Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kako protiv govora mržnje?


Sa konferencije u Zagrebu

"Učiti od drugih, to je ono što rade pametni", poručila je zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter na konferenciji o dobrim praksama u borbi protiv govora mržnje i zločina iz mržnje.

Konferencija na kojoj su predstavnici vladinog i nevladinog sektora i akademske zajednice iz 21 države članice Europske unije iznijeli su svoja iskustva, održana je u Zagrebu.

Gdje je govor mržnje u Hrvatskoj najrasprostranjeniji?

"Ono što pokazuju i naši podaci je da je etnicitet i političko opredjeljenje posebno problematično, ali naravno da postoji puno govora mržnje u odnosu na žene, u odnosu na migrante, u odnosu na pripadnike manjinskih vjerskih skupina i tako dalje", kazala je Šimonović Einwalter.

Šimonović Einwalter: Etnicitet i političko opredjeljenje posebno je problematično
Šimonović Einwalter: Etnicitet i političko opredjeljenje posebno je problematično

Zbog društvenih mreža mnogo više ljudi javno govori, što dovodi i do više govora mržnje nego ranije, ali i šira društvena klima pridonosi tome da govora mržnje ima više nego proteklih godina. Zabrinjava njegova visoka incidencija među mladima što je, kaže, posebno zabrinjavajuće.

Nevladine udruge u Hrvatskoj radile su kampanju, razvile internetski alat za prijavljivanje govora mržnje kojeg nevladine udruge onda prosljeđuju nadležnim tijelima, održani su treninzi za policiju, suce i odvjetnike na temu govora mržnje i zločina iz mržnje i radionice za mlade novinare na tu temu.

Neregulirano područje

"Imamo dosta prijava na našoj stranici dostajemrznje.org po kojima onda postupamo. Mi bi, kao neki krajnji output, htjeli vidjeti da ojačamo reakcije samoregulatora i regulatora u Hrvatskoj. Dakle, ne samo kazneno gonjenje, nego želimo raditi na prevenciji i na tzv. 'soft' rješenjima za suzbijanje govora mržnje", kaže Tina Đaković iz zagrebačke Kuće ljudskih prava.

Đaković: Ojačati reakcije samoregulatora i regulatora
Đaković: Ojačati reakcije samoregulatora i regulatora

Naravno, društvene mreže su dominantan prostor govora mržnje u Hrvatskoj, i tu i jest najveći problem.

"Jer to je i neregulirano područje, i zapravo nema tu nekog konsenzusa što da radimo sa takvim govorom. Kada dobijemo takvu prijavu najčešće se obratimo samoj društvenoj mreži i tražimo uklanjanje govora mržnje, što isto nije najbolje rješenje, jer sud ili neko regulacijsko tijelo treba odlučiti što je govor mržnje, a što nije, a ne društvena mreža", zaključuje aktivistica Kuće ljudskih prava.

Sramoćenje kao kazna

Elina Grundstroem iz finskog Vijeća za medije kaže kako je jedina sankcija nekom mediju to da, ako Vijeće ocijeni da su prekršili medijski kodeks, moraju objaviti tu ocjenu.

Grundstroem: Kažnjavanje sramoćenjem pred kolegama
Grundstroem: Kažnjavanje sramoćenjem pred kolegama

"Ali to je u Finskoj velika kazna, to je kažnjavanje sramoćenjem pred kolegama", kaže Elina Gundstroem.

Finsko Vijeće čak daje "trade mark" medijima za koje ocijeni da su vjerodostojni. I čini se da takve mjere u Finskoj imaju rezultata. Naime, po posljednjim podacima Finska je druga na svijetu po slobodi medija, a po medijskoj pismenosti, odnosno po otpornosti javnosti na fake news po podacima sofijskog Instituta Otvoreno društvo prvi su na svijetu.

Glavni inspektor Kristof De Busser iz antverpenske policije provodi radionice o različitosti i zločinima iz mržnje za svoje kolege. Dio polaznika su mladi policajci koji nakon godinu dana školovanja prolaze šestomjesečnu edukaciju na terenu, u sklopu koje su i njegove radionice, dok su dio policajci sa 15-20 godina staža sa već formiranim stavovima.

De Busser: Biti otvoren za razgovor
De Busser: Biti otvoren za razgovor

"Njima pristupamo drugačije. Glavno u treningu o različitosti i zločinima iz mržnje je da ste otvoreni za razgovor, da oni mogu reći što misle, uvažavajući stavove drugih u učionici i u drugim grupama. Ali mogu pitati što žele, i na taj način možemo promijeniti stavove", kaže De Busser.

Osviješćivanje javnosti

"Spletno oko" (Mrežno oko) je slovenski hotline za prijavljivanje govora mržnje na internetu. Andrej Motl za Radio Slobodna Europa (RSE) pojašnjava da oni primaju prijave, provjeravaju ih i, u slučaju da utvrde nezakonitost, prosljeđuju organima progona.

Motl: Osvijestiti javnost o problematici govora mržnje
Motl: Osvijestiti javnost o problematici govora mržnje

"Osim toga, pripremamo materijale pomoću kojih nastojimo osvijestiti javnost o problematici govora mržnje, organiziramo događanja na koja pozivamo znanstvenike koji se time bave, i na te načine pokušavamo pomaknuti stvari na bolje", objašnjava Motl.

Projekt provode hrvatske nevladine udruge Kuća ljudskih prava, Gong i Centar za mirovne studije i finsko Ministarstvo pravosuđa i finska Udruga za podršku žrtvama.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG