Kako skloniti pse lutalice sa sarajevskih ulica

Problem sa psima lutalicama odavno je prisutan u glavnom gradu BiH. Sve više ljudi oseća strah, a česte su i traume i fizičke povrede. Vlasti ne nalaze rješenje, osim kastracije i sterilizacije, ali nema mjesta koje bi omogućilo da psi budu sklonjeni sa ulice.

Asim Grebo samo je jedna od žrtava pasa lutalica. Zbog pretrpjelih trauma tužiće općinu, grad, ali i kanton.

„Nadomak, 10 do 15 metara od ulaza osjetio sam da mi iza leđa nešto puše, i oko ruke. Okrenuo sam se i dva ulična kera su me napala. Oni kako su zalajali, tu je treći pritrčao - i oni su tako raspoređeni bili, a kako sam se ja okretao braneći se, pao sam i povrijedio sam ruku“, priča on.

Zbog povreda koje je zadobio Asim Grebo tužiće odgovorne.

„Kad završim liječenje, advokata sam angažovao i tužiću opštinu, kanton i grad“, najavljuje on.

A na pitanje zbog čega, odgovara:

"Zato što su uličari zaštićeniji nego ja."

Na koji način skloniti pse lutalice sa sarajevskih ulica, pitanje je na koje nadležni nemaju odgovore. Savjetnica ministra privrede Kantona Sarajevo Ljubica Livaja - Mitrović ističe kako za sada samo mogu da kastriraju i steriliziraju pse.

„Kroz akcije sterilizacije, odnosno tretmane kastracije i sterilizacije, provode se takođe i mjere zdravstvenog tretiranja, odnosno terapije protiv bjesnila i drugih zaraznih bolesti“, navodi ona.

Asim pak smatra kako kastracija i sterilizacija, koje provode veterinarske službe, ne rješava problem, jer psi se opet vraćaju na ulice.

„Neka im vade zube da ljude ne ujedaju, a što kaže kastriran, neće se razmnožavati, a što će kasnije biti kad nekog ozlijedi? Jer ja sam npr. oštećen zbog njih. Ja mjesec i nešto dana nisam radio. Ko će meni to nadoknaditi?“

Nedaleko od Asimove zgrade nalazi se osnovna škola. Nakon nastave, školsko dvorište je puno roditelja, koji zbog straha od pasa lutalica redovno dolaze po djecu.

„Ima ih, po trojica budu ovdje. Vjerujte, ja sam odrasla osoba, a ja uletim u školu jer se bojim da me ne ujedu, a kamoli dijete.“
„Ne smije niko pustiti dijete, svi čuvamo, dovodimo, dođemo po djecu - i sve tako.“
„Kad napadne, šta ću? Jedino da nosim nož uza se, ili pištolj, to mi jedino ostalo.“
„Obraćala sam se opštini, niko ništa ne poduzima.“

RSE: Zbog čega ste se obraćali?

„Zbog cuka. Moje dijete ide sa Vraca, iz Novopazarske. Nije jedno ili dvoje pseto, nego ih ima stotinama.“

Animozitet i traume

Da je strah roditelja opravdan potvrđuje i povećan broj pacijenata u hitnoj pomoći. U prethodna 22 mjeseca zbog napada pasa lutalica medicinsku pomoć zatražilo je više od 800 ljudi, od kojih je 20 odsto djece.

„U toku prošle godine nama se javilo 430 ljudi koji su imali neprijatan susret sa psima – doživjeli su napad, doživjeli su povredu. A ove godine u prvih 10 mjeseci 413 pacijenata se javilo. Osjeti se blaga tendencija porasta“, kaže iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS dr. Tihomir Bera.

Dr. Bera ističe kako se radi uglavnom o lakšim fizičkim povredama, te da nije zabilježeno bjesnilo kod pasa.

„Trajne fizičke posljedice su izuzetno rijetke. Međutim, na psihološkom planu to zavisi od osobe do osobe. Neko poslije ima strašni animozitet prema psima i ostalim životinjama, a neko ima jedan nedefinisani, neobjektivni strah“, kaže on.

Nakon napada pasa, preživljeni strah postaje trajna trauma. Potvrđuju to i građani:

„Ja sam doživjela par puta šok. Dovoljno je toliko da bježim od njih.“
„Ja ih se lično ne plašim, ali moje su dijete prestravili, pa sada muca.“
„Znam pouzdano da su neki čak zbog ujeda pali i imali lomove. Znači teške ozljede su nastale zbog te situacije. A ko je krivac, pa zna se. Vlasti koje su donijele zakon, a nisu pripremile adekvatnu bazu za provođenje tog zakona, tj. azile za životinje. Znači, žrtve su i građani i životinje.“

Tačan broj pasa lutalica u Sarajevu ne postoji jer nema ni zvanične evidencije. U medijima se špekuliše brojkom od 5.000 pasa. To potvrđuje i predsjednica Udruženja za zaštitu i dobrobit životinja “Život” Jasna Fetahović.

„Zvaničnih podataka o broju napuštenih pasa na ulicama Sarajeva nema. Špekuliše se brojkom od nekoliko hiljada pasa, koja je, ponavljam, nezvanična“, navodi Fetahović.

Problema pasa lutalica u Sarajevu izrazitiji je nakon usvajanja Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH. Zakonom je zabranjena eutanazija životinja, koju je do sada provodila kafilerija komunalnog preduzeća Rad. Iako zakon nalaže izgradnju azila za pse, on još uvijek nije napravljen.