Predsjednik Kirgistana Sadyr Japarov kaže da je spreman pregovarati s Tadžikistanom koliko god je potrebno da se riješi granični spor u kojem je poginulo najmanje 100 ljudi oko neriješene granice između ove dvije zemlje.
"Uvjereni smo da sva granična i unutrašnja pitanja treba rješavati za pregovaračkim stolom, a takva volja i spremnost s naše strane postoji", rekao je Japarov na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 20. septembra.
"Naravno, kakvo god bilo rješenje, ono bi trebalo da bude obostrano korisno", rekao je on i dodao da Kirgistan "ne namjerava nikome dati ni centimetar svoje zemlje".
Japarov je Tadžikistan opisao kao agresora u nasilju protekle sedmice u kojem je poginulo najmanje 100 ljudi oko neriješene kirgiško-tadžikistanske granice i rekao da je predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon odstupio od prethodnih sporazuma o teritorijalnom integritetu i dobrosusjedstvu.
"Uprkos svim ranije dogovorenim sporazumima, tadžikistanska strana je napala granične i civilne objekte duž cijele kirgiško-tadžikistanske državne granice. Oko 140.000 naših civila je evakuisano iz pograničnih naselja", rekao je Japarov i dodao da su kuće, administrativne zgrade, škole i granični prijedlozi oštećeni.
Japarov je napomenuo da je Kirgistan riješio granična pitanja sa Kinom i Kazahstanom i da je pred dovršenjem razgraničenja sa Uzbekistanom.
On je takođe rekao da je Kirgistan spreman da nastavi pregovore sa Tadžikistanom "u bilo kom formatu" i da učestvuje u posredničkim naporima međunarodnih organizacija, uključujući Ujedinjene nacije, Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS) i Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti.
Zvaničnici u Kirgistanu i Tadžikistanu ranije 20. septembra objavili su različite ocjene situacije, pri čemu je Biškek rekao da se ona "normalizirala", ali je Dušanbe rekao da je i dalje "komplikovana".
Tadžikistansko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je kirgistansku stranu da iznosi optužbe "zasnovane na falsificiranju i iskrivljavanju činjenica" s ciljem da obmane javnost u obje zemlje.
Međutim, ministarstvo je pozdravilo potpisivanje protokola 19. septembra predsjednika kirgiškog i tadžikistanskog odbora za nacionalnu sigurnost i "vjeruje da će njegovo striktno poštivanje omogućiti nastavak pregovaračkog procesa".
Dokument navodno otvara put za potpuni prekid neprijateljstava i povlačenje trupa.
Zvaničnici Kirgistana kažu da je 59 građana poginulo u nedavnim sukobima, a 183 osobe su povrijeđene.
U Tadžikistanu je broj poginulih porastao na 41, ali su dopisnici Tadžikistanske službe RSE/RL izvijestili o većem broju nakon razgovora sa rođacima i prijateljima ubijenih tokom sukoba. Oni su zaključili da je život izgubilo 59 osoba, među kojima 31 civil i sačinili spisak ubijenih.
Strane su formirale zajedničku radnu komisiju za praćenje i implementaciju sporazuma.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Tadžikistana Sodiq Imomi ranije 20. septembra nazvao je situaciju na granici "teškom" i optužio Kirgistan da nije ispoštovao prekid vatre.
On je rekao da su navodna kretanja kirgistanskih snaga otežala procjenu situacije i sugerirao da prisustvo takvih grupa "ne ostavlja sumnju da razmišljaju o nasilju".
Mnoga pogranična područja u centralnoj Aziji su bila sporna od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Situacija je posebno komplikovana u blizini brojnih eksklava u nestabilnoj dolini Ferghana, gdje se susreću granice Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana.
Skoro polovina kirgisko-tadžikistanske granice od 970 kilometara tek treba da bude demarkirana, što dovodi do stalnih tenzija otkako su dvije zemlje stekle nezavisnost prije više od tri decenije.
