Vlade zemalja EU postigle su preliminarni sporazum o proširenju pravnog kriterijuma za sankcionisanje pojedinaca i kompanija u Rusiji u vezi sa Ukrajinom, rekle su diplomate.
Ova odluka, koja će da olakša EU da sankcioniše ruske kompanije, mora biti formalno odobrena na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak, 12. maja, prenosi Reuters.
"Imamo političku saglasnost, koja treba da bude i formalno odobrena", rekao je jedan neimenovani diplomata. Druga dvojica diplomata rekla su da će zvaničnici EU prije sastanka u ponedjeljak razmotriti imena lica koja će biti sankcionisana.
EU je već zamrznula sredstva i uvela zabranu izdavanja viza za 48 Rusa i Ukrajinaca nakon ruskog pripajanja Krima.
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi OSCE predložiće uskoro plan puta za rješenje krize u Ukrajini, rekao je predsjedavajući OSCE-a Didije Burkhalter.
On je dodao da će plan puta biti ponuđen svim stranama koje su potpisale sporazum u Ženevi 17. aprila - Rusiji, Ukrajini, EU i SAD.
Burkhalter je podržao poziv Putina da se odgodi referendum federalista u Ukrajini 11. maja za neki kasniji datum kako bi se stvorili uslovi za dijalog.
Istovremeno, prema izvještajima medija, ukrajinske snage ponovno su preuzele vlast u lučkom gradu Marijupolj, u regiji Donjecka, nakon teških borbi s proruskim separatistima tokom noći. Vijest je potvrdio i ruski Interfax.
Izvještaji Kanala 5 državne TV u Ukrajini kažu kako je Nacionalna garda ponovo zauzela gradsku Vijećnicu, te prisilila pobunjenike da izađu na ulicu.
Za rusku agenciju Interfax, koja je potvrdila preuzimanje zgrade Vlade, separatisti su izjavili kako su gardisti uhapsili 11 aktivista koji spremaju referendum za nezavisnost regije Donjeck.
Glasanje o odvajanju još jednog dijela Ukrajine, zakazano je za 11.maja. Roman Ljijagin, samoproglašeni predsjednik tzv. Izborne komisije izjavio je za Reuters da oni „jednostavno više ne mogu živjeti u Ukrajini, te da se Ukrajina de facto već oprostila s njima“.
Američki državni sekretar John Kerry planirani referendum je nazvao "neprirodnim i lažnim".
"Zabrinuti smo zbog aktivnosti proruskih separatista u Donjecku i Lugansku. Odlučno odbacujemo te ilegalne referendume koji bi dodatno podijeliti Ukrajinu."
On je dodao kako bi jedino ispravo bili da se svim Ukrajincima pruži šansa da o budućoj vlasti glasaju na izborima koji su zakazani za 25.maj.
Ako Kijev već nije izgubio svoj industrijski razvijeni istok, onda stoji oubiljna prijetnja da će se to desiti u nedjelju, ako stanovnici ruskog podrijetla glasaju za otcjepljenje.
Šta će se dalje dešavati zavisi od toga hoće li ova zemlja sa 45 miliona stanovnika, otklizati u građanski rat, ili u stanje zamrznutog konflikta, koje bi onemogućilo svaku mogućnost zapadnih integracija.
Samoproglašena Donjecka republika najvjerojatnije će slijediti sudbinu gruzijskih: Abhazije i Južne Osetije, azerbejdžanskog Nagorno Karabaha, te moldovskog Pridnjestrovlja – tvorevina nepriznatih u skoro cijelom svijetu.
Moskva je poručila zvaničnom Kijevu da odmah „obustavi upotrebu sile prema svojim stanovnicima u Donjecku“. A samoproglašeni predsjednik referendumske komisije, Roman Ljijagin kaže kako njegova regija „već nije sastavni dio Ukrajine“.
U međuvremenu, Medjunarodni monetarni fond je uputio prvu tranšu pomoći Kijevu. U Centralnu banku stiglo je tri milijarde i 200 miliona dolara, od ukupno 17 milijardi koliko bi trebalo stići tokom dvije naredne godine.
Ova odluka, koja će da olakša EU da sankcioniše ruske kompanije, mora biti formalno odobrena na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak, 12. maja, prenosi Reuters.
"Imamo političku saglasnost, koja treba da bude i formalno odobrena", rekao je jedan neimenovani diplomata. Druga dvojica diplomata rekla su da će zvaničnici EU prije sastanka u ponedjeljak razmotriti imena lica koja će biti sankcionisana.
EU je već zamrznula sredstva i uvela zabranu izdavanja viza za 48 Rusa i Ukrajinaca nakon ruskog pripajanja Krima.
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi OSCE predložiće uskoro plan puta za rješenje krize u Ukrajini, rekao je predsjedavajući OSCE-a Didije Burkhalter.
On je dodao da će plan puta biti ponuđen svim stranama koje su potpisale sporazum u Ženevi 17. aprila - Rusiji, Ukrajini, EU i SAD.
Burkhalter je podržao poziv Putina da se odgodi referendum federalista u Ukrajini 11. maja za neki kasniji datum kako bi se stvorili uslovi za dijalog.
Istovremeno, prema izvještajima medija, ukrajinske snage ponovno su preuzele vlast u lučkom gradu Marijupolj, u regiji Donjecka, nakon teških borbi s proruskim separatistima tokom noći. Vijest je potvrdio i ruski Interfax.
Izvještaji Kanala 5 državne TV u Ukrajini kažu kako je Nacionalna garda ponovo zauzela gradsku Vijećnicu, te prisilila pobunjenike da izađu na ulicu.
Za rusku agenciju Interfax, koja je potvrdila preuzimanje zgrade Vlade, separatisti su izjavili kako su gardisti uhapsili 11 aktivista koji spremaju referendum za nezavisnost regije Donjeck.
Glasanje o odvajanju još jednog dijela Ukrajine, zakazano je za 11.maja. Roman Ljijagin, samoproglašeni predsjednik tzv. Izborne komisije izjavio je za Reuters da oni „jednostavno više ne mogu živjeti u Ukrajini, te da se Ukrajina de facto već oprostila s njima“.
Američki državni sekretar John Kerry planirani referendum je nazvao "neprirodnim i lažnim".
"Zabrinuti smo zbog aktivnosti proruskih separatista u Donjecku i Lugansku. Odlučno odbacujemo te ilegalne referendume koji bi dodatno podijeliti Ukrajinu."
On je dodao kako bi jedino ispravo bili da se svim Ukrajincima pruži šansa da o budućoj vlasti glasaju na izborima koji su zakazani za 25.maj.
Ako Kijev već nije izgubio svoj industrijski razvijeni istok, onda stoji oubiljna prijetnja da će se to desiti u nedjelju, ako stanovnici ruskog podrijetla glasaju za otcjepljenje.
Šta će se dalje dešavati zavisi od toga hoće li ova zemlja sa 45 miliona stanovnika, otklizati u građanski rat, ili u stanje zamrznutog konflikta, koje bi onemogućilo svaku mogućnost zapadnih integracija.
Samoproglašena Donjecka republika najvjerojatnije će slijediti sudbinu gruzijskih: Abhazije i Južne Osetije, azerbejdžanskog Nagorno Karabaha, te moldovskog Pridnjestrovlja – tvorevina nepriznatih u skoro cijelom svijetu.
Moskva je poručila zvaničnom Kijevu da odmah „obustavi upotrebu sile prema svojim stanovnicima u Donjecku“. A samoproglašeni predsjednik referendumske komisije, Roman Ljijagin kaže kako njegova regija „već nije sastavni dio Ukrajine“.
U međuvremenu, Medjunarodni monetarni fond je uputio prvu tranšu pomoći Kijevu. U Centralnu banku stiglo je tri milijarde i 200 miliona dolara, od ukupno 17 milijardi koliko bi trebalo stići tokom dvije naredne godine.
