Sukob među crnogorskim medijima je toliko otvoren i dubok, da je sam pojam novinarstva u Crnoj Gori dotakao civilizacijsko dno i izazvao formiranje, umjesto jednog, više samoregulatornih tijela. Korišćenje najtežih uvreda, govora mržnje, nedokazanih optužbi koje je prisutno u dijelu crnogorskih medija najviše šteti medijskoj zajednici, ali i građanima kao i evropskom putu Crne Gore.
Ovi problemi su povod za organizovanje dijaloga o stanju u medijima uz učešće predsjednika Crne Gore i predstavnika Evropske unije.
Činjenica da je u kratkom roku formirano nekoliko samoregulatornih medijskih tijela, govori sa jedne strane o pozitivnom koraku ka jačanju odgovornosti u medijima.
Međutim, postoji i negativna strana ovog procesa, a to je podijeljenost i otvoreni sukob među crnogorskim medijima koje prate neselektivno korišćenje teških riječi, isključivosti ugrožavaju svaki konstruktivan dijalog. Ovo je između ostalog konstatovao predsjednik Crne Gore Filip Vujanović komentarišući crnogorsku medijsku scenu, čija je ključna karakteristika međusobni sukob, srozavanje profesije na najniže grane u istoriji. Stoga je predsjednik Vujanović apelovao na medijsku zajednicu da vrati u okvire korektnog i demokratskog dijaloga.
"Sklonost ka isključivosti i elementarno ugrožavanje časti i integriteta, dostojanstva samo su neki od pokazatelja nedovoljno izgrađenih demokratskih kapaciteta zemlje, za dijalog, otvorenost za druga mišljenja i objektivnu i dobronamjernu kritiku. Zato apelujem na sve u medijskoj zajednici Crne Gore da svojim ličnim primjerom doprinesu vraćanju komunikacije u okvire demokratskog i profesionlanog i korektnog dijaloga", poručio je Vujanović.
Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Leopold Maurer je pozdravio donošenje zakona o amnestiji, ukazao da je potrebno rasvijetliti ranije napade na novinare i podsjetio na rezoluciju kojom su mediji u Crnoj Gori pozvani da izvještavaju profesionalno bez obzira na strukturu vlasništva medija.
Šuković: Doprinijeli i centri moći u međunarodnoj zajednici
Predstavnici crnogorskih medija su ukazali na ambijent koji vlada među medijima. Dragan Popadić direktor radio Tivta je ovako ocijenio medijsku scenu:
"Ono što sada imamo gotovo i da nije novinarstvo već medijski rat zarad svojih nekih interesa a ne interesa javnosti, a imali smo šansu. Govor mržnje gotovo da je bio iščeznuo iz naših medija. Ako pustite Pisma iz Sarajeva, puna uvreda i psovki, kako to radi Pobjeda, ili filujete tekstove o bankama zarad sopstvene finansijske koristi, kako to rade Vijesti, ili recimo pominjete nekakav dug rukometašica Budućnosti prema Đeru, navodno zbog referenduma, a one nas demantuju osvajanjem Lige šampiona Evrope, kako to radi Dan onda to sigurno ne možemo nazvati novinarstvom", ocjenjuje Popadić.
Milka Tadić Mijović
U raspravi su se čula mišljenja da bi trebalo ponovo pretresti i promjeniti novinarski etički kodeks koji se ne bavi uređivačkom politikom određenog medija.
Da li se uzroci sukoba na medijskoj sceni i promovisanje govora mržnje i uvreda nalaze samo u medijima? Prema mišljenju Darka Šukovića urednika radija Antna M, takvom ambijentu su doprinijeli i centri moći u državi, ali i međunarodnoj zajednici.
"Ono što je zaista frustrirajuće za najmanji broj onih koji zaista žele da se bave novinarstvom radi novinarstva je što je na važnim adresama međunarodne zajednice i Crne Gore podršku dobijala ekipa najgorih među nama", smatra Šuković.
Osnovni problem zbog kojeg je medijska scena u Crnoj Gori na civilizacijskom dnu je što pravosuđe ne radi ništa kako bi rasvijetlilo afere koje se pojavljjuju u javnosti i kojima se bave mediji.
Milka Tadić Mijović iz nedjeljnika Monitor smatra da je neaktivnost tužilaštva jedan od uzroka sukoba među medijima.
"Šta ovdje radi pravosuđe? Mi smo, kao što znate potrošili godine i godine pišući o slučajevima kao što je slučaj Prve banke, Telekoma, KAP-a, kao što su ratni zločini. Nijedan od ovih slučajeva nije procesuiran, ali se serijom tekstova u kojima se mi pokušavamo okriviti za kriminalne djelatnosti, u stvari nastoji zaustaviti ono o čemu mi pričamo", istakla je ona.
Podsjetimo u prethodnih par mjeseci su formirana tri samoregulatorna medijska tijela. Jedno čini najveći broj medija u Crnoj Gori, dok drugo čini nekoliko medija koji imaju najveće tržišno učešće. Treće samoregulatorno tijelo čine lokalni štampani mediji. Ove zasebne asocijacije su osnovane zbog nemogućnosti postizanja dogovora o formiranju jednog samoregulatornog medijskog tijela na čemu je prvo insistirala Evropska unija.
