Piše Daisy Sindelar, priredila Mirjana Rakela
Katheryne Bolkovac bila je policajka u Nebrasci koja je odlučila koncem devedestih svoj posao nastaviti u Bosni i Hercegovini u sastavu UN-ovih policijskih snaga. Nakon manje od dvije godine otpuštena je nakon što je više puta upozorila da su Amerikanci, ali i još neki UN-ovi uposlenici uključeni u trgovinu ženama iz Moldavije, Ukrajine i Rumunjske.
Ni jedan od muškaraca nije optužen, a agencija koja je regrutirala policajce za BiH dobila je novi, unosni posao u Afganistanu i Iraku. Bolkovac je svoju priču ispričala u knjizi „Zviždačica“.
Katheryne Bolkovac je 1998. bila razvedena. Majka troje odrasle djece koja je tražila promjenu.
Kao profesionalna policajka, pridružila se UN-ovim policijskim snagama IPTF-u koje su u Bosni i Hercegovini osnovane sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu. Zadaća IPTF-a je bila nadgledanje i pomoć lokalnim policijskim snagama u teškim poratnim vremenima.
Nakon dolaska u BiH, raspoređena je u Zenicu, gdje je bila zadužena za borbu protiv nasilja nad ženama. Neposredno nakon dolaska, susrela se s mladom ženom, koja nije bila s Balkana, već iz Moldavije.
Viktorija nije govorili ni engleski, ni bosanski, i nije mogla objasniti što joj se dogodilo. No, odvela je Katheryne do jednog noćnog kluba. Klub se zvao Florida, a Boljkovčevoj su se pridružili prevodilac i jedan lokalni policajac.
"Klub je bio otvoren. Sve smo pregladali. Iza šanka, u jednoj metalnoj kutiji našla sam pasoše i dolare. Dokumenti su pripadali djevojkama iz Istočne Evrope. Očito je da su djevojke bile zadržane u klubu protiv svoje volje. Uočili smo da s vanjske strane kluba vode stepenice do drugog kata do jedne zaključane sobe. Vrata smo otvorili na silu. U sobi je bilo još sedam djevojaka. Bile su ustrašene i očito zadržavane na silu. Nisu imale pasoše. I tu je sve počelo“, kaže Boljkovac.
Radilo se o lancu trgovine djevojkama koju je organizirala srpska mafija i koja je trgovala s djevojkama iz Ukrajine, Moldavije i Rumunjske. Među njima je bilo djevojčica od 12 godina.
Dokaz u dolarima
Dolari u metalnoj kutiji za šakom bili su dokaz da postoji mogućnost da se među klijentima nalaze Amerikanci na službi u BiH, među njima i kolege Katheryne Bolkovac.
Njene sumnje ubrzo su se pokazale istinitima. Kako je istraga trajala, tako je bilo sve više dokaza da su Amerikanci, ali i drugi uposleni u službama UN u BiH imali seks s djevojčicama i da su „ za seksualne usluge“ plaćali.
Kupovali su djevojke za jednu noć. Kada je Bolkovac to utvrdila shvatila je da se neki od njenih kolega čak niti ne osvrću na njenu istragu.
„Istraga je pokazala, da su u sve akcije bili uključeni, kako vojnici, tako i policajci, civilni uposlenici, a jedan od američkih policajaca mi je čak rekao da je kupio ženu od vlasnika jednog bara u blizini Sarajeva: Odlučio ju je oženiti i odvesti sa sobom natrag u SAD. No, ona je pobjegla, i ukrala mu mobilni telefon, što ga je prilično uznemirilo. Bilo je još dosta nevjerojatnih slučajeva u koje još uvijek ne mogu povjerovati.“
Odmah je alarmirala svoje pretpostavljene, slala izvještaje nadređenima. Neki od njih su stigli i do Jacquesa Paula Kleina koji je tada bio posebni predstavnik UN za BiH. No, izvještaji su, ili ignorirani, ili „riješeni“ bez rezultata o kojima bi ona imala saznanja.
Pomalo je postojala svijesna poteškoća, jer su pripadnici međunarodnih snaga bili izvan američkih, bosanskih ali i vojnih zakona. Nije ih se moglo kazneno procesuirati.
Otpuštena nakon dvije godine
No, kako je svoj posao nastavljala obavljati, to je poprilično uzdrmalo agenciju DynCorp koja je za angažman američkih državljana u BiH dobila od State Departmenta 15 milijuna dolara. Naravno, da su za posao često uzimali ljude koji su malo znali o policijskom poslu. Oni su lako potpadali pod utjecaj lokalnih kriminalaca.
"Balkanska mafija je dobro organizirana i infiltrirana u mnoge segmente međunarodne zajednice. To nije nikakva tajna. Naravno da je mafija uključena u trgovinu ljudima i da iz toga izvlači veliki profit. No, činjenica da su u cijelu priču uključene i policijske snage, to me je istinski uznemirilo.“
Zenica, gdje je Bolkovac bila na službiBolkovac je je otpuštena nakon dvije godine. Optužena je da je loše vodila istragu, i da je zlonamjerno prozivala Dyn Corporaciju. Na kraju je morala otići iz BiH pod prijetnjom smrću.
Ipak, uspijela je tužiti organizaciju koja upošljavala službenike za poslove sigurnosti u inozemstvu.
Tvrtka je zbog „lošeg ponašanja“ i otpustila sedmoricu policajaca koje je bila angažirala u BiH.
No, seks skandal nije otežao ovoj tvrtki da dobije jednako unosne poslove u Afganistanu i Iraku. Prema podacima WikiLeaksa, uposleni da treniraju afganistanske policijske snage snimljeni su kako se drogiraju, ali navodno su plaćali za usluge djeci koja su bila uključena u lanac prostitucije.
Bolkovac je svoja iskustva iz Bosne sabrala u knjizi memoara „Zviždačica“ koja je poslužila i kao scenarij za film. Ona se nada da je njen posao pomogao u podizanju svijesti o trgovini ljudima na Balkanu.
Ipak, nije sigurna da će knjiga i skori film promijeniti način na koji se angažiraju američki državljani na poslovima zaštite u kriznim područjima.
"Nije problem što je primjerice 10-20 posto tih službenika uključeno u kriminal. Problem je što preostalih 80 posto zatvaraju oči pred kriminalom“, kaže Katheryune Bolkovac.
Katheryne Bolkovac bila je policajka u Nebrasci koja je odlučila koncem devedestih svoj posao nastaviti u Bosni i Hercegovini u sastavu UN-ovih policijskih snaga. Nakon manje od dvije godine otpuštena je nakon što je više puta upozorila da su Amerikanci, ali i još neki UN-ovi uposlenici uključeni u trgovinu ženama iz Moldavije, Ukrajine i Rumunjske.
Ni jedan od muškaraca nije optužen, a agencija koja je regrutirala policajce za BiH dobila je novi, unosni posao u Afganistanu i Iraku. Bolkovac je svoju priču ispričala u knjizi „Zviždačica“.
Katheryne Bolkovac je 1998. bila razvedena. Majka troje odrasle djece koja je tražila promjenu.
Kao profesionalna policajka, pridružila se UN-ovim policijskim snagama IPTF-u koje su u Bosni i Hercegovini osnovane sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu. Zadaća IPTF-a je bila nadgledanje i pomoć lokalnim policijskim snagama u teškim poratnim vremenima.
Nakon dolaska u BiH, raspoređena je u Zenicu, gdje je bila zadužena za borbu protiv nasilja nad ženama. Neposredno nakon dolaska, susrela se s mladom ženom, koja nije bila s Balkana, već iz Moldavije.
Viktorija nije govorili ni engleski, ni bosanski, i nije mogla objasniti što joj se dogodilo. No, odvela je Katheryne do jednog noćnog kluba. Klub se zvao Florida, a Boljkovčevoj su se pridružili prevodilac i jedan lokalni policajac.
"Klub je bio otvoren. Sve smo pregladali. Iza šanka, u jednoj metalnoj kutiji našla sam pasoše i dolare. Dokumenti su pripadali djevojkama iz Istočne Evrope. Očito je da su djevojke bile zadržane u klubu protiv svoje volje. Uočili smo da s vanjske strane kluba vode stepenice do drugog kata do jedne zaključane sobe. Vrata smo otvorili na silu. U sobi je bilo još sedam djevojaka. Bile su ustrašene i očito zadržavane na silu. Nisu imale pasoše. I tu je sve počelo“, kaže Boljkovac.
Radilo se o lancu trgovine djevojkama koju je organizirala srpska mafija i koja je trgovala s djevojkama iz Ukrajine, Moldavije i Rumunjske. Među njima je bilo djevojčica od 12 godina.
Dokaz u dolarima
Dolari u metalnoj kutiji za šakom bili su dokaz da postoji mogućnost da se među klijentima nalaze Amerikanci na službi u BiH, među njima i kolege Katheryne Bolkovac.
Njene sumnje ubrzo su se pokazale istinitima. Kako je istraga traja
Kako je istraga trajala, tako je bilo sve više dokaza da su Amerikanci, ali i drugi uposleni u službama UN u BiH imali seks s djevojčicama i da su „ za seksualne usluge“ plaćali.
Kupovali su djevojke za jednu noć. Kada je Bolkovac to utvrdila shvatila je da se neki od njenih kolega čak niti ne osvrću na njenu istragu.
„Istraga je pokazala, da su u sve akcije bili uključeni, kako vojnici, tako i policajci, civilni uposlenici, a jedan od američkih policajaca mi je čak rekao da je kupio ženu od vlasnika jednog bara u blizini Sarajeva: Odlučio ju je oženiti i odvesti sa sobom natrag u SAD. No, ona je pobjegla, i ukrala mu mobilni telefon, što ga je prilično uznemirilo. Bilo je još dosta nevjerojatnih slučajeva u koje još uvijek ne mogu povjerovati.“
Odmah je alarmirala svoje pretpostavljene, slala izvještaje nadređenima. Neki od njih su stigli i do Jacquesa Paula Kleina koji je tada bio posebni predstavnik UN za BiH. No, izvještaji su, ili ignorirani, ili „riješeni“ bez rezultata o kojima bi ona imala saznanja.
Pomalo je postojala svijesna poteškoća, jer su pripadnici međunarodnih snaga bili izvan američkih, bosanskih ali i vojnih zakona. Nije ih se moglo kazneno procesuirati.
Otpuštena nakon dvije godine
No, kako je svoj posao nastavljala obavljati, to je poprilično uzdrmalo agenciju DynCorp koja je za angažman američkih državljana u BiH dobila od State Departmenta 15 milijuna dolara. Naravno, da su za posao često uzimali ljude koji su malo znali o policijskom poslu. Oni su lako potpadali pod utjecaj lokalnih kriminalaca.
"Balkanska mafija je dobro organizirana i infiltrirana u mnoge segmente međunarodne zajednice. To nije nikakva tajna. Naravno da je mafija uključena u trgovinu ljudima i da iz toga izvlači veliki profit. No, činjenica da su u cijelu priču uključene i policijske snage, to me je istinski uznemirilo.“
Ipak, uspijela je tužiti organizaciju koja upošljavala službenike za poslove sigurnosti u inozemstvu.
Tvrtka je zbog „lošeg ponašanja“ i otpustila sedmoricu policajaca koje je bila angažirala u BiH.
No, seks skandal nije otežao ovoj tvrtki da dobije jednako unosne poslove u Afganistanu i Iraku. Prema podacima WikiLeaksa, uposleni da treniraju afganistanske policijske snage snimljeni su kako se drogiraju, ali navodno su plaćali za usluge djeci koja su bila uključena u lanac prostitucije.
Bolkovac je svoja iskustva iz Bosne sabrala u knjizi memoara „Zviždačica“ koja je poslužila i kao scenarij za film. Ona se nada da je njen posao pomogao u podizanju svijesti o trgovini ljudima na Balkanu.
Ipak, nije sigurna da će knjiga i skori film promijeniti način na koji se angažiraju američki državljani na poslovima zaštite u kriznim područjima.
"Nije problem što je primjerice 10-20 posto tih službenika uključeno u kriminal. Problem je što preostalih 80 posto zatvaraju oči pred kriminalom“, kaže Katheryune Bolkovac.
