Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Naučnici saglasni o uticaju čovjeka na klimatske promjene


Turisti se nastoje rashladiti pored fontane u Vašingtonu, juli 2019

Naučnici su u tri odvojene studije zaključili da su nakon industrijske revolucije ljudi imali najveći uticaj na promjenu klime, te da mnogi argumenti koje koriste klimatski skeptici više nisu validni.

Iako opširni istorijski podaci pokazuju da su nedavne ekstremne vrućine bez presedana u proteklih 2000 godina - prema prognozama moguće je da juli bude najtopliji mjesec od kada postoje mjerenja - te uprkos naučnom konsenzusu da ljudi utiču na klimatske promjene, još uvijek je veliki broj političara koji ili ismijavaju aktiviste ili negiraju globalno zagrijavanje, pišu svjetski mediji.

Zagrijavanje 'neuporedivo' u 2.000 godina

Brzina i obim sadašnjeg globalnog zagrijavanja prevazilazi bilo koji sličan događaj u proteklih 2000 godina, kažu istraživači konstatujući da mnogi argumenti koje koriste klimatski skeptici više nisu validni, piše britanski BBC.

Kada su ranije naučnici proučavali klimatsku istoriju našeg svijeta, isticali su se brojni ključni periodi. Oni su se kretali od "toplog rimskog perioda", koji je trajao od 250. do 400. godine, kada je zabilježeno neuobičajeno toplo vrijeme širom Evrope, do čuvenog Malog ledenog doba, u kojem su temperature padale vijekovima od 1300-ih.

Ove događaje neki su doživljavali kao dokaz da se planeta zagrijavala i hladila mnogo puta tokom vijekova i da je zagrijavanje u svijetu od perioda industrijske revolucije bilo dio tog obrasca, te kako se zbog toga ne treba uznemiravati. No, tri nova istraživanja zapravo pokazuju da je taj argument na klimavim nogama, ukazuje BBC.

Naime, naučni timovi rekonstruisali su klimatske uslove koji su postojali u proteklih 2000 godina koristeći 700 evidentiranih procjena o temperaturnim promjenama, uključujući godove stabala, korale i jezerske sedimente. Utvrdili su da se nijedan od ovih klimatskih događaja nije dogodio na globalnom nivou. Istraživači kažu da je, na primjer, period nazvan 'Malo ledeno doba' bio najjači u Tihom okeanu u 15. vijeku, dok je u Evropi bio u 17. vijeku. Nasuprot tome, današnje zagrijavanje utiče na veliku većinu svijeta, navodi se u tekstu.

Iako istraživači nisu odlučili da testiraju da li su ljudi imali glavni uticaj na trenutnu klimu, njihovi rezultati jasno pokazuju da je upravo to slučaj. "Ovo pruža jake dokaze da je antropogeno (ljudski izazvano) globalno zagrijavanje ne samo neusporedivo u smislu apsolutnih temperatura već i bez presedana u prostornoj konzistentnosti u kontekstu proteklih 2000 godina", navodi se u jednom od istraživačkih radova.

Značaj naučnog konsenzusa

Naučni konsenzus da ljudi uzrokuju globalno zagrijavanje vjerovatno je dosegao procenat od 99 odsto, smatra glavni autor najautoritativnijih studija na tu temu, piše Gardijan (The Guardian).

Tri studije objavljene u časopisima 'Nature' i 'Nature Geoscience' koriste opsežne istorijske podatke kako bi pokazali da u posljednjih 2000 godina nikada nije bilo perioda kada su temperaturne promjene bile tako brze i opsežne kao u posljednjim decenijama. Autori također ističu da je neobično zagrijavanje posljednjih godina zapravo posljedica industrijskih emisija.

Komentarišući ovu studiju, drugi naučnici, koji nisu učestvovali u istraživanjima, tvrde da je ovo važan proboj u dokazivanju da su ljudi promijenili klimu na način koji nije viđen u prošlosti i da bi to moglo zaustaviti negatore klimatskih promjena, navodi londonski list.

Džon Kuk (John Cook), vodeći autor originalnog dokumenta o konsenzusu naučnika smatra da se povećanjem ekspertize u nauci o klimi povećava i konsenzus da je globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem.

“Dobra vijest je da se javno razumijevanje naučnog konsenzusa povećava. Loša vijest je da još uvijek treba obaviti puno posla jer se oni koji poriču klimatske promjene i dalje uporno bore protiv naučnog konsenzusa“, rekao je Kuk.

Šok za političare

Najnovija studija o klimi možda neće iznenaditi većinu naučnika, ali može šokirati neke političare koji negiraju klimatske promjene, napisao je Robinzon Mejer (Robinson Meyer), kolumnista magazina Atlantik (The Atlantic).

“Klima se uvijek mijenjala. Nikada nije bilo vremena kada se klima nije mijenjala”, rekao je senator Marko Rubio (Marco) na republikanskoj predsjedničkoj debati 2016. godine. No, nauka na ovo daje odgovor: "Naravno. Jednostavno se nije ovako mijenjala", napisao je Mejer.

Ono što periode prethodnih temperaturnih promjena čini drugačijima od modernog zagrijavanja je koherentnost - klimatske promjene danas se događaju gotovo svuda u isto vrijeme, dok u prošlosti ti periodi klimatskih promjena nisu bili globalno koherentni, ističe Atlantik.

Na kraju teksta, kolumnista ističe kako je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u nastojanju da umanji značaj problema klimatskih promjena u više navrata navodio promjenjivu prirodu klime: "Nešto se mijenja i opet će se promijeniti", rekao je on prošle godine na '60 minuta'.

Ismijavanje klimatskih aktivista

Švedska klimatska aktivistkinja, tinejdžerka Greta Thunberg (Tunberg) , tvrdi da zbog citiranja ili djelovanja na naučne činjenice o globalnom zagrijavanju aktivisti “dobijaju nezamislive količine prijetnji i mržnje”, i da su kod parlamentaraca i novinara predmet izrugivanja i lažnih navoda, ističe američka televizijski kanal Si-En-Bi-Si Njuz (CNBC News).

Tunberg je početkom sedmice održala govor pred francuskim parlamentarcima optuživši političare, poslovne lidere i novinare da nisu prenijeli naučnu istinu prikazanu u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i da taj teret ostavljaju djeci.

Mnogi konzervativci odbili su prisustvovati njenom govoru nazivajući je “proročicom u šorcu” ili kao Džastina Bibera ekologije (Justin Bieber), napisao je CNBC.

"Mi postajemo loši momci jer moramo reći ljudima ove neugodne stvari a niko drugi ne želi, ili se ne usuđuje", rekla je Tunberg.

Najtopliji juli ikada

Podstaknuti rekordnim vrelinama u Evropi, SAD-u i Arktiku koju nerijetko povezuju s klimatskim promjenama, naučnici kažu da će juli ove godine biti najtopliji mjesec ikada, odnosno od 1880. godine, kada su se počele bilježiti temperature, piše Ju-Es-Ej Tudej (USA Today).

Prema podacima NASA-e i Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), devet od deset najtoplijih godina zabilježeno je od 2000. godine, što je trend koji su naučnici uglavnom vezali za emisije gasova staklene bašte uzrokovane ljudskim aktivnostima. Gotovo je sigurno da će 2019. godina završiti kao jedna od tri najtoplije godine na evidenciji, tvrde iz NOAA-e.

Stručnjaci smatraju da se toplotni talasi sve češće dešavaju u velikim dijelovima Evrope, Azije i Australije, a prema predviđanjima naučnika – bit će još toplije i više toplotnih talasa, navodi Ju-Es-Ej Tudej.

"Do sredine vijeka, mi ćemo te epizode jednostavno nazivati 'ljeto' - ako nastavimo ovom putanjom“, riječi su Majkla Mana (Michael Mann), profesora klime s Univerziteta Pen stejt (Penn State).

Istorijski toplotni talas

Sada se sve vremenske prilike dešavaju u atmosferi koja je bitno promijenjena ljudskim aktivnostima, posebno zbog povećanja količina ugljičnog dioksida, metana i drugih stakleničkih plinova izgaranjem fosilnih goriva i promjenom načina korištenja zemljišta, navodi se u tekstu Vašington posta (The Washington Post).

Istorijski toplotni talas prouzrokovao je nezapamćena mjerenja u Zapadnoj Evropi i do kraja vikenda bi se mogao proširiti sjeveroistočno do Skandinavije i na Arktik gdje bi mogao ubrzati topljenje leda koji je za ovo doba godine na rekordno niskom nivou.

Ova je rezultat toplotne kupole, odnosno visokog pritiska koji pokriva masivno područje i iz pustinje Sahara vuče topli vazduh ka sjeveru, koji će prema predviđanjima vjerovatno preći preko Švedske, Norveške i Finske, piše Vašington post istaknuvši kako klimatske promjene vjerovatno igraju ključnu ulogu u vrućinama koje slijede.

XS
SM
MD
LG