Dostupni linkovi

Uticaj i pritisak Kine na SZO


Član medicinskog osoblja u izolatoriju bolnice u Vuhanu, 10. mart 2020.
Član medicinskog osoblja u izolatoriju bolnice u Vuhanu, 10. mart 2020.

Uslijed uticaja nad Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) koji je Peking izgradio poslije sramotne epizode sa SARS-om prije skoro 20 godina, nezavisnost zdravstvene agencije Ujedinjenih nacija je bila pod znakom pitanja na početku širenja novog korona virusa, s nastavkom pritiska Pekinga tokom istrage o porijeklu bolesti COVID-19, pišu svjetski mediji.

Čitamo vam: Uticaj i pritisak Kine na SZO
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:09:37 0:00
Direktan link

Uzbuna za Zapadu

Početkom 2020., kada su se u kineskom gradu Vuhanu počeli pojavljivati izvještaji o novoj respiratornoj bolesti, Peking je tvrdio da je riječ o bolesti koja se ne prenosi lako među ljudima. Iza odluke Svjetske zdravstvene organizacije da ne ospori taj kineski stav, krije se način na koji je Kina tokom protekle decenije vršila uticaj na SZO što je imalo ogromne posljedice na tok pandemije i cijeli svijet, ukazuje Tajms (The Times).

SZO je tek 30. januara 2020. proglasila novu bolest međunarodnim hitnim slučajem, obeshrabrivši vlade da na vrijeme zabrane putovanja kineskim građanima, a 11. marta pandemiju. Kasnije, kada je svijet očajnički želio saznati o porijeklu virusa, SZO je, ističe list, preduzela ono što se mora svrstati u red najnevještijih istraga - prepustivši Kini potpunu kontrolu nad istragom u januaru 2021. - te je na kraju odbacila mogućnost da je virus pobjegao s Instituta za virusologiju u Vuhanu.

Iza svega ovoga, ukazuje Tajms, krije se uticaj Kine na SZO, koji je započeo nakon pojave virusa SARS-CoV-1 početkom 2000-ih i kritike zbog tajnosti Pekinga koju je uputio tadašnji šef SZO, Harlem Brundtland - što je doživljeno kao velika sramota za Kinu. Dok su zapadne zemlje bile manje fokusirane na organizaciju, Kina je, zahvaljujući epizodi SARSA-a, postala zainteresovana za SZO podržavajući kandidaturu Etiopljanina Tedrosa Adhanoma Gebrejesusa (Ghebreyesus), za generalnog direktora 2017. godine.

Istraga Tajmsa ukazuje da je u vrijeme pojave prvih slučajeva novog korona virusa u Vuhanu nezavisnost SZO bila ozbiljno ugrožena ukazujući da je Kina, koristeći svoj uticaj u Africi, osigurala glasove za izbor rukovodstva organizacije koja je na kraju dala prioritet kineskim ekonomskim interesima umjesto zaustavljanja širenja virusa.

Otkrića o curenju virusa iz laboratorije donijela bi međunarodnu osudu Kine, ali bi, ističe list, bila manje zabrinjavajuća za buduće epidemije jer bi rješenje bila bolja sigurnost laboratorija. S druge strane, Kina je strateški proširila svoj uticaj na područja za koja Zapad nije smatrao da su važna što je svojevrsna uzbuna da tako nešto ne smije postati obrazac, zaključuje Tajms.

Nastavak istraživanja

Svjetska zdravstvena organizacija je u četvrtak, 12. avgusta, pozvala Kinu da podijeli sirove podatke o najranijim slučajevima COVID-19 kako bi oživjela istragu o porijeklu pandemije - i objavila informacije za rješavanje kontroverzne teorije o curenju virusa iz laboratorije, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Zdravstvena organizacija UN-a naglašava da je od "vitalne važnosti" neophodno otkriti porijeklo najgore pandemije u ovom vijeku, od koje je do sada umrlo najmanje 4,3 miliona ljudi i koja je pogodila globalnu ekonomiju. Pozvala je na pružanje "svih podataka i pristupa koji su potrebni kako bi sljedeća serija istraživanja mogla započeti što je prije moguće".

Izvještaj objavljen u martu ove godine, kojeg su zajedno napisali tim međunarodnih stručnjaka SZO i njihove kineske kolege, nije imao čvrste zaključke već, ističe AFP, četiri hipoteze. Rečeno je da je prelazak virusa sa šišmiša na ljude putem posredne životinje najvjerovatniji scenarij, dok je curenje iz virusoloških laboratorija u Vuhanu "krajnje malo vjerovatno".

Međutim, istraga se suočila s kritikama zbog nedostatka transparentnosti i pristupa, te zbog toga što nije dublje procijenila teoriju curenja iz laboratorija. Nakon što su Sjedinjene Države povećale pritisak, SZO je u julu pozvala na drugu fazu istrage koja bi uključila reviziju laboratorija u Vuhanu.

Najava je, dodaje agencija Frans pres, razbjesnila Peking dok je zamjenik ministra zdravlja Kine, Zeng Jisin, rekao da je plan pokazao "nepoštovanje zdravog razuma i aroganciju prema nauci". U izjavi o napretku druge faze studija, SZO je ustrajala na tome da istraga nije "vježba u pripisivanju krivice" ili ubiranje političkih poena.

"Kina i niz drugih država članica pisale su SZO-u u vezi s osnovama za nastavak istraživanja laboratorijske hipoteze o ‘SARS-CoV-2’", saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija naglasivši da su “također sugerisali da je studija o porijeklu politizirana ili da je SZO djelovala zbog političkog pritiska”.

Pritisak na istražitelje

Uprkos ranijim nalazima SZO da je slučajni incident u laboratoriji u Vuhanu "krajnje nevjerovatan" uzrok pandemije nakon čega je Peking odbacio zahtjeve za nastavak istraživanja ukazujući na porijeklo virusa van Kine, šef istraživačkog tima SZO koji je početkom godine posjetio Vuhan sada tvrdi da je Kina vršila pritisak na istražitelje, piše Vašington post (The Washington Post).

U nedavnom intervjuu za dansku televiziju TV2, Peter Embarek je rekao da su se tokom istrage u januaru, "do posljednjeg dana misije SZO", kineski predstavnici protivili bilo kakvom spominjanju mogućeg curenja virusa iz laboratorije Instituta u Vuhanu. Kad je Embarek insistirao na tome, podsjetio je, Kinezi su pristali da napišu da je to "krajnje malo vjerovatno".

Embarek je rekao da još uvijek smatra da je laboratorijsko curenje "malo vjerovatno", ali da je jedna od mogućih hipoteza ta da je radnik u laboratoriji u Vuhanu mogao biti "nulti pacijent" zaražen divljim šišmišem tokom prikupljanja uzoraka. "Ovdje virus direktno prelazi s šišmiša na čovjeka. U tom bi slučaju to bio laboratorijski radnik umjesto nausmičnog seljaka ili druge osobe koja ima učestao kontakt sa šišmišima. Dakle, to je zapravo u kategoriji vjerovatnih hipoteza."

Embarek je također predložio nastavak istrage o preseljenju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Vuhanu, 2. decembra 2019. na lokaciju u blizini tržnice na kojoj su kasnije otkriveni tragovi virusa. "Također morate premjestiti zbirku virusa, uzorke i druge zbirke s jednog mjesta na drugo", rekao je. U konačnom izvještaju SZO i Kine, dodaje Vašington post, tvrdilo se da nije bilo smetnji u tom premještanju.

Odgovarajući na pitanje zašto se Kina tako snažno oduprla scenariju curenja virusa iz laboratorije, dr. Embarek je rekao kako je to vjerovatno jer znači da je u pitanju ljudska greška, što Kinezi, kako je kazao, "baš i ne priznaju". "Također bi moglo biti da neko želi nešto da sakrije. Ko zna?", rekao je Embarek, prenosi vašingtonski list.

Naučni i politički odjeci

Iako je počela kao marginalna teorija zavjere koju je promovisao tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp (Trump), ideja da je smrtonosni korona virus procurio iz laboratorija u Kini dobiva i naučni i politički odjek, ocjenjuje Politiko (Politico).

Najnoviji fitilj koji je zapalio plamen teorije došao je nakon prošlosedmične izjave visokog zvaničnika SZO-a Petera Embareka da je radnik iz laboratorije u Vuhanu mogao biti zaražen virusom od šišmiša dok je radio na terenu. Vrata sumnji otvorio je i šef SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus koji je optužio Kinu da ne dijeli podatke od početka pandemije ujedno najavivši pokretanje druge faze istrage SZO.

Dok SAD nastavljaju vršiti pritisak na SZO i Kinu da učine više kako bi potvrdili uzrok pojave virusa, u međuvremenu, komesarka EU za istraživanja Marija Gabriel (Mariya) pridružila se grupi naučnih stručnjaka i predstavnika vlada pozivajući Kinu da "preispita" svoju odluku da se ne uključi u drugu fazu istraživanja SZO-a.

Istraga koja bi se trebala temeljiti na nauci sada je, ocjenjuje briselski portal, politički vrući krompir, a istraživače koji su uključeni smatraju arbitrima globalne percepcije i Kine i pandemije.

Tedros bi također mogao imati politički razlog da podrži američki pritisak na Kinu - njegov vlastiti reizbor, napisao je Politiko ukazujući na ocjene neimenovanih diplomata koji nastavak istrage SZO vide kao potencijalni potez Tedrosa u kampanji za prikupljanje američke podrške dok se kandiduje za drugi mandat na mjestu generalnog direktora SZO.

U međuvremenu, dodaje Politiko, približava se još jedan ključni datum - rok od 90 dana za posebnu istragu o porijeklu pandemije koju provode američki obavještajni službenici. Rezultati te istrage očekuju se ovog mjeseca i vjerovatno neće okončati kontroverzu niti će, koliko god Kina to željela, učiniti da teorija curenja virusa iz laboratorije uskoro nestane.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG