Autor: Tony Wesolowsky (priredila: Ajla Obradović)
Posljednje mjere Vašingtona u trgovinskom ratu sa Kinom ciljat će sve od otirača od ratana, protivprovalnih alarma do bicikala. Ali, snovi Amerikanaca o pametnim satovima i fitnes narukvicama za sada su sigurni.
Bijela kuća je objavila da SAD povećava uloge u trgovinskom ratu sa Kinom, namećući deset posto carina na dodatnih 200 milijardi roba koje se uvoze iz Kine.
Novi talas tarifa je potez koji obećava značajno eskaliranje trgovinskog spora.
Prije ove najave, Peking je obećao da će se suprotstaviti uvođenjem carina na 60 milijardi robe koja se uvozi iz SAD-a, ako predsjednik te države Donald Tramp podigne uloge.
Osamnaestog septembra je ministar finansija Kine potvrdio da će carine zaista stupiti na snagu. Time je loptica vraćena u Trampovo dvorište, s obzirom na to da je obećao kako će automatski ciljati dodatnih 267 milijardi kineskih roba, ako se Peking bude svetio.
Sve u svemu, mjere SAD-a bi vrlo lako mogle porasti tako da utiču na preko 550 milijardi kineske robe, što bi takođe moglo naštetiti nekim američkim poljoprivrednicima i kompanijama koje izvoze proizvode u Kinu.
Šta je uradio Tramp?
Trampova administracija je 17. septembra najavila da će Vašington oporezovati 200 milijardi doalara robe koja se uvozi iz Kine i da će to stupiti na snagu 24. septembra.
Carine će, za početak, iznositi deset posto i povećat će se na 25 posto 2019. godine.
Lista predmeta koji podliježu carinama je duga, počevši od otirača od ratana, preko protivprovalnih alarma do bicikala. I ono što nije na listi je značajno.
Izuzeci od prvobitno planiranih 200 milijardi carina su kacige za biciklo i proizvodi za sigurnost djece. Takođe su pošteđene i neke popularne elektronske sprave čiji se proizvodni lanci mnogo oslanjaju na Kinu, kao što su narukvice za fitnes američkih kompanija Epl i Fitbit.
Ovo nisu prve carine koje je SAD nametnuo Kini. U junu, Tramp je najavio carine u visini od 25 posto na 50 milijardi dolara kineske robe, u što je uključeno preko 800 strateški važnih kineskih proizvoda, kao što su automobili.
Kina je odgovorila na sličan način, istog mjeseca najavivši carine od 25 posto na 659 američkih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi dolara.
Sa novim tarifama pogođena je skoro polovina kineskog 506 milijardi dolara vrijednog izvoza u SAD, a i ostatak je pod prijetnjom.
Zašto carine?
Vašington se dugo žalio na nefer trgovinsku praksu Kine. Američki zvaničnici su ukazivali na pekinški plan za razvoj, pod nazivom "Proizvedeno u Kini 2025.".
Dokumentom se poziva Kina da utvrdi svoje kompanije u oblastima kao što su informacijska tehnologija, robotika, vazdušna i svemirska oprema, električna vozila i biofarmacija. Američke i druge strane kompanije žale se na napore koje čini Peking da ih drži izvan ili da ih potpuno istisne sa kineskog tržišta.
Prema Kancelariji trgovinskog predstavnika SAD-a, taktike Kine variraju od zahtjeva američkim i drugim stranim kompanijama da "podijele" tehnologiju kako bi dobili pristup kineskom tržištu, pa sve do nesumnjive sajber krađe.
Kako je reagovala Kina?
Nekoliko sati nakon što su najavljene carine, Kina je odgovorila da će uzvratiti. Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je da moraju "zaštititi svoja prava i interese, kao i red u pravednoj međunarodnoj slobodnoj trgovini".
Prošlog mjeseca, Kina je otkrila predloženu listu carina na 60 milijardi dolara američkih proizvoda, gdje su uključeni tečni prirodni gas i neki avioni. Iz Pekinga su poručili da će carine biti dodane na već postojeće carine na američke proizvode ako Vašington nametne novu rundu carina.
Ministar finansija potvrdio je da će Kina nametnuti sankcije na američku robu u vrijednosti od 60 milijardi dolara, ali po nižoj stopi nego što je prvobitno planirano.
Stopa carine će iznositi od pet do deset posto, umjesto prvobitno predloženih pet, deset, 20 i 25 posto, najavio je ministar finansija na svojoj internet stranici 18. septembra.
Tečni prirodni gas, primjera radi, ranije je bio u kategoriji oporezovanoj u visini od 25 posto, ali sada će biti u kategoriji koja se oporezuje sa deset posto.
Napadanje Kine gdje najviše boli?
Stručnjaci smatraju da carine imaju svoje ograničenje kao oružje Pekinga protiv Sjedinjenih Država, a razlog je jednostavan: Kina izvozi više u SAD, nego što uvozi.
Do danas, Kina je uglavnom ostala nepogođena Trampovim carinama, tvrdi Piter Morici, profesor ekonomije sa Univerziteta Merilend.
"Uzimajući u obzir tip režima u Kini, Kina ima poluge da odgovori na Trampove carine. Peking može jednostavno prilagoditi svoju valutu ili nametnuti nove troškove na proizvođače", kaže Morici u telefonskoj izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Prva runda sankcija nije pogodila Kinu, a iznosile su 25 posto. Ove počinju sa deset posto. Tako da, Peking se neće zabrinuti", predviđa Morici.
Ko je pogođen carinama?
Među najvećim gubitnicima u trgovinskom sporu tako su američki uzgajivači soje, kao i neki američki proizvođači. Kompanije u SAD-u koje proizvode komponente i dijelove koje se koriste za finalne proizvode, takođe osjećaju posljedice.
Što duže traje trgovinski rat između Kine i SAD-a, sve gore bi moglo bi biti za američku ekonomiju, upozorili su ekonomisti u Meril Linč banci Amerike. Kažu da će narušavanjem lanaca snabdijevanja i poslovnog povjerenja, trgovinski rat "gurnuti ekonomiju prema potpunoj recesiji".
Čini se da se efekti trgovinskog rata prelijevaju i van Kine i SAD-a. Trgovinska komora Evropske unije saopćila je da ovaj rat šteti evropskim kompanijama i narušava lance snabdijevanja.
Pedeset četiri posto anketovanih je izjavilo da gleda negativno na carine SAD-a, dok 43 posto ispitanih tako misli o kineskim carinama.
"Efekti trgovinskog rata na evropske kompanije u Kini su značajni i izuzetno negativni", izjavio je Mats Harborn, predsjednik Trgovinske komore Evropske unije.
"Ali Kinu, kojoj su sankcije i namijenjene, toliko ne pogađaju", pojašnjava profesor Morici.
Šta dalje?
Kina je kovala planove da pošalje delegaciju u Vašington na pregovore, objavili su 18. septembra iz Saut Čajna Morninga, navodeći kao izvor nekoga iz vlade u Pekingu.
Ali, Trampova prijetnja da će nametnuti dodatne carine na oko 267 milijardi dolara kineske robe trebale bi pogoditi Kinu, što bi ostavilo malo prostora za pregovore.
Malo je onih koji očekuju da se Kina povuče.
Američka trgovinska komora u Kini saopštila je 18. septembra da će Peking "zauzeti čvrst stav" i apelovala na pregovore kako bi se okončala trgovinska bitka.
U izjavi je predsjednik Komore Vilijam Zarit izjavio da "suprotno stavovima iz Vašingtona, Kina može – i hoće – zauzeti čvrst stav", te da "mi nismo optimistični o izgledima za rješenje u skorije vrijeme".
U međuvremenu, viši kineski sigurnosni zvaničnik je izjavio da sankcije Amerike protiv Kine neće uspjeti, jer Kina ima dovoljno alata u fiskalnoj i monetarnoj politici, da se može nositi sa ovim udarom.
"Predsjednik Tramp je čvrst biznismen i pokušava da izvrši pritisak na Kinu kako bi mogao dobiti ustupke u pregovorima. Mislim da ta vrsta taktike neće upaliti sa Kinom", izjavio je za Rojters potpredsjednik kineske agencije za reguliranje vrijednosnih papira, Fang Džingai.
Morici predviđa "zastoj" u kojem, najvjerovatnije, Trampove carine neće uspjeti da promijene ekonomsku i trgovinsku politiku Pekinga.
"Ako postoji išta što je Trampova prednost, to je njegova nepredvidljivost. Ali, sa carinama, najavio je Kini šta su njegovi planovi i tako je dao Pekingu vremena da reaguje", kaže Morici, dodavši da "postepenost", sporo povećanje carina, "ne funkcioniše".
Facebook Forum