olujić, kao i stariji naslovi "Sjenka vjetra"od Safona, "Lovac na zmajeve" od Hoseinija. Primjećujem i da je veliki broj mladih bračnih parova koji odmah, iz najranijeg perioda krenu da čitaju svojoj djeci bajke priče, pjesme. To je mnogo lijepo i uliva optimizam."
I na uličnom štandu gdje Nikšićani mogu kupiti polovne ali i dobro očuvane knjige, zadovoljni su prodajom.
"Tu ima mlađih koji uzimaju ova uputstva za SMS poruke, dosta prolazi i ljekovito bilje."Moć podsvijesti" takođe dobro prolazi i dječje, koje možda i najbolje prolaze."
Iako nema relevantnih istraživanja koliko ljudi čitaju, sociolog Radojičić smatra:
"Neki globalni podaci pokazuju da se otprilike dva posto populacije bavi knjigom. Međutim, internet zauzima svoje mjesto i siguran sam da je u određenom obliku ugrozio knjigu na globalnom planu. No, Nikšić je i na širem polju poznat kao grad kontradiktornosti, tako da sam siguran da u našem gradu knjiga ima dobro mjesto. Ni mi, međutim, ne mođemo pobjeći od interneta i globalnih trendova, ali u Nikšiću se dovoljno čita i to je sigurno."
Dobro je poznato da su u Nikšiću duhovni korijeni bili veoma jaki još u bivšoj Jugoslaviji.
Nikšić je projektovan da bude, pored industrijskog, i duhovni centar ne samo Crne Gore nego i regiona, podsjeća sociolog Ivan Radojičić i naglašava da i pored svega što se dešavalo u vremenu tranzicije čitanje i knjiga u gradu pod Trebjesom nijesu ugroženi.
"Tako da pored svih posrtanja, u prvom redu moralnih, ta tranzicija ili promjena društvenog sistema ima i neke pozitivne stvari, tako da se reflektuje ta kulturna zaostavština u Nikšiću. Siguran sam da u Nikšiću knjiga nije u krizi i da se u Nikšiću dosta čita. Dobro je to poznato svima da su u Nikšiću bile prve biblioteke i pozorišta i druge kulturne institucije, tako da knjiga zauzima dobro mjesto u svemu tome. Imam dosta prijatelja i poznanika kojima, da tako kažem, u opisu profesije nije da budu tako široko obrazovani ali me često iznenade nekim dobrim knjigama i sugestijama da pročitam neku knjigu koju su oni pročitali," kaže Radojičić.
Nešto drugačiji stav iznosi bibliotekar Gradske biblioteke Alit Asović koji smatra da se knjige danas čitanju manje nego ranije i da je to posljedica odnosa u društvu, koji su poremećeni.
"Ta tradicija se izgubila kao mnogo štošta što je krasilo Nikšić u ranijem periodu. Mi danas možemo da žalimo za nekim prošlim vremenima gdje je ipak jedan kulturološki nivo življenja bio u Nikšiću na mnogo većem nivou nego što je danas. Stvara se potrošački mentalitet koji ruši nekakve moralne postulate na kojima je počivalo ovo društvo," smatra Asović.
Internet ugrozio knjigu
Moderna tehnologija, internet i televizija, kaže Asović negativno utiču na kreativnost ljudi.
"Vrlo destruktivno jer ljudi postaju puki posmatrači i koriste nekakve prečice da bi došli do nekakvog obrazovanja," ocjenjuje on.
Mladi ljudi se, ipak vraćaju u biblioteku, ističe Asović.
"Optimistički gledam na budućnost iz prostog razloga što postoji jedna grupa mladih ljudi koja, recimo, gradi svoj identitet čitajući klasiku. Onda se kasnije nadograđuju. Mislim da čovjek, da bi bio intelektualac, mora da prođe tu fazu čitanja," smatra Asović.
Ako se ima u vidu činjenica da knjiga danas nije jeftina u odnosu na materijalni status stanovništva, u knjižarama su zadovoljni koliko ljudi kupuju knjige.
"Iznenađujuće je koliko ima mladih ljudi koji čitaju izuzetno ozbiljnu literaturu i ja sam nekada zapanjena i oduševljena. Ono što se reklamira u medijima to je i najtraženije, i trileri i klasika, koja se još uvijek dobro kotira, popularna psihologija, beletristika."
Neki globalni podaci pokazuju da se otprilike dva posto populacije bavi knjigom. Međutim, internet zauzima svoje mjesto i siguran sam da je u određenom obliku ugrozio knjigu na globalnom planu.
RSE: Koji su to najnoviji naslovi koji se traže?
"To je"Anđeo čuvar" Paola Koelja, onda"Glasovi o vjetru" Gordane Olujić, kao i stariji naslovi "Sjenka vjetra"od Safona, "Lovac na zmajeve" od Hoseinija. Primjećujem i da je veliki broj mladih bračnih parova koji odmah, iz najranijeg perioda krenu da čitaju svojoj djeci bajke priče, pjesme. To je mnogo lijepo i uliva optimizam."
I na uličnom štandu gdje Nikšićani mogu kupiti polovne ali i dobro očuvane knjige, zadovoljni su prodajom.
"Tu ima mlađih koji uzimaju ova uputstva za SMS poruke, dosta prolazi i ljekovito bilje."Moć podsvijesti" takođe dobro prolazi i dječje, koje možda i najbolje prolaze."
Iako nema relevantnih istraživanja koliko ljudi čitaju, sociolog Radojičić smatra:
"Neki globalni podaci pokazuju da se otprilike dva posto populacije bavi knjigom. Međutim, internet zauzima svoje mjesto i siguran sam da je u određenom obliku ugrozio knjigu na globalnom planu. No, Nikšić je i na širem polju poznat kao grad kontradiktornosti, tako da sam siguran da u našem gradu knjiga ima dobro mjesto. Ni mi, međutim, ne mođemo pobjeći od interneta i globalnih trendova, ali u Nikšiću se dovoljno čita i to je sigurno."
