Dostupni linkovi

Talibanska ofanziva u Afganistanu i oprez Kine u ulozi regionalnog lidera


Vojnik afganistanske vlade čuva stražu na autoputu Džalalabad-Kabul 8. jula usred nedavnih napada talibana.

Piše: Reid Standish

Kako se sigurnosna situacija u Afganistanu pogoršava, kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji počeo je diplomatsku turneju po Centralnoj Aziji koju analitičari ocjenjuju kao nastojanje Pekinga da ojača svoje interese u regionu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Jednonedjeljna posjeta Turkmenistanu, Tadžikistanu i Uzbekistanu dolazi u trenutku kada talibani nastavljaju da zauzimaju teritoriju od afganistanskih vladinih snaga usred povlačenja američkih i NATO trupa iz zemlje, koje treba da budu završene do 31. avgusta.

Kako se odlazak stranih trupa bliži kraju a borbe između talibana i vladinih snaga intenziviraju, Vang će kroz razgovore o rastućim sigurnosnim problemima u regionu nastojati da podstakne sve veći uticaj Pekinga.

Talibanska ofanziva ostavila je Peking i države Centralne Azije - kao i regionalne igrače Iran, Pakistan i Rusiju, sve s ključnim interesima u Afganistanu – da sa zabrinutošću gledaju na oslabljenu sigurnosnu situaciju na svom pragu. Susjedi Afganistana također su pojačali svoje diplomatske napore s glavnim strankama u sukobu dok nastoje spriječiti prelijevanje tog sukoba preko njihovih granica.

Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji (lijevo) s turkmenistanskim kolegom Rašidom Meredovim u Ašgabatu 12. jula 2021.
Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji (lijevo) s turkmenistanskim kolegom Rašidom Meredovim u Ašgabatu 12. jula 2021.

"Ne bih očekivao nikakva iznenađenja s ovog putovanja, ali Peking će to iskoristiti kao priliku da pokaže svoje regionalne ambicije", rekao je za RSE Temur Umarov, stručnjak za Kinu u Centralnoj Aziji u Moskovskom centru Karnegi.

Turneja je počela dvodnevnom posjetom Turkmenistanu 12. jula nakon čega su uslijedili sastanci u Uzbekistanu i Tadžikistanu, gdje je Vang prisustvovao godišnjem okupljanju ministara vanjskih poslova Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u tadžikistanskoj prijestonici Dušanbeu, kako bi se usredsredio na ono što je portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Vang Venbin nazvao afganistanskom "erom nakon povlačenja trupa“.

SCO -- Evroazijski politički blok fokusiran na borbu protiv terorizma koji uključuje Kinu, Kazahstan, Kirgistan, Indiju, Pakistan, Rusiju, Tadžikistan i Uzbekistan -- jedno je od glavnih sredstava kojim je Peking proširio svoj uticaj u Centralnoj Aziji i širem regionu, koji bi se usred fluidne situacije u Afganistanu mogao povećati.

Buduća uloga Kine se, međutim, još uvijek definiše. Peking održava strateške odnose sa Pakistanom, koji je glavna podrška talibanima i koji održava snažne veze s Iranom. Politički i ekonomski uticaj Kine u Centralnoj Aziji također se drastično proširio u posljednjoj deceniji.

Međutim, iako Peking ima uticajne karte za Afganistan, njegova "strategija je nejasna i nedefinisana", rekao je Umarov, koji dodaje da, iako "Kina ne želi zamijeniti Sjedinjene Države" u Afganistanu, ona također neće imati pristup 'dizanja ruku'.

"U budućnosti vjerovatno možemo očekivati veći [kineski] angažman s različitim stranama u afganistanskom sukobu, ali samo ako to odgovara kineskim interesima u regionu", rekao je Umarov. "Najvažniji cilj za Kinu je da zapečati haos unutar granica Afganistana."

Pogled iz Centralne Azije

Te strahove, kao i zabrinutost zbog porasta aktivnosti islamstičkih ekstremista, dijele afganistanski sjeverni susjedi u Centralnoj Aziji. Oni su također bili u srcu niza nedavnih poteza širom regiona kao i na dnevnom redu u Dušanbeu tokom samita SCO.

Turkmenistan je 11. jula približio teško naoružanje svojoj granici s Afganistanom i stavio rezerviste u pripravnost u glavnom gradu Ašgabatu. Osamljena zemlja Centralne Azije, koja s Afganistanom dijeli granicu dugu 804 kilometra, također je bila domaćin talibanskoj delegaciji na razgovorima 10. jula, izvijestio je Turkmenistanski servis RSE.

Predstavnici talibana također su posjetili Islamabad, Moskvu i Teheran posljednjih nedjelja u nastojanju da dopru do uznemirenih susjeda Afganistana i smire njihove strahove zbog sigurnosnog vakuuma u zemlji poslije povlačenja SAD.

Na dan 5. jula, Tadžikistan - gdje su dvije trećine od 1.357 kilometara duge granice s Afganistanom sada pod kontrolom talibana - poslao je 20.000 vojnih rezervista da čuvaju granicu i pozvao je za pomoć Organizaciju Ugovora za kolektivnu sigurnost (CSTO), vojnog bloka koji predvodi Moskva a čiji je član Tadžikistan.

Slično tome, i Uzbekistan i Tadžikistan su posmatrali izbjeglice i poražene afganistanske snage kako bježe preko svojih granica usred intenziviranja borbi posljednjih nedjelja.

Tadžikistan posebno ostaje ključno žarište širih sigurnosnih pitanja u regionu. Zemlja je domaćin oko 7.000 ruskih vojnika u glavnoj vojnoj bazi, kao i kineske vojne ispostave duž afganistansko-tadžikistanske granice – što je jedini vojni objekat Pekinga u regionu.

Talibanski pregovarači Abdul Latif Mansur (lijevo), Šahabudin Delavar (u sredini) i Suhail Šahin prisustvuju konferenciji za novinare u Moskvi 9. jula 2021.
Talibanski pregovarači Abdul Latif Mansur (lijevo), Šahabudin Delavar (u sredini) i Suhail Šahin prisustvuju konferenciji za novinare u Moskvi 9. jula 2021.

Kinesko osoblje navodno koristi vojni kompleks za prikupljanje obavještajnih podataka fokusiranih na borbu protiv terorizma, posebno za militantne grupe Ujgura sa sjedištem u Afganistanu koje Peking želi da nadgleda i spriječi njihov prelazak u kinesku zapadnu provinciju Sinđijang.

Moskva ostaje regionalni vojni lider i na Centralu Aziju gleda kao na svoju "sferu uticaja". Dok Kina i Rusija dijele sličnu zabrinutost oko regionalne stabilnosti, Kremlj se i dalje pribojava proširenog kineskog vojnog uticaja u toj oblasti – faktora koji će Peking, napominju analitičari, morati da ima na umu usred nove situacije u Afganistanu.

"Mislim da bi Moskvi bilo teško prihvatiti da Peking svira prvu violinu u regionu", rekla je za RSE Nargis Kasenova (Kassenova), viša saradnica na Harvardu koja se fokusira na ulogu Kine u regionu.

Kina i talibani

Dok Kina ima šire regionalne ambicije, njena najurgentnija zabrinutost za Afganistan i dalje je usko fokusirana na ujgurske militante i sopstvenu bezbjednost.
Istorijske veze talibana s ujgurskim ekstremističkim grupama povezanim s Al Kaidom sežu decenijama unazad i bile su izvor uzbune za Peking u prošlosti, posebno 'Islamski pokret Istočni Turkestan'.

Sjedinjene Države i druge zemlje prethodno su označile tu grupu kao terorističku organizaciju, ali je Trampova administracija (Donald Trump) uklonila tu oznaku 2020. godine, što je izazvalo žestoku reakciju Pekinga.

Kina je, djelimično, iskoristila postojanje takvih ekstremističkih grupa da opravda represiju u Sinđijangu, gdje je više od milion Ujgura, Kazahstanaca, Kirgistana i drugih muslimanskih manjina natjerala da uđu u ogromni sistem internacijskih logora, saopštili su zvaničnici Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Mnogi ujgurski militanti koji su ranije bili stacionirani u Afganistanu preselili su se u Siriju posljednjih godina, ali prema izvještaju Vijeća sigurnosti UN-a za 2020., procijenjeno je da je nekoliko stotina militanata ostalo u toj zemlji.

Uprkos ovoj napetoj istoriji, talibani su odbili da osude kineski tretman muslimana u Sinđijangu i počeli su tražiti naklonost Pekinga naglašavajući kako na teritoriji koju oni kontrolišu neće imati utočišta ujgurskih militanata.

"Vidimo neke sofisticirane izjave talibana o radu s Kinom", izjavila je za RSE Niva Jau, istraživačica na OSCE-ovoj akademiji u Biškeku u Kirgistanu. "To pokazuje da postoji interesovanje talibana za sticanje legitimiteta i priznanja od Kine."

Afganistanski ministar vanjskih poslova Salahudin Rabani (lijevo), kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji (u sredini) i pakistanski ministar vanjskih poslova Kavaja Asif 2017. godine.
Afganistanski ministar vanjskih poslova Salahudin Rabani (lijevo), kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji (u sredini) i pakistanski ministar vanjskih poslova Kavaja Asif 2017. godine.

U pokušaju da ublaže zabrinutost Pekinga, predstavnici talibana su se uključili u informisanje javnosti dajući izjave kineskim medijima i stranoj štampi da je Kina u Afganistanu "dobrodošao prijatelj".

Portparol talibana Suhail Šahin rekao je novinarima u Kataru 8. jula da afganistanska teritorija pod njihovom kontrolom neće biti korištena protiv drugih zemalja i da se talibani neće miješati u unutrašnje poslove Kine.

Dok Peking zvanično podržava vladu predsjednika Ašrafa Ganija u Kabulu, Kina navodno vrši pritisak na talibane da ograniče svoje veze sa militantnim grupama Ujgura u zamjenu za finansijska ulaganja u afganistansku infrastrukturu ukoliko tvrdokorna islamistička grupa stekne kontrolu nad tom zemljom.

"Talibani znaju da će im, ako steknu kontrolu [nad Afganistanom], trebati priznavanje državnosti i legitimitet od njihovih susjeda. To uključuje Centralnu Aziju i Kinu", rekao je Jau.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG