Američka državna sekretarka Hilari Klinton, koja se nalazi u dvodnevnoj posjeti Pakistanu, objavila je novi paket pomoći vrijedan više od 500 miliona dolara za nekoliko projekata i istakla da se Vašington nada da će i time pobjediti skepticizam u javnosti i dokazati se kao saveznik od vitalnog značaja.
Cilj posjete Klintonove i američke pomoći je umanjivanje antiameričkog raspoloženja u Pakistanu, kao i podsticaj da ta zemlja u većoj mjeri počne da sarađuje sa SAD u pokušaju da napravi preokret u ratu u susjednom Avganistanu. Klinton u Islamabadu ima serije razgovora sa civilnim i vojnim predstavnicima u okviru strateškog američko-pakistanskog dijaloga, jačanja odnosa i savezništva u borbi protiv Al-Kaide i talibana.
Saopštavajući američki plan o ulaganju više od 500 miliona dolara u razne projekte u Pakistanu, Klinton je naglasila da se "radi o dugoročnim ulaganjima u budućnost Pakistana".
"Jedan od naših ciljeva kada smo pokrenuli ovaj dijalog je bio da se produbi naše postojeće partnerstvo u ključnim oblastima, kao što su bezbjednost, a sada to proširujemo na nova područja, trenutno urgentno pitanje je voda", rekla je Klinton na press konferenciji u Islamabadu.
Produbljivanje pomoći američka državna sekretarka ovako je objasnila:
Hillary Clinton i pakistanski ministar spoljnih poslova Shah Mehmood Qureshi na zajedničkoj konferenciji za novinare, 19 jul 2010
"Znamo da postoji percepcija kod većine Pakistanaca da se Američka posvećenost njima počinje i završava se pitanjem bezbjednosti. Ali, u stvari, naše partnerstvo sa Pakistanom daleko prevazilazi bezbjednost. To je ekonomski, politički, obrazovni, kulturni, istorijski dijalog i ukorijenjene porodične veze. A to što pogrešna slika postoji tako dugo, govori nam da nijesmo uradili dobar posao na povezivanje našeg partnerstva sa konkretnim poboljšanjima uslova života za Pakistance. Sa ovim dijalogom, snažno pokušavamo promeniti tu lošu percepciju."
“Sjedinjene Američke Države ne žele samo dijalog među vladama, mi takođe želimo dijalog među narodima”, rekla je Klinton uoči druge runde strateškog dijaloga, zakazanu za utorak u Islamabadu. Ona će kasnije otputovati u Kabul, a njena posjeta je obilježena nedavno izrečenim sumnjama u ulogu SAD-a i Pakistana u ratu u Avganistanu, iznijetim u američkom Kongresu.
Posjeta Islamabadu je i pod sjenkom skepticizma u pakistanskoj javnosti prema američkim dugoročnim namjerama u toj zemlji, ali i u regionu, posebno u susjednom Avganistanu. To pokazuju ankete javnog mnijenja u Pakistanu.
Pomoć u vrijednosti od 500 miliona dolara je predviđena za više projekata, uključujući gradnju brana, električnih centrala, rekonstrukciju zdravstvenih objekata, ulaganja u poljoprivredu i drugo, zasnovana je na prošlogodišnjem zakonu usvojenom u SAD-u prema kome će se u petogodišnjem periodu utrostručiti pomoć za civilne projekte u Pakistanu, ukupne vrijednosti 7,5 milijardi dolara.
“To je transformaciona faza u našim bilateralnim odnosima”, ocijenio je u ponedjeljak u Islamabadu šef pakistanske diplomatije Saeh Mehmud Kureši.
Pakistan želi takođe da sa SAD-om unaprijedi trgovinsku razmjenu, kao i da postigne dostupnost tehnologije i energenata da bi i time, kako se objašnjava u Islamabadu, dodatno osnažio svoje resurse za antiteroristicku borbu.
Islamabad posebno želi da s Vašingtonom postigne sporazum u vezi korištenja nuklearne energije u civilne svrhe, kakav SAD imaju s Indijom, ali i da dobiju pomoć u vojnoj opremi.
Cilj posjete Klintonove i američke pomoći je umanjivanje antiameričkog raspoloženja u Pakistanu, kao i podsticaj da ta zemlja u većoj mjeri počne da sarađuje sa SAD u pokušaju da napravi preokret u ratu u susjednom Avganistanu. Klinton u Islamabadu ima serije razgovora sa civilnim i vojnim predstavnicima u okviru strateškog američko-pakistanskog dijaloga, jačanja odnosa i savezništva u borbi protiv Al-Kaide i talibana.
Saopštavajući američki plan o ulaganju više od 500 miliona dolara u razne projekte u Pakistanu, Klinton je naglasila da se "radi o dugoročnim ulaganjima u budućnost Pakistana".
"Jedan od naših ciljeva kada smo pokrenuli ovaj dijalog je bio da se produbi naše postojeće partnerstvo u ključnim oblastima, kao što su bezbjednost, a sada to proširujemo na nova područja, trenutno urgentno pitanje je voda", rekla je Klinton na press konferenciji u Islamabadu.
Produbljivanje pomoći američka državna sekretarka ovako je objasnila:
"Znamo da postoji percepcija kod većine Pakistanaca da se Američka posvećenost njima počinje i završava se pitanjem bezbjednosti. Ali, u stvari, naše partnerstvo sa Pakistanom daleko prevazilazi bezbjednost. To je ekonomski, politički, obrazovni, kulturni, istorijski dijalog i ukorijenjene porodične veze. A to što pogrešna slika postoji tako dugo, govori nam da nijesmo uradili dobar posao na povezivanje našeg partnerstva sa konkretnim poboljšanjima uslova života za Pakistance. Sa ovim dijalogom, snažno pokušavamo promeniti tu lošu percepciju."
“Sjedinjene Američke Države ne žele samo dijalog među vladama, mi takođe želimo dijalog među narodima”, rekla je Klinton uoči druge runde strateškog dijaloga, zakazanu za utorak u Islamabadu. Ona će kasnije otputovati u Kabul, a njena posjeta je obilježena nedavno izrečenim sumnjama u ulogu SAD-a i Pakistana u ratu u Avganistanu, iznijetim u američkom Kongresu.
Posjeta Islamabadu je i pod sjenkom skepticizma u pakistanskoj javnosti prema američkim dugoročnim namjerama u toj zemlji, ali i u regionu, posebno u susjednom Avganistanu. To pokazuju ankete javnog mnijenja u Pakistanu.
Pomoć u vrijednosti od 500 miliona dolara je predviđena za više projekata, uključujući gradnju brana, električnih centrala, rekonstrukciju zdravstvenih objekata, ulaganja u poljoprivredu i drugo, zasnovana je na prošlogodišnjem zakonu usvojenom u SAD-u prema kome će se u petogodišnjem periodu utrostručiti pomoć za civilne projekte u Pakistanu, ukupne vrijednosti 7,5 milijardi dolara.
“To je transformaciona faza u našim bilateralnim odnosima”, ocijenio je u ponedjeljak u Islamabadu šef pakistanske diplomatije Saeh Mehmud Kureši.
Pakistan želi takođe da sa SAD-om unaprijedi trgovinsku razmjenu, kao i da postigne dostupnost tehnologije i energenata da bi i time, kako se objašnjava u Islamabadu, dodatno osnažio svoje resurse za antiteroristicku borbu.
Islamabad posebno želi da s Vašingtonom postigne sporazum u vezi korištenja nuklearne energije u civilne svrhe, kakav SAD imaju s Indijom, ali i da dobiju pomoć u vojnoj opremi.
