Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Klimatske promjene mogu povećati rizik od ratova


Nestašica vode u Iranu

Klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi kao što su uragani, poplave i suše mogu povećati rizik od nasilja i konflikta jer nedostatak vode i hrane i druge nestašice povećavaju nezadovoljstvo i konkurenciju nad bitnim resursima između populacija u zahvaćenim područjima, ukazuju nedavni rezultati istraživanja i komentari u svjetskim medijima.

Klimatske promjene, kažu neka od tih istraživanja, rijetko su direktan uzrok konflikta ali drugi faktori -- koji su povezani sa vladavinom, nerazvijenošću i upravljanjem resursima -- pojačavaju ovaj odnos, zbog čega se međunarodne organizacije, vlade i agencije moraju posvetiti rješavanju uzroka ovog problema, a ne posljedicama kroz humanitarno djelovanje, upozoravaju istraživači i komentatori.

No, s druge strane stižu upozorenja da fokusiranje na klimatske promjene i njihove posljedice u konfliktima kao što su oni u Siriji, Sudanu ili drugdje u drugi plan gura kompleksnu mrežu povezanih političkih, etničkih i drugih faktora, koje klimatske promjene mogu pojačati, ali ne i same izazvati konflikte.

Kako razmišljati o globalnom zagrijavanju i ratu

Kada bi se sirijski despot Bašar al Asad ili bivši sudanski tiranin Omar al Bašir našli na suđenju u Hagu i pokušali okriviti klimatske promjene za pokolj u njihovim zemljama, takva odbrana bi propala jer se nijedan konflikt ne dešava bez lidera koji izdaju naređenja i vojnika koji povlače okidač, a zvjerstva se ne čine osim ako ljudska bića nisu izabrala da to urade, piše londonski Economist u jednom od glavnih članaka u posljednjem izdanju:

"Uprkos tome, oni koji gledaju u budućnost su u pravu kada kažu da je globalno zagrijavanje neke ratove učinilo još gorim nego što bi inače bili, i učiniće to i drugima u budućnosti. Nikada nije moguće tačno pokazati na određeni rat i reći da se ne bi desio da nije bilo klimatskih promjena, kao što je nemoguće reći da su one izazvale određenu poplavu ili tajfun. Tačnije rečeno, klimatske promjene uzrokuju preokret u okolišu koja destabilizira regije i povećava rizik od krvoprolića."

Jasno je da akumuliranje stakleničkih gasova u atmosferi povećava frekvenciju i intenzitet ekstremnih suša i poplava u nekim regionima, pa sezonske kiše i monsuni sve više variraju i postaju manje predvidljivi i kako se tlo suši, njeni stanovnici zadiru u zemlju koje tradicionalno obrađuju ili za ispašu koriste drugi. Zbog toga izbijaju sporovi od kojih neki postaju nasilni, posebno u Sahelu, dijelu Afrike južno od Sahare, a poremećaj okoliša je imao udio i u smrtonosnim sukobima u Burkini Faso, Čadu, Kamerunu, Maliju, Nigeru, sjevernoj Nigeriji i Južnom Sudanu, kao i u Jemenu, i kako temperature rastu takvi sukobi će biti sve češći, piše londonski sedmičnik.

Drugi faktori također potiču ratove, uključujući siromaštvo, stagnaciju i lošu vladavinu, dok se za etničke razlike, vjerski fanatizam i postojanje mineralnog bogatstva često pretpostavlja da povećavaju tenzije, ali to se dešava samo u državama koje su siromašne, stagniraju ili su loše vođene pa ne mogu držati nasilje pod kontrolom, smatra Economist.

"Dobra vijest je da, kako se siromaštvo širom svijeta smanjuje, dio čovječanstva koji umire u ratovima i građanskim nemirima brzo opada, od skoro četiri osobe od njih 100.000 u osamdesetim do manje od jedne u protekloj deceniji. Loša vijest je da će poremećaji koje izazivaju klimatske promjene biti sve gori. I ako to vodi do više konflikata, onda to može pokrenuti začarni krug, jer rat čini područja siromašnijim, a siromaštvo potiče ratove. Ratovi koje izazivaju klimatske promjene su još jedan razlog da vlade ozbiljno shvate globalno zagrijavanje."

Farmeri u Čadu na 'prijelomnoj tački'

Klimatske promjene su uzrokovale konflikt oko Čadskog jezera, jer su ekstremne vremenske prilike natjerale siromašne farmere i ribare da uzmu oružje u ruke, upozorili su istraživači njemačkog instituta adelphi a prenijela organizacija za pomoć Fondacija Thomson Reuters.

Od oko 40 miliona ljudi koji žive u području jednog od najvećih rezervoara slatke vode u Africi -- okruženog polupustinjom u Čadu, Kamerunu, Nigeriji i Nigeru -- i zavisi od jezera za usjeve, stočarstvo, ribarstvo i trgovinu, njih oko 2,5 miliona je napustilo svoje domove zbog islamističke pobune u jednoj od najzanemarenijih kriza, kaže UN-ov Program za razvoj.

Jezero se smanjilo za oko 90 posto zbog velikih suša od šezdestih do osamdesetih godina, ostavljaući plodnu zemlju za obradu na obalama, ali neredovna kiša i rastuće temperature su otežale uslove za poljoprivredu što je, opet, prouzročilo konflikt zbog nedostatka hrane i frustracije, a zbog borbi ljudi se ne mogu pozabaviti ovim problemom, kaže se u istraživanju adelphija.

"Ljudi misle da se prvo treba baviti humanitarnim aspektom, a onda poslije klimom. Ali to ne može čekati, mora se rješavati odmah," izjavila je Janani Vivekananda za Fondaciju Thomson Reuters i pozvala vlade i agencije da pomognu ugroženom stanovništvu dajući mu, između ostalog, bolje podatke o padavinama.

"Oni se približavaju prijelomnoj tački kada njihovo preživljavanje više nije moguće," kazala je ona.

Ovo poručje je uporište radikalne islamističke grupe Boko Haram, koji je 2009. započeo pobunu u Nigeriji i proširio je na susjedne zemlje, i ekstremističke organizacije Islamska države zapadne Afrike (ISWA) koja se odvojila od Boko Harama 2015. godine nakon čega je pokušala pomoći stanovništvu kopajući bunare, dijeleći sjemenje i osiguravajući sigurnu ispašu za stočare u pokušaju da uspostavi svoju administrativnu kontrolu.

Vincent Foucher, stručnjaka za Boko Haram na Francuskom nacionalnom centru za naučno istraživanje smatra da ne treba naglašavati klimatske promjene nauštrb politike, iako je 'fokusiranje na prirodne katastrofe vrlo zgodno':

"Brine me da to skreće pogled sa odgovornosti vojske i države."

Klimatske promjene i konflikti na Bliskom istoku

Globalno zagrijevanje neće biti blago prema Bliskom istoku i sve je više dokaza da će to biti region koji će biti najviše pogođen jer bi ljetne temperature mogle rasti za dvostruko više nego što je globalni prosjek pa će zbog dugih toplotnih udara, širenja pustinja i suša dijelovi Bliskog istoka i Sjeverne Afrike biti nenaseljivi, piše Sagatom Saha za Atlantic Council.

'Iako je zagrijavanje djelimično neizbježno, vlade u regionu i njihovi međunarodni partneri učinili su malo da promijene svoje strategije kako bi ublažili nestabilnost i konflikt. Umjesto toga, trebali bi se suočiti sa Bliskim istokom u kojem zagrijavanje pojačava nemire, slabi kapacitete države i izaziva konflikt oko resursa.'

Kao rani primjer treba uzeti Siriju u kojoj su klimatske promjene donijele najveću sušu u generaciji koja je prethodila civilnom ratu i zbog koje su ruralni farmeri pohrlili u urbane centre kao što su Damask i Alepo -- povećavši urbanu populaciju za 50 posto od 2002. do 2010. -- što je pripremilo stanovništvo za masovne političke nemire, i iako ovo samo nije natjeralo Bašara al Asada da se brutalno okomi na svoj narod, dovelo je sukoba koje se nije morao dogoditi, piše Saha.

Nestašica vode je sljedeći izvor sukoba, piše Saha, kao što su i neadekvatan kapacitet država u regionu da osiguraju hranu u slučaju njene ozbiljne nestašice zbog klimatskih promjena i sve češćih nepogoda, a sve manji prihodi od nafte zbog neizbježnog prelaska na čistu energiju slabe i njihovu finansijsku moć, piše nezavisni analitičar za Atlantic Council:

"U državama u kojima socijalni ugovor počiva na ograničenoj slobodi u zamjenu za subvencije i ekstravagantne javne radove, biće sve manje novca koji će kružiti okolo, i to se ne može nastaviti još dugo."

XS
SM
MD
LG