Stanovnici Kijeva nazvali su poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina upućen ruskim rezervistima kao znak očaja i izrazili su povjerenje u vlastite oružane snage u anketi Reutersa.
U prvom pozivu na djelimičnu mobilizaciji u Rusiji od Drugog svjetskog rata, Putin je pozvao 300.000 rezervista da se bore u Ukrajini i rekao da će Moskva odgovoriti svom snagom svog velikog arsenala oružja osuđujući Zapad za "nuklearnu ucjenu".
"Prijetnja bi bila veća da je došlo do opšte (ruske) mobilizacije, ali mislim da se u ovom trenutku Putin boji poduzeti takav korak jer se Rusi radije bore riječima", rekao je Viktor Čehni (46) geograf koji radi na Nacionalnoj akademiji nauka Ukrajine. Dodao je da je malo Rusa željelo da ide na ratište.
"Još uvijek vjerujem da Putin nije lud, ima neke racionalnosti u njemu. Dakle, ako se upotrijebi nuklearno oružje, to bi moglo ugroziti postojanje Rusije, ali i cijelog svijeta."
Drugi stanovnik Kijeva, Oleksandr Šarkin (31) ponovio je to mišljenje.
"Ako oni (Rusi) budu prisiljeni voditi rat, motivacija njihovih vojnika biće čak niža od motivacije plaćenih vojnika", rekao je.
Kijev i njegovi zapadni saveznici naveli su nizak moral ruskih vojnika kao jedan od razloga sporog napretka onoga što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini.
Postojala je snažna podrška među stanovnicima Kijeva oružanim snagama Ukrajine, koje su se potpomognute zapadnim oružjem borile protiv puno veće ruske vojske gotovo sedam mjeseci na nekoliko frontova i povratile dijelove zemlje u posljednjih nekoliko sedmica.
Nekad i sada: Ukrajinska mjesta s ožiljcima rata
Before
After
1/15
Kijev, 3. marta i 24. avgusta 2022.
Bitka za Kijev počela je 24. februara. Ruske trupe su se našle na osam kilometara od predsjedničke palate.
Before
After
2/15
Kijev, 1. marta i 24. avgusta.
Prvog marta ruske rakete pogodile su televizijski toranj u Dorohožičima. Od posljedica napada pet osoba je poginulo, a isto toliko ranjeno.
Before
After
3/15
Kijev, 1. marta i 24. avgusta.
Kao rezultat raketnih napada na Kijev, oštećeno je više od 200 stambenih zgrada i 70 infrastrukturnih objekata.
Before
After
4/15
Kijev, 2. marta i 24. avgusta.
Prije početka invazije, vlasti u Kijevu su rekle da je metro u glavnom gradu najbolje sklonište u slučaju neprijateljstava. Nakon 24. februara, metro je bio sklonište na stotine ljudi. Sada, izgleda kao prije početka rata.
Before
After
5/15
Kijev, 3. marta i 24. avgusta.
U martu su vojnici kopali rovove i postavljali barikade na ulicama Kijeva. U avgustu je bila otvorena izložba uništenih ruskih oklopa.
Before
After
6/15
Kijev, 1. marta i 24. avgusta.
"Ruski vojniče, je** se!" piše na plakatu 1. marta. U avgustu je bio plakat sa članom hitne pomoći.
Before
After
7/15
Irpin, 7. marta i 23. avgusta.
Kako su se borbe pojačavale, jedna od najžešćih bitaka vodila se kod Irpina, grada 25 kilometara sjeverozapadno od Kijeva.
Before
After
8/15
Buča, 1. marta i 23. avgusta.
Ruske snage su 27. februara ušle u Buču. Ukrajinske snage uništile su ovu rusku oklopnu jedinicu i zaustavile napredovanje, ali je grad kasnije okupiran. Kada su ga ukrajinske snage oslobodile u aprilu, ulice su bile prepune tijela civila.
Before
After
9/15
Makariv, 4. marta i 23. avgusta.
Makariv je bio pod okupacijom 34 dana, od 27. februara do 1. aprila. Prema navodima načelnika sela Makariv Vadima Tokarova, oko 40 posto infrastrukture u selu je uništeno.
Before
After
10/15
Makariv, 4. marta i 23. avgusta.
Makariv je bio na prvoj liniji fronta, pa je bio pod stalnim artiljerijskim, tenkovskim i raketnim napadima.
Before
After
11/15
Irpin, 2. marta i 23. avgusta.
Tokom ruske okupacije Irpina ubijeno je više od 200 civila, rekao je gradonačelnik Oleksandr Markušin. Grad je 28. marta potpuno oslobođen.
Before
After
12/15
Most preko rijeke Irpin. Romanivka, 5. marta i 23. avgusta.
Kako bi se zaustavilo napredovanje ruskih trupa na Kijev, dignuta su u vazduh tri mosta u Kijevskoj oblasti, uključujući i most preko rijeke Irpin. Upravo su taj most koristili ljudi da pobjegnu od rata.
Before
After
13/15
Borodjanka, 3. marta i 23. avgusta.
Borodjanka je bio jedan od najteže pogođenih gradova u prvim danima ruske invazije.
Before
After
14/15
Borodjanka, 3. marta i 23. avgusta.
Bivša glavna tužiteljka Ukrajine Irina Venediktova rekla je da je grad Borodjanka bio mjesto najgoreg masakra civila u regiji Kijev dok je bio pod ruskom opsadom.
Before
After
15/15
Borodjanka, 2. marta i 24. avgusta.
Artiljerijska vatra, raketni napadi i ulične borbe izazvali su ogromna razaranja u Borodjanki.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Ruske snage odustale su od pokušaja zauzimanja glavnog grada Kijeva u prvim danima rata nakon susreta sa žestokim ukrajinskim otporom i usmjerile su se na druge regije.
"Mislim da moramo vjerovati našim oružanim snagama i nikome drugome. Prijetnje će uvijek dolaziti od njih (Rusa) dok postoje, tako da ih nema smisla slušati ili pregovarati. Sve su to prazne riječi", rekao je student Kirilo Kundik (23).
Hana (42), koja je odbila dati prezime, rekla je kako vjeruje da Putin više ne zna šta bi u Ukrajini i pokušava "natjerati ljude da se boje njegovih riječi".