Dostupni linkovi

Nova uloga Moskve u afganistanskom problemu


Afganistanski oficir za sigurnost na lokaciji incidenta u kojem su ubijeni američki vojnici u distriktu Širzad, 9. februar, 2020.

Piše: Abubakar Siddique; priredila: Asja Hafner

Kontroverze nastavljaju da se gomilaju oko izvještaja o ruskim oficirima za sigurnost koji su navodno ponudili nagrade talibanima koji su ubili američke trupe u Afganistanu.

Iako je predsjednik SAD Donald Trump tvitovao da obavještajni izvještaji nisu bili kredibilni i da su Kremlj i talibani odbacili navode u izvještajima koji kažu da su oficiri GRU-a – vojne obavještajne ruske službe – ili platili ili ponudili novac za ubistvo američkih vojnika, pitanja nastavljaju da se vrte oko ovih optužbi.

U međuvremenu, pitanja se postavljaju i u vezi stvarnih motiva Kremlja u ovoj ratom razorenoj zemlji.

Ruska nedavna istorija, inicijalni interesi u Afganistanu

Iako više nije neposredni susjed, Rusija dijeli blisku skoriju istoriju sa Afganistanom.

Značajnu odluku Sovjetskog saveza iz decembra 1979. da izvrši invaziju na svog osiromašenog komšiju na jugu, mnogi vide kao jedan od ključnih razloga koji su, 12 godina kasnije, doveli do kolapsa komunizma i raspada SSSR-a.

Tokom 1990-ih već napaćena Rusija je identifikovala prevenciju terorizma, krijumčarenje narkotika i prelivanje rata iz Afganistanu u centralnoazijske republike kao svoje glavne interese. Sarađivala je i podržavala Sjevernu antitalibansku alijansu kako bi postigla zacrtane ciljeve.

Kremlj je rašrenih ruku dočekao pad talibanskog režima koji je poražen u vojnim napadima predvođenim američkom vojskom krajem 2001., a koji su bili izazvani terorističkim napadom protiv SAD-a 11. septembra.

"U odnosu na Afghanistan, Rusija se vodi vrlo specifičnim i pragmatičnim razmatranjima strateške, političke i ekonomske prirode koja se, a ovo je od ključnog značaja, uveliko preklapaju sa interesima samog Afganistana", napomenuo je ruski ministar spoljnjih poslova Igor Ivanov u jednom komentaru iz 2002.

Zašto je Rusija počela da se takmiči sa Amerikom u Afganistanu?

Više od jedne decenije nakon 11. septembra ruski predsjednik Vladimir Putin je hvalio Washington i njegove transatlantske saveznike što su skinuli "teret" borbe protiv terorizma u Afganistanu i pozvao ih da tako "nastave do kraja".

Ali kada su se glavne borbene operacije NATO-a okončale krajem 2004., Kremlj je počeo da nipodištava misiju SAD-a u Afganistanu.

Ova promjena je djelimično bila poticana Putinovom željom da obnovi status Rusije kao velike sile, ali glavni razlog je bio u kompeticiji sa Zapadom u Ukrajini i Siriji gdje se Rusija pridružila Iranu u odbrani režima predsjednika Bašara al-Asada.

Do kraja 2015., Zamir Kabulov, Putinov specijalni poslanik za Afghanistan, otvoreno je poticao kontakte sa talibanima. U decembru 2015. rekao je za Interfax da se interesi Rusije u Afganistanu "objektivno preklapaju" sa talibanskim u borbama protiv ekstremističkih militanata 'Islamske države' protiv kojih se Moskva borila u Siriji. Neki ruski zvaničnici su tvrdili da je Kremlj dijelio i razmjenjivao obavještajne informacije protiv 'Islamske države' sa talibanima.

Šta Rusija želi u Afganistanu?

Navodno je borba proriv terorizma i dalje u vrhu prioriteta Moskve vezanih za Afganistan.

"Situacija u Afganistanu jedan je od najvažnijih pitanja naše agende sa Washingtonom od kada smo u decembru 2018. pokrenuli dijalog Rusije i SAD-a o borbi protiv terorizma", rekao je za Interfax u maju zamjenik ruskog ministra za spoljnje poslove Oleg Sjromolotov.

Isto tako je pohvalio sankcije Savjeta sigurnosti Ujedinjenih Nacija koje su u maju 2019. nametnute afganistanskom ogranku 'Islamske države', lokalno nazvanom 'Islamska država' Korasan, nazvavši ih "dobrim primjerom saradnje" sa SAD-om.

Rusija i Kina su podržale napore Washingtona da se okonča rat u Afganistanu putem pregovora između talibana i Vlade Afganistana. Prošlog mjeseca, u maju, ruskim ministar spoljnjih poslova je pohvalio kratko primirje povodom muslimanskog praznika Bajrama i pozvao na "otklanjanje svih prepreka za sveobuhvatno rješenje afganistanskog problema".

Ali, Hamid Hakimi, gostijući istraživač Chatam Hous-a u Londonu, kaže da je Rusija sada odlučna da stvori vlastite mreže u Afganistanu kao bi ostvarila prednost nad Sjedinjenim Državama i Kinom.

"Ovo je udaljavanje od kratkog perioda nakon 2001., vojne intervencije koju su u Afganistanu predvodile SAD, kada se činilo da postoje zajednički intersi Moskve i Washingtona u vezi "stabilizacije" Afganistana", rekao je on za Radio Slobodna Evrope (RFE/RL).

Hakimi kaže da je Moskva još uvijek zabrinuta zbog trgovine narkoticima, prisustva tzv. Islamske države u Afganistanu i prijetnjama koje ciljaju njenje saveznike u Centralnoj Aziji. "Radi se o ključu za njen širi regionalni uticaj u Centralnoj Aziji, naročito u Tadžikistanu, koji dijeli granicu sa Afganistanom", dodao je.

Da li je Rusija spremna da zaigra veću ulogu u Afganistanu?

Skriveni napori Rusije – uključujući i ograničenu pomoć Kabulu i moguće kontakte sa talibanima – najvjerovatnije će je pretvoriti u glavnog igrača u Afganistanu.

Za razliku od Ukrajine i Sirije, trenutna vlada u Afganistanu, a čak i talibani, nisu skloni da zatraže ili pozdrave vojno prisustvo Rusije u Afganistanu jer je propala sovjetska okupacija njihove zemlje još uvijek svježa u kolektivnom sjećanju Afganistanaca.

Za Moskvu, finansiranje još jedne vojne avanture na stranom tlu u vrijeme rastuće pandemije koju je izazvao korona virus, moglo bi biti prevelik zalogaj.

"Najvjerovatnije je da će Rusija igrati ograničenu ulogu u bilo naoružavanju ili u finansiranju – ili oboje – prijateljskih snaga unutar Afganistana, oružanih ili političkih grupa", napomenuo je Hakimi. "Ali Rusija će vjerovatno držati distancu, iako će zauzeti poziciju značajne sile prisutne iz daljine u tekućem afganistanskom problemu."

Marvin Weinbaum, bivši obavještajni analitičar američkog State Departmenta, slaže se sa ovom konstatacijom. On kaže da Moskva traži način da poveća svoj uticaj u jeku mogućeg američkog povlačenja.

"U povlačenju Amerike, Rusija vidi priliku da ostvari uticaj bez toga da mora preuzeti veće obaveze u Afganistanu", rekao je on za RFE/RL.

Da li je posljednja kontroverzna ključna za uobličavanje budućnosti Afganistana?

Kontroverza oko navodnih napora Rusije da provocira napad talibana na američke snage u Afganistanu naglasila je ulogu slabih tačaka u nastavljanju četiri decenije borbe u Afganistanu. Pokazuje krhkost mirovnog procesa koji se svodi na diplomatske dogovore i političke pogodbe.

Weinbaum tvrdi da je kontroverza značajna zbog trenutnih napora oko odnosa SAD-Rusija, ali da će imati ograničeni uticaj u samom Afganistanu. "Pored toga što će otežati saradnju dvije države u promovisanju mirovnog procesa u Afganistanu, neće imati puno uticaja u oblikovanju njegove skorije budućnosti", rekao je.

Hakimi dodaje da Moskva trenutno ne može da umanji ili da nadmaši vojne kapacitete NATO snaga u Afganistanu koje predvode SAD.

"Osim ako Amerikanci ne ostave iznenadni vojni i humanitarni vacuum u Afganistanu, uticaj oslabljenih odnosa Rusije i SAD-a neće se snažno osjetiti na terenu", rekao je.

Međutim, Hakimi vidi značajniji uticaj u regiji.

"Za Afghanistan je važno da poboljša svoje odnose u Centralnoj Aziji sa svojim susjedima – naročito sa Tadžikistanom – odobrenje iz Rusije je tu važno", kaže on. "Afganistanu treba bolja regionalna povezanost i veze kako bi objezbijedio mogućnost saniranja narednih poglavlja političkih i ekonomskih izazova".

Hakimi je naveo mirovne pregovore sa talibanima, buduće povlačenje američkih trupa i ekonomske nedaće pogoršane pandemijom kao neposredne ključne izazove u oblikovanju budućnosti Afganistana.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG