Dostupni linkovi

Smanjenje kineske proizvodnje usled manjka struje


Radnici u fabrici u Vuhanu 8. aprila 2020. Brzim oporavkom od pandemije prošle godine Kine je nadmašila ostale velike privrede, ali je sad doživela pad proizvodnje usled problema sa snabdevanjem električnom energijom.
Radnici u fabrici u Vuhanu 8. aprila 2020. Brzim oporavkom od pandemije prošle godine Kine je nadmašila ostale velike privrede, ali je sad doživela pad proizvodnje usled problema sa snabdevanjem električnom energijom.

Kineske fabrike zabeležile su u septembru prvi pad proizvodnih aktivnosti u 18 meseci, pošto su s manjkom električne energije ostale bez pogonske snage, pišu svetski mediji uz ocenu da bi problem mogao da se pogorša nastojanjem Pekinga da obuzda potrošnju energije radi ispunjavanja ciljeva u kontroli emisija ugljenika.

Jedan od najjasnijih signala slabosti

Proizvodna aktivnost u Kini zabeležila je prvo zvanično smanjenje od početka pandemije, pošto je manjak električne energije doveo do gubitka zamaha privrede, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Kineski indeks menadžera nabavke (PMI), što je zvanični pokazatelj fabričkih aktivnosti, u septembru je bio na 49,6, spustivši se prvi put od februara prošle godine ispod praga od 50 poena koji odvaja smanjenje smanjuje od ekspanzije.

Brzim oporavkom od pandemije prošle godine Kine je nadmašila ostale velike privrede, ali su, kako ukazuje britanski list, ekonomisti ove nedelje dodatno smanjili procenu rasta pošto je manjak u energiji pogoršao niz pritisaka na kinesku privredu.

PMI podaci su, ističe Fajnenšl tajms, jedan od najjasnijih signala slabosti kineske ekonomije koja se bori s ozbiljnim nestašicama električne energije, usporavanjem u ogromnom sektoru nekretnina i sporadičnim širenjem visoko zaraznog delta soja COVID-19.

Mada su širenja korona virusa vratila mere zatvaranja u delovima Kine u septembru, ta ograničenja su manje čvrsta i manje raširena nego prethodnih meseci, kada su uticala na putovanja i aktivnosti potrošača.

Smanjenje prognoze rasta

Kina ostaje bez pogonske snage kako nestašice uglja ostavlja posledice, piše Tajms (The Times), dodajući da su prognoze rasta kineske privrede smanjene pošto su ekološke mere i ograničenja u snabdevanju pogodile fabrike.

Investiciona banka Goldman Saks (Goldman Sachs) smanjila je svoju prognozu rasta kineskog BDP-a na 7,8 odsto s 8,2 odsto, pošto su to već učinile japanska banka Nomura i kreditne agencije Fič (Fitch) i Standard end Purs (Standard & Poor's).

Nedostatak uglja doveo je do manjka struje što je zaustavilo proizvodnju u fabrikama, dok obaveze da se smanje emisije štetnih gasova radi ispunjenja ekoloških ciljeva prete da nametnu dodatna ograničenja na potrošnju energije u vreme kada potražnja raste.

I druge azijske ekonomije su pogođene usporavanjem rasta, upozorava Standard end Purs koji je projekciju rasta za Azijsko-pacifički region smanjio na 6,7 odsto ove godine sa 7,5 odsto.

Kina je od početka pandemije povećala potrošnju energije pošto se potražnja potrošača preusmerila s usluga, poput ishrane van kuće, na robu poput kompjuterskih igara, ukazuje britanski list, dodajući da je to dovelo do buma izvoza u Kini, što je zauzvrat povećalo potražnju proizvođača za električnom energijom.

Kineski predsednik Si Đinping u septembru prošle godine najavio je plan da se najveća emisiju ugljenika u Kini dostigne do 2030. godine i da bi zemlja imala neutralnu emisiju do 2060, čime su pokrenuti nacionalni i lokalni planove za smanjenje proizvodnje uglja i drugih procesa s velikim udelom ugljenika.

Pretnja daljim poremećajima

Posle okončanja 18-mesečnog rasta proizvodne aktivnosti u Kini, ograničenja u snabdevanju električnom energijom prete daljim poremećajima u proizvodnom sektoru koji je bio pokretač snažnog oporavka Kine od pandemije, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Poslednjih dana, ekonomisti su zabrinuti zbog nestanka struje koji je zahvatio mnoge kineske provincije kako rastu cene uglja a vlada pojačava napore da smanji potrošnju energije i smanji emisiju ugljenika.

Prema kineskom državnom ekonomskom planeru, više od polovine provincija nije ispunilo ciljeve centralne vlade o potrošnji energije u prvoj polovini godine, dok mnoga mesta u ovim provincijama, uključujući industrijske centre imaju strogo ograničenu upotrebu energije za preduzeća i fabrike.

Zajedno s rastom cena uglja, očekuje se da će nestanci struje u mnogim regionima potrajati do kraja godine, navodi američki list ocene ekonomista. Pored toga, globalna pažnja na kinesku energetsku politiku uoči samita Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama za mesec dana verovatno će održati pritisak na Peking da zadrži mere ograničenja potrošnje energije.

Nastojanje da se obuzda potrošnja energije rezultat je, kako piše Volstrit džurnal, iznenađujuće otporne kineske proizvodnje i izvoza u prošloj godini, što je dovelo do povećane potrošnje energije i otežalo lokalnim vladama da ispune ciljeve Pekinga u pogledu kontrole emisija ugljenika.

Osim manjka električne energije, tržišta su počela da u povećanje rizika po privredu Kine uzimaju u obzir i probleme s kineskim gigantom u nekretninama Evergrande, koji nije mogao da plati kamate na svoje obveznice, što je postavilo pitanje o finansijskoj stabilnosti jednog od najvećih i najzaduženijih investitora u Kini.

Savršena oluja

Nestanci struje nisu toliko neobični u Kini, ali je ove godine niz faktora doprinelo savršenoj oluji za snabdevače električnom energijom, zbog kojih se zemlja bori s ozbiljnom nestašicom struje koja je pogodila milione domova i kompanija, ukazuje BBC.

Problem je posebno ozbiljan u severoistočnim industrijskim centrima Kine kako se približava zima i to je, kako ističe britanski javni servis, nešto što bi moglo imati posledice na ostatak sveta.

Kina se i ranije mučila da uravnoteži snabdevanje električnom energijom s potražnjom, što je često dovodilo do toga da mnoge kineske provincije budu u opasnost od nestanka struje, s posebno izraženim problemom u vreme najveće potrošnje energije tokom leta i zime.

Ove godine su se, ukazuje BBC, sakupili brojni faktori koji su taj problem učinili posebno ozbiljnim.

S ponovnim otvaranjem sveta posle prvobitnog zatvaranja zbog pandemije, potražnja za kineskom robom raste i fabrikama je potrebno mnogo više energije.

Pravila koja je Peking nametnuo u pokušaju da zemlju učini ugljenično neutralnom do 2060. usporila su proizvodnju uglja, iako se Kina i dalje oslanja na ugalj za više od polovine svoje energije.

A s rastom potražnja za električnom energijom, povećana je i cena uglja. Međutim, pošto vlada strogo kontroliše cene električne energije, a termoelektrane na ugalj koje ne žele da rade s gubitkom, mnoge su drastično smanjile svoju proizvodnju.

XS
SM
MD
LG