Piše: Reid Standish
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije uspio da osigura direktni telefonski poziv s kineskim predsjednikom Si Đinpingom od kada je Rusija u februaru izvršila invaziju na njegovu zemlju.
Ali to nije zaustavilo Zelenskog da javno pozove kineskog predsjednika da iskoristi politički i ekonomski uticaj Pekinga kako bi pomogao da Moskva okonča šestomjesečni rat u Ukrajini, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Želio bih da direktno govorim. Imao sam jedan razgovor sa Si Đinpingom prije godinu dana", Zelenski je 4. avgusta rekao za South China Morning Post sa sjedištem u Hong Kongu. "Od početka invazije širokih razmjera od 24. februara, tražili smo razgovore od zvaničnika, ali nismo održali razgovore s Kinom iako mislim da bi to bilo od pomoći".
Kina je dokazala da je najvažniji partner Rusije od početka invazije na Ukrajinu, ali Peking odbija da osudi akcije Moskve, uključujući i navodne ratne zločine. Peking takođe ponavlja narativ Kremlja da je rat "specijalna vojna operacija" koja je isprovocirana zbog nekontrolisane ekspanzije NATO saveza.
Uprkos ovome, Zelenski je rekao da i dalje vjeruje da bi Kina mogla da iskoristi svoj uticaj na Rusiju kako bi pogurao da se kroz pregovore okonča rat.
"To je veoma moćna država. Moćna ekonomija… Tako da može politički i ekonomski da utiče na Rusiju", rekao je on. "A Kina je i stalni član Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija".
Komentari Zelenskog dio su diplomatske strategije koju je usvojio Kijev od početka rata, a koja do sada nije uspjela da poluči rezultat. Analitičari kažu da podvlači neslaganja kako ukrajinska vlada gleda na Kinu i rastuće negativne stavove unutar ukrajinske stručne zajednice.
"Ako Zelenski poseže za kineskim medijima, onda to znači da diplomatski kanali najvjerovatnije ne rade ili bi čak mogli biti i u gorem stanju od onoga kako se čini", rekao je Juri Poita iz kijevskog Centra za vojne, tranzicione i studije razoružanja.
"Odnosi vlade s Pekingom su najvjerovatnije zamrznuti i raste skepticizam u ukrajinskoj stručnoj zajednici, gdje se sada uglavnom smatra da Kina prećutno pristaje, pa čak i daje podršku ruskom ratu", rekao je Poita za RSE.
Kina i rat u Ukrajini
Tokom rata, Kina je postala moćan megafon za ruske dezinformacije i propagandu, sa zvaničnicima Pekinga i državnim medijima koji usvajaju opravdanja Moskve za invaziju i često ponavljaju lažne tvrdnje o dešavanjima dok istovremeno ignorišu komentare iz Kijeva.
Jedan od nekoliko izuzetaka desio se 30. aprila kada je kineska državna novinska agencija Xinhua intervjuisala ukrajinskog ministra inostranih poslova Dmitra Kulebu. Tokom intervjua, Kulebi je dat prostor da kritikuje Rusiju i da pozove Kinu da odigra veću ulogu u dovođenju Moskve za pregovarački sto upozoravajući na međunarodne posljedice nastavka rata.
"Ovaj rat nije u interesu Kine. Globalna kriza hrane i ekonomski problemi predstavljaće ozbiljnu prijetnju kineskoj ekonomiji", rekao je Kuleba tokom intervjua.
Kuleba je od kada je počeo rat održavao razgovore i kineskim kolegom Vang Jiem, a Si je izrazio zabrinutost zbog rastućeg broja žrtava u borbama. Ali Peking je prestao da kritikuje Moskvu i ostao je dosljedan tome da NATO, a naročito Sjedinjene Američke Države, treba kriviti za provociranje Rusije da napadne svog susjeda.
Početkom februara, Si i ruski predsjednik Vladimir Putin objavili su partnerstvo "bez granica" između njihove dvije države. Dok Peking pažljivo kalibrira svoju podršku tokom konflikta, takođe je pružio finansijsku pomoć nastavkom trgovine i pružanjem diplomatskih pokrića za Moskvu u međunarodnim tijelima kao što su Ujedinjene nacije.
Ukrajinsko ministarstvo inostranih poslova nije odgovorilo na zahtjev RSE da komentariše to što je Kijev uputio poziv Kini.
Prije rata, Ukrajina je nastojala izgraditi snažne ekonomske veze s Pekingom dok je preusmjeravala svoju ekonomiju od Rusije i nastojala uravnotežiti ono što je smatrala pretjeranim oslanjanjem na zapadnu podršku. Si i tadašnji predsjednik Viktor Janukovič 2013. godine potpisali su sporazum prema kojem će Kina zaštititi Ukrajinu u slučaju nuklearnog napada, sporazum koji je nanovo skrenuo pažnju nakon ruske invazije.
Veze su se pokvarile 2021. kada je Ukrajina blokirala kineske investitore da dođu do ukrajinske vazduhoplovne kompanije Motor Sič, navodno zbog lobiranja iz Washingtona koji je želio da zaustavi Kinu u pridobijanju vrijedne vojne tehnologije iz ukrajinskih kompanija.
Istraga RSE, izvedena iste godine takođe je otkrila da je Ukrajina podlegla pod pritiskom Kine da ukloni svoje ime iz međunarodne izjave o ljudskim pravima protiv zlostavljanja Ujgura i drugih muslimanskih manjina u kineskoj regiji Sinđijang na zapadu zemlje. Peking je prijetio da će ograničiti trgovinu i uskratiti pristup vakcinama protiv COVID-19 za Kijev.
Poita, ukrajinski analitičar kaže da uprkos dosadašnjoj nespremnosti Pekinga da se raziđe s Moskvom, neki zvaničnici u Kijevu i dalje vjeruju da bi ukrajinske veze s Kinom mogle uroditi plodom.
"Čak i sa svim bilateralnim dokumentima između Ukrajine i Kine, čini se da se ovo partnerstvo urušilo", rekao je Poita. "Najbolje nade Ukrajina sada polaže u to da Kina ne pruža vojnu ili neki drugu direktnuu pomoć Rusiji".
Veza Pekinga i Moskve
Rat u Ukrajini promijenio je kako Peking i Moskva vide jedno drugo i kako gledaju na Zapad, prema navodima Bonny Lin i Jude Blanchette iz Centra za strateške i međunarodne studije. U nedavno objavljenom članku u magazinu Foreign Affairs, kažu da bi Kina mogla da usvoji agresivnu inostranu politiku kao posljedicu dešavanja u Ukrajini.
"Posljednja komponenta preispitivanja kineske vanjske politike odnosi se na vojnu silu. Peking vjeruje da Zapad nije u stanju razumjeti ili saosjećati s onim što on smatra legitimnim ruskim sigurnosnim zabrinutostima", stoji u tekstu Lin i Blanchette. "Nema razloga da Kina pretpostavi da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici drugačije tretirati zabrinutost Kine. Budući da diplomatija nije efikasna, Kina će možda trebati upotrijebiti silu kako bi pokazala svoju odlučnost".
Kina je ispalila više projektila oko Tajvana i započela bojeve vojne vježbe nakon posjete predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi 3. avgusta samoupravnom ostrvu koje Peking smatra svojom teritorijom.
Kao odgovor na rastuće napetosti, Kremlj je ponudio snažnu podršku Kini i njenom pravu da održava vježbe uz obalu Tajvana. Moskva je takođe okrivila Washington za raspirivanje krize.
Istraživanje Saveza za osiguranje demokratije fonda German Marshall pokazalo je da je putovanje Pelosi postalo žarište ruske propagande. Tokom 48 sati koji se podudaraju s vremenom njene posjete, Tajvan je prestigao Ukrajinu i postao druga zemlja po broju spominjanja od strane ruskih dužnosnika i državnih medija na Twitteru. Ispred je bila samo Rusija.
"Ruska propaganda iskoristila je putovanje Pelosi da SAD oslika kao agresivnu i bezobzirnu silu, a Kinu postavi u položaj žrtve koja je opravdano štitila svoje interese", rekao je za RSE Joseph Bodnar, analitičar u Alijansi za sigurnost demokratije.
Što se tiče Ukrajine, dodatne napetosti oko Tajvana i između Kine i Sjedinjenih Država, ukazuju na sve manju mogućnost da je Peking voljan da iskoristi svoj uticaj za pritisak na Rusiju ili da u obzir uzme ukrajinske interese, kaže Poita.
"Sve veća konkurencija znači da je Rusija previše važna za Kinu da bi je zasad napustila", rekao je. "Možda je vrijeme da Ukrajina povede širu raspravu o Kini i odustane od iluzija o njoj koje, kako se čini, i dalje postoje".
Facebook Forum